Od 25. novembra/studenog do 10. decembra/prosinca obilježava se 16 dana aktivizma protiv nasilja na temelju spola (GBV). Inicijativa poziva sve ljude, u svim dijelovima svijeta, da poduzmu akciju u svojim zajednicama, i daju svoj doprinos, te ustanu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.
Definicija nasilja protiv žena
Ujedinjeni narodi definiraju nasilje nad ženama kao “bilo koji čin rodno utemeljenog nasilja koji rezultira ili vrlo vjerojatno može prouzročiti fizičku, seksualnu ili duševnu povredu, štetu, ili patnju ženama, uključujući i prijetnje takvim djelima, prisiljavanje ili samovoljno lišavanje slobode , bilo da se isto događa u javnom ili privatnom životu”.
Šesnaest dana aktivizma protiv nasilja na temelju roda nastalo je inicijativom Svjestkog Instituta za žensko liderstvo 1991. godine i koristi se kao organizirana strategija koja ujedinjuje pojedince i organizacije širom svijeta kako bi se pokrenula svijest i ukazalo na važnost sprječavanja pojave, tj. prevenciju i uklanjanje posljedica nasilja nad ženama i djevojčicama.
U potporu ove inicijative civilnog društva, uključio se i sistem UN kroz poziv kampanja UniTe, kojom se 2014. godini pozvalo vlade, sve UN-i organizacije civilnog društva, te pojedince širom svijeta da skrenu pažnju svoje okoline i javnosti o pitanju nasilja nad ženama i djevojčicama. Jedna od službenih boja UNiTE kampanje koja simbolizira svjetliju budućnost i svijet bez nasilja nad ženama i djevojkama, je narandžasta boja kojom se sudionici potiču simboliziraju budućnost bez nasilja. Pojedini aktivisti idu korak dalje, i obilježavanje „narandžastog dana“ šire na svaki 25 dan u mjesecu tokom godine.
Postoje i drugi simboli koji daju podršku u sprječavanju zlostavljanja žena, djevojaka i djevojčica, poput bijele vrpce- simbola muške potpore, ljubičaste vrpce kao simbola interpersonalnog nasilja, itd.
Unutar 16 dana aktivizma, obuhvaćeno je više značajnih datuma koji imaju bliske veze sa sadržajem:
25.11. je Međunarodni dan borbe ili suzbijanja nasilja nad ženama
01.12. Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a
03.12. Svjetski dan osoba sa onesposobljenjem
10.12. Međunarodni dan ljudskih prava.
Nasilje nad ženama i djevojkama predstavlja kršenje ljudskih prava, i počinje uzimati pandemske razmjere, koje se odvija u javnim i privatnim prostorima bilo kod kuće, na ulicama, u državama, i njenim institucijama, u miru ili u ratu.
Iz tog razloga je slogan ovogodišnjeg dana “Ne izostavljajte nikoga”!
Međunarodni dan borbe ili suzbijanja nasilja nad ženama 2017:
Akcenat ovogodišnje kampanje je da se skrene pažnja i na mlade, tj maloljetne preživjele i potencijalne žrtve.
Procjenjuje se da je 18% djevojaka i 8% dječaka širom svijeta doživjelo seksualno zlostavljanje.
1 od 3 žene u svijetu doživjelo je fizičko i / ili seksualno nasilje, uglavnom od partnera, trenutnog ili bivšeg.
1 od 2 žene ili djevojčice u svijetu bude ubijeno od strane svojih partnera ili u obitelji u 2012. Istovremeno, 1 od 20 muškaraca ili dječaka, od svih ubijenih ljudi, ubijeno je u istim takvim okolnostima.
(Izvor Globalna i regionalna procjena nasilja nad ženama, WHO, 2013; Globalna studija o ubojstvima, UNODC, 2013)
Prema rezultatima istraživanja koje su proveli statistički zavodi Federacije BiH i RS 2013. godine, a na inicijativu Agencije za ravnopravnost spolova BiH, čak 47% žena je nakon navršene 15. godine bilo izloženo bar jednom obliku nasilja. Mlade žene su više izložene nasilju nego starije, a seoske žene više nego gradske. Žene s invaliditetom nisu pošteđene od nasilja – njihove stope prevalencije su iste kao i u poduzorku zdravih žena i žena bez invaliditeta.
Psihičko nasilje je najzastupljenije, i u životu ga je doživjelo 41,9 % ispitanih žena u BiH, od toga 43% u Federaciji BiH. Ovoj vrsti zlostavljanja najčešće su izložene mlađe žene, a počinitelji su najčešći, nakon partnera, očevi, pa potom prijatelji i nepoznate muške osobe. Fizičko nasilje doživjela je četvrtina ispitanih žena (24%, tj 23%). Seksualno nasilje doživjelo je 6% žena u BiH i gotovo isto u Federaciji BIH (5,8%), dok je ekonomsko nasilje registrirano u 5% slučajeva na nivou BIH, a u Federaciji BiH 3,8%.
Oblici nasilja nad ženama
Pojedini oblici nasilja se javljaju kao dio tradiocionalne i opšte prihvaćene kulture u nekim zemljama, ali se bilježe i pojave novih slučajeva u sredinama u kojima te prakse ranije nije bilo:
- Partnersko nasilje, ili porodično nasilje uključujući fizičko, seksulno i psihološko
- Seksualno nasilje
- FGM- genitalno sakaćenje ili žensko obrezivanje,
- Prisilni i maloljetnički brakovi
- Trgovina ženama i djevojčicama
- Femicid- ubijanje ženske djece
Šta je nasilje intimnih partnera, ili obiteljsko nasilje?
Nasilje između intimnih partnera je ponašanje trenutnog ili bivšeg partnera ili supružnika koji uzrokuje fizičku, seksualnu ili psihičku štetu drugome sa kim je ili je bio u porodičnom odnosu. Ovo je najčešći oblik nasilja koje žene doživljavaju globalno, i on uključuje i nasilje među mladima u fazi zabavljanja tzv. „date violence“.
Šta je seksualno nasilje i uznemiravanje?
Seksualno nasilje je bilo koji seksualni čin, pokušaj seksualnog čina, neželjene seksualne primjedbe ili napretke prema seksualnosti osobe pomoću prisile, bilo koje osobe bez obzira na njihov odnos prema žrtvi, u bilo kojem okruženju.
Seksualno nasilna djela mogu se odvijati u različitim okolnostima i situacijama, i uključuje, npr.:
- Neželjeni seksualni odnos, uključivanje ili seksualno uznemiravanje, uključujući i zahtjevni seks u korist favorita.
- Silovanje (unutar braka i partnerskih odnosa, od strane stranaca i tokom oružanog sukoba ili vanrednih i katastrofičnih okolnosti).
- Seksualno zlostavljanje i uznemiravanje djece
- Prisilni brak ili suživot, uključujući i brak maloljetne djece.
- Šta je žensko genitalno sakaćenjeili obrezivanje ( FGM)?
FGM uključuje postupke koji namjerno mijenjaju ili uzrokuju ozljede ženskih genitalnih organa zbog ne-medicinskih razloga. Osim ekstremne fizičke i psihičke boli, praksa nosi mnoge zdravstvene rizike, uključujući i smrt.
Šta je prisila na maloljetnički brak ?
Dječji ili maloljetnički brakovi obično znače kraj obrazovanja, mogućnost ekonomske neovisnosti, zaposlenja i prava na životni odabir. Istraživanja potvrđuju da su djevojke koje se udaju u djetinjstvu pod većim rizikom za doživljavanjem nasilja od strane partnera, nego djevojke iste dobi koje se kasnije udaju. Zdravstveni rizici su veliki i vode ka neželjenim trudnoćama, do smrti i majke i novorođenčeta.
Šta je trgovanje ljudima (posebno djevojčicama i ženama) ?
Trgovina ljudima je stjecanje i iskorištavanje ljudi putem različitih manipulativnih sredstava, poput sile, prijetnje, prevare ili laži. Ova praksa vodi milione žena i djevojaka u ropstvo, od kojih su mnoge seksualno iskorištene, a većina uvučena u bolesti ovisnosti i izložene mnoštvu zdravstvenih rizika i bolesti.
Šta je femicid?
Femicid uključuju namjerno ubistvo žena, jer su žene, ali šire definicije uključuju svako ubojstvo žena ili djevojaka, pa i ženske novorođenčadi. Ubistvo zbog ‘časti ‘ je također u kategoriji femicida. Obično femicid počine muškarci, ali ponekad mogu biti uključeni i ženski članovi obitelji u ubistvo.
Nasilje utiče na zdravlje žena
- Povredama, samouništavajućim ponašanjem do samoubistva
- Depresijom i poremećajima raspoloženja
- Neželjenim trudnoćama
- Spolno prenosivim bolestima, uključujući i zarazu HIV virusom
- Zloupotrebom alkohola, duhana i drugim sredstvima koja izazivaju ovisnost
Odgovor sistema zdravstva
UN i SZO podupiru provedbu “Globalnog plana djelovanja za jačanje uloge zdravstvenog sistema u nacionalnom multisektorskom odgovoru na rješavanje međuljudskog nasilja, posebno protiv žena i djevojaka, i protiv djece”. Ovaj plan djelovanja potvrdile su države članice na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini 2016. godine.
Pružaoci zdravstvene zaštite često su prva linija za probleme unutar obitelji. Njihovo znanje i prepoznavanje zlostavljanja je krucijalno, uz mogućnost da pruže empatičan i podržavajući odgovor kada otkriju znake zlostavljanja, koji često spašava život. Treba znati da je povezivanje preživjelih zlostavljanja s drugim uslugama koje im možda trebaju putem preporuka također pomoć.
Razbijanje zida i kulture zataškavanja, prikrivanja i tišine su osnove ne- sudjelovanja u nasilju i zlostavljanju.
Obavezno izvještavanje odnosi se na zakone koje donose države ili koje zahtijevaju od stanovništva ili određenih pojedinaca /profesionalaca, kao što je zdravstveni radnik, da prijavljuju (obično policiji ili socijalnom sistemu zaštite) bilo kakav incident poznatog ili sumnjivog nasilja u obitelji ili nasilja nad partnerom ili djecom. U našoj zemlji obavezno prijavljivanje primarno se primjenjuje na zlostavljanje i zanemarivanje djece i maloljetnika službama socijalne zaštite, a izvještavanje o porodičnom nasilju se prijavljuje policiji.
Ove godine je povodom međunarodnog dana sprječavanja zlostavljanja žena, središni ured SZO u Ženevi objavio smjernice koje pomažu (prvenstveno) pružateljima zdravstvenih usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti da pruže kvalitetnu i empatijsku zaštitu djeci i adolescentima (do 18 godina) koji su preživjeli ili bi mogli iskusiti seksualno zlostavljanje, uključujući spolne napade, uznemiravanja ili silovanje. (20 October 2017: Geneva, Switzerland)
U Federaciji BiH je na kroz Strategiju za prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama 2013-2017 uspostavljen multidisciplinarni pristup prevenciji i borbi protiv nasilja u porodici na nivou svih političkih jedinica u Federaciji BiH, u kojoj zdravstevni segmenet igra ključnu ulogu. Tokom proteklih godina je, i još uvijek traje, dodatna senzibilizacija/edukacija zdravstvenih radnika, prvenstveno primarnog nivoa o postupanju, preživjelih zlostavljanja, sa fokusom na žene. Pararlelno sa prepoznavanjem i tretmanom žrtava nasilja, uspostavlja se i sistem u radu sa osobama koje su počinioci naislja u porodici, od zaštitnih mjera koje sud izriče, a tiču se zdravstvene zaštite i psihosocijalnog tretmana i /ili liječenja od ovisnosti.
Pored postojećih koordinacionih tijela, koji rade na izradi programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici, te primjenu protokola o saradnji u ovoj oblasti, još uvijek ima prostora za dalje jačanje institucionalne podrške i odgovora za sve preživjele, bilo da svoje traume nose iz rata na prostorima BiH, ili su izloženi novim oblicima uspostavljanja kulture nasilja nad ženama i djevojčicama.
Reference:
http://interactive.unwomen.org/multimedia/infographic/violenceagainstwomen/en/index.html#closing-1
http://www.who.int/reproductivehealth/publications/violence/VAW_infographics/en/
http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/77421/1/WHO_RHR_12.38_eng.pdf
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (Sl.novine Federacije BiH 20/13)
Rasprostarnjenost i karakteristike nasilja prema ženama u BIH, 2013, Agencija za ravnopravnost spolova BiH
Startegija za prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama Federacije BiH, 2013-2017 http://www.gcfbih.gov.ba/
