Međunarodni dan zaštite od buke 2025. godine šalje jednostavnu ali ključnu poruku : „Zaštitite svoj sluh, zaštitite svoje zdravlje“.
Davno je ustanovljeno da buka predstavlja opasnost po zdravlje. Jedan je od vodećih uzroka gubitka sluha među 466 miliona ljudi širom svijeta koji žive s umjerenim do teškim gubitkom sluha. Glasna izloženost buci također može dovesti do tinitusa, uznemirujućeg stanja koje je označeno zvonjenjem ili zujanjem u ušima.
Izloženost buci ne samo da može trajno oštetiti sluh, već i na mnogo drugih načina uzeti danak po naše fizičko i mentalno zdravlje. Istraživanja koreliraju buku sa brojnim posljedicama na fiziologiju te negativnim uticajem na fetus u razvoju. Buka je jedan od najčešćih faktora koji remete san. Kada poremećaj spavanja postane hroničan, štetni zdravstveni učinci su veliki. Istraživanja pokazuju da je povremena i impulsivna buka više uznemirujuća od kontinuirane buke. Čak i zvukovi koji ne dovedu do buđenja, mogu imati štetan učinak na kvalitetu sna, tj. prelazak u dublje faze sna. Izloženost buci povezana je s povišenjem krvnog pritiska, zbog većih nivoa adrenalina i noradrenalina. Čak i buka koja nije dovoljno jaka da nam ošteti sluh može biti uznemirujuća i dovesti do porasta stresa i tjeskobe. Vremenom, hronični stres uzrokovan bukom može također doprinijeti negativnim kardiovaskularnim rizicima. Studije su također pokazale da je buka povezana s povećanom agresivnošću i i većim rizikom od demencije.
Hronična izloženost okolišnoj buci ima značajan uticaj na fizičko i mentalno zdravlje i dobrobit i predstavlja široko rasprostranjen problem u Evropi, pri čemu je najmanje jedna od pet osoba izložena razini koja se smatra štetnom za zdravlje. Smanjenje okolišne buke ključan je cilj Sedmog akcionog programa za okoliš (EAP-a) i Direktive o okolišnoj buci (END).
Buka porijeklom od cestovnog, željezničkog, avionskog saobraćaja i industrijskih izvora ima značajan uticaj na javno zdravlje. Procjenjuje se da dugotrajna izloženost okolinskoj buci uzrokuje 12 000 prijevremenih smrtnih slučajeva i doprinosi pojavi 48 000 novih slučajeva ishemijske bolesti srca godišnje na evropskom području. Takođe, procjene govore da zbog izloženosti buci 22 miliona ljudi pati od hronične nervoze, a 6,5 miliona pati od hroničnog poremećaja sna. Najmanje 20 % populacije EU živi u područjima u kojima je razina prometne buke štetna za zdravlje; nažalost takva vrsta izloženosti je potcijenjena. Konkretnije, 113 miliona ljudi pogođeno je dugotrajnoj prometnoj buci od najmanje 55 db, danju i noću. Osim toga, 22 miliona ljudi izloženo je visokim razinama željezničke buke, 4 miliona visokim razinama buke uzrokovane avionskim saobraćejem i nešto manje od 1 miliona visokim razinama buke uzrokovane industrijom.
Države poduzimaju razne akcije za smanjenje i upravljanje okolišnom bukom ali još uvijek je teško procijeniti benefite takvih aktivnosti u smislu pozitivnih zdravstvenih ishoda. Sedmi program djelovanja za okoliš (7. EAP) navodi da se smanjenje buke treba postići provođenjem mjera za smanjenje buke na izvoru, uključujući poboljšanja u urbanističkom planiranju gradova. Svjetska zdravstvena organizacija ide i korak dalje te preporučuje mjere za ublažavanje buke na temelju njihove učinkovitosti u smanjenju zdravstvenih posljedica koje uzrokuje buka. Na primjer, smjernice predlažu infrastrukturne promjene poput zatvaranja uzletno-sletnih staza ili promjene putanja letova. Slično tome, a na temelju zdravstvenih učinaka, smjernice također preporučuju smanjenje buke od cestovnog prometa primjenom mjera na izvoru te na putanji prijenosa buke, koje uključuju infrastrukturne promjene poput obilaznica i preusmjeravanja prometa.
Podaci o akcionim planovima koje su zemlje dostavile u okviru END-a pokazuju da je smanjenje buke na izvoru (npr. poboljšanje cestovnih i željezničkih površina, upravljanje zračnim prometom, snižavanje ograničenja brzine, tehničke nadogradnje, upravljanje prometnim tokovima) najčešće prijavljivana mjera za ublažavanje buke za sve izvore buke unutar i izvan urbanih područja, osim za glavne prometnice.
Korištenje zemljišta i urbanističko planiranje, koje je povezano s dizajnom gradova (npr. zaštita osjetljivih područja odgovarajućim oblikovanjem ulica i osiguravanjem tiših zona), takođe se spominje za sve izvore buke, ali čini mali udio ukupno izabranih mjera za rješavanje problema buke. Druge mjere za ublažavanje buke koje se smatraju manje isplativima uključuju one koje se odnose na prijenos buke (npr. postavljanje zvučnih barijera) te one usmjerene na primatelja buke (npr. izolacija stambenih objekata). Iako se te mjere smatraju skupima i manje isplativima u usporedbi s poboljšanjem prometnih površina, obično se koriste za smanjenje vrlo visokih razina buke u lokaliziranim žarišnim točkama.
Bolja provedba Direktive o okolišnoj buci (END) nužna je kako bi se ljudi zaštitili od štetne izloženosti buci iz okoliša. Određeni napredak je ostvaren u provedbi mapiranja podataka i izradi akcionih planova za buku, kako je predviđeno Direktivom, no u mnogim je državama još uvijek potreban značajan napor kako bi se osigurala potpuna provedba. Što se tiče izrade akcionih planova, postoji znatno veće kašnjenje u provedbi, što ukazuje na to da države možda nisu poduzele potrebne korake za rješavanje problema buke. Velik broj zemalja još uvijek nema izrađene takve planove, a postoji i velika raznolikost u kvaliteti i sadržaju postojećih akcionih planova.
Za postizanje smanjenja izloženosti buci i s time povezanih negativnih zdravstvenih učinaka, nije nužno uvijek se fokusirati na područja visoke razine buke. Jedno od temeljnih načela WHO smjernica (WHO, 2018) je „smanjiti izloženost buci, uz očuvanje tihih područja“. Stoga je važno sačuvati područja dobre akustičke kvalitete, tj. tiha ili mirna područja. Ako se ta područja zanemare, više ljudi moglo bi biti izloženo buci. Uz to, kombinacija zelenih i tihih prostora često ima obnavljajući učinak. Ljudi biraju takva okruženja kako bi čitali, opuštali se ili pobjegli od gradske vreve. Istraživanja takođe ukazuju da osobe koje žive u bučnim područjima imaju veću potrebu za tihim zonama. Smanjenje broja prostora s obnavljajućim učinkom, uključujući parkove i tiše gradske četvrti, moglo bi negativno uticati na dobrobit.
Reference:
Impact on Quality of Life – Noise Awareness Day
Impact on Health – Noise Awareness Day
Environmental noise in Europe — 2020 | European Environment Agency's home page https://www.eea.europa.eu/en/analysis/publications/environmental-noise-in-europe#:~:text=The%20report%20presents%20an%20updated%20assessment%20of%20the,on%20the%20new%20World%20Health%20Organization%20%28WHO%29%20recommendations
