Svake godine 12. decembra obilježava se Svjetski dan univerzalne zdravstvene pokrivenosti (Universal Health Coverage Day – UHC Day), ustanovljen od strane Ujedinjenih nacija s ciljem skretanja pažnje na značaj dostupnog, kvalitetnog i finansijski održivog zdravstvenog sistema za sve građane. Ovaj dan podsjeća vlade, zdravstvene institucije i društvo u cjelini da je pravo na zdravlje osnovno ljudsko pravo te da niko ne smije biti uskraćen za zdravstvenu zaštitu zbog mjesta stanovanja, pola, dobi, socijalnog statusa ili ekonomske mogućnosti.
Više od polovine svjetske populacije i dalje nema pristup osnovnim zdravstvenim uslugama, a četvrtina njih suočava se sa finansijskim poteškoćama prilikom plaćanja zdravstvene zaštite, često na štetu hrane, obrazovanja ili stanovanja.
Tema kampanje za 2025. godinu fokusira se na životno iskustvo koje stoji iza ove statistike, podsjećajući donosioce odluka u vladi da nepristupačni troškovi zdravstvene zaštite čine naše zajednice siromašnijima i bolesnijima te nas koče u ostvarivanju svih ciljeva održivog razvoja.
Ujedinjeni narodi su 2017. godine 12. decembar/prosinac proglasili Međunarodnim danom univerzalne zdravstvene pokrivenosti rezolucijom 72/138 kojom su pozvali sve relevantne sudionike zdravstvenog sistema i šireg društva na sudjelovanje u obilježavanju ovog dana. Univerzalna zdravstvena pokrivenost je navedena i u Ciljevima održivog razvoja do 2030. godine Ujedinjenih naroda (cilj SDG 3.8) i uključuje cijeli niz osnovnih zdravstvenih usluga, uključujući promociju zdravlja, prevenciju i liječenje bolesti. Usvajanjem ovoga Plana održivog razvoja 2015. godine, vođe država i vlada su se obavezali na osiguranje zdravog života svima i promociju dobrobiti svih. Ponovo su potvrdili ove obaveze u političkim deklaracijama na sastancima visokog nivoa 2019. i 2023. godine. Međutim, još uvijek 4,5 milijardi ljudi nema pristup osnovnoj zdravstvenoj žaštiti. Tokom zadnjih 20 godina, financijska zaštita povezana sa zdravstvenom potrošnjom se pogoršala te je 2 milijarde ljudi imalo finansijske izazove, a 1,3 milijarde ljudi je gurnuto u siromaštvo zbog zdravstvene potrošnje. To je ono što se mora promijeniti jer pogoršanje dostupnosti se ogleda u tome da majke mogu propustiti zdravstvene intervencije koje spašavaju živote njima ili njihovoj djeci, pacijenti nemaju dijagnozu i ne liječe se od hroničnih nezaraznih bolesti, a kašnjenje u liječenju dovodi do teških, neizlječivih i po život opasnih posljedica. S druge strane, zdravije stanovništvo stvara zajednice koje su otpornije, produktivnije, mirnije i prosperitetnije.
Temeljno načelo univerzalne zdravstvene pokrivenosti, da svi pojedinci i zajednice trebaju imati pristup kvalitetnim osnovnim zdravstvenim uslugama u cijelom spektru zdravstvene zaštite bez podnošenja financijskih poteškoća, ne samo da doprinosi poboljšanju zdravstvenih ishoda, već igra centralnu ulogu u ostvarenju drugih ciljeva održivog razvoja, uključujući ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta, rodnu ravnopravnost, obrazovanje, prehranu i smanjenje siromaštva. Jačanje zdravstvenih sistema i povećanje održivosti i pravednosti zdravstvenih usluga te modela finansiranja, ključni su faktori koji doprinose uspješnom postizanju UZP-a.
Zdravstveni radnici su kamen temeljac otpornog zdravstvenog sistema, a potražnja za ovim kadrom nastavlja rasti sa povećanjem složenosti globalnih zdravstvenih izazova, porastom i starenjem svjetske populacije. Kako bi se postigao napredak prema UZP-u, ključno je riješiti globalni nedostatak zdravstvenih radnika, tako da odgovarajući broj zdravstvenih radnika bude dostupan u adekvatnoj mjeri, u skladu sa zdravstvenim potrebama stanovništva.
Visoki troškovi zdravstvenih usluga glavni su razlog zašto ljudi propuštaju osnovnu zdravstvenu zaštitu. Ovi troškovi često prisiljavaju obitelji da biraju između plaćanja lijekova ili posjeta liječniku, i drugih potrepština, poput hrane, stanovanja i obrazovanja. Zdravstveni troškovi i bolest nikada ne bi smjeli gurnuti ljude u siromaštvo. Ulaganje u univerzalnu zdravstvenu pokrivenost i finansijsku zaštitu ne samo da poboljšava zdravlje i dobrobit, već također potiče veću pravednost i društvenu koheziju. S druge strane, odgađanje ili propuštanje medicinskog tretmana zbog visokih zdravstvenih troškova dovodi do hroničnih bolesti unutar populacije, što smanjuje produktivnost, a u konačnici dovodi do povećane potražnje za dugotrajnom brigom ili socijalnom pomoći. Ulaganje u univerzalnu zdravstvenu pokrivenost jača nacionalne ekonomije unaprjeđenjem zdravlja i dobrobiti, povećanjem produktivnosti te poticanjem otpornosti pojedinaca, porodice i zajednica.
Finansiranje zdravstva određuje sposobnost zdravstvenih sistema da odgovore na zdravstvene potrebe i efikasno djeluju. Zato na Međunarodni dan univerzalne zdravstvene pokrivenosti 2025., 12.decembar/prosinac, širom svijeta upućuje se apel vladama i donositeljima odluka da univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti daju prioritet u svojim godišnjim budžetskim proračunima i pruže zaštitu od finansijskih poteškoća proisteklih iz korištenja zdravstvenih usluga. Odgovornost je vlada osigurati da zdravstvena zaštita uvijek bude dostupna ili besplatna, osobito za najsiromašnije i najugroženije.
Reference:
https://www.universalhealthcoverageday.org/toolkit
https://www.who.int/campaigns/universal-health-coverage-day/2025
