Multipla skleroza je hronična autoimuna bolest koja pogađa centralni nervni sistem. Ono što je karakterizira jeste upala, demijelinizacija, glioza i gubitak neurona. Rana dijagnoza omogućava blagovremeno započinjanje terapije koja modificira tok bolesti s ciljem smanjenja relapsa i dugoročne onesposobljenosti i invalidnosti.
Patološki, perivaskularni limfocitni infiltrat i makrofagi dovode do razgradnje mijelinskih ovojnica nerava, uzrokujući simptome koji variraju u zavisnosti od lokalizacije lezije. Klinički simptomi obilježeni akutnim relapsima obično se prvo javljaju kod mladih odraslih osoba, nakon čega slijedi postepeno progresivan tok koji u roku od 10 do 15 godina dovodi do trajne onesposobljenosti. Terapija može smanjiti simptome, spriječiti daljnje relapse i poboljšati kvalitet života.
MS se može ispoljiti na različite načine, uključujući:
- klinički izolirani sindrom (CIS): opisuje epizodu neuroloških simptoma koja je prvi klinički znak moguće MS;
- relapsno-remitirajuća MS (RRMS): najčešći oblik MS-a, obilježen povremenim napadima simptoma (relapsima), nakon kojih slijedi kraći ili duži period bez kliničkih napada (remisije);
- sekundarno progresivna MS (SPMS): nakon dugotrajnog života s RRMS-om, relapsi se smanjuju, a simptomi nastavljaju progresivno napredovati bez relapsa ili remisija;
- primarno progresivna MS (PPMS): počevši od početnih simptoma, bolest postepeno napreduje i pogoršava se bez jasnih relapsa ili remisija.
Simptomi multiple skleroze mogu se razlikovati od osobe do osobe, javljati se i nestajati ili se vremenom pogoršavati. MS može zahvatiti bilo koji dio centralnog nervnog sistema.
Simptomi uključuju:
- probleme s vidom,
- poteškoće pri hodanju ili održavanju ravnoteže,
- otežano razmišljanje,
- utrnulost ili slabost, posebno u rukama i nogama,
- ukočenost mišića,
- depresiju,
- probleme sa seksualnom funkcijom ili mokrenjem,
- izražen umor.
MS je inflamatorno demijelinizirajuće stanje koje nastaje usljed autoimunog napada na mijelin, masni omotač nerava u mozgu i kičmenoj moždini, što ometa provođenje električnih impulsa putem nerava u ostatak tijela i dovodi do stvaranja ožiljaka (plakova ili skleroze).
Nije poznato šta pokreće imunološki sistem da napadne mijelin, ali se smatra da genetski i okolišni faktori imaju ulogu. MS se najčešće javlja kod mladih do srednjovječnih odraslih osoba, češće kod žena nego kod muškaraca.
Dijagnoza MS je dijagnoza isključenja, a definitivni dijagnostički testovi ne postoje. Magnetna rezonanca (MRI) može pomoći u postavljanju dijagnoze tako što pokazuje plakove ili sklerozu na mozgu i kičmenoj moždini. Drugi testovi, poput lumbalne punkcije i optičke koherentne tomografije (OCT) također mogu pomoći u potvrdi dijagnoze.
Liječenje MS-a razlikuje se od osobe do osobe. Zavisi od stadija bolesti i simptoma. Ciljevi liječenja MS-a su: smanjiti učestalost i težinu relapsa, usporiti napredovanje bolesti, upravljati simptomima i poboljšati kvalitet života. Steroidi se ponekad kratkoročno koriste za liječenje relapsa. Drugi lijekovi mogu se koristiti za ublažavanje simptoma MS-a (poput umora, zatezanja mišića, depresije te urinarnih problema). Ovi lijekovi ne mijenjaju tok bolesti ali pomažu u upravljanju simptomima.
Načini upravljanja umorom uključuju:
- redovnu fizičku aktivnost,
- redovno spavanje,
- izbjegavanje lijekova koji izazivaju umor.
Specijalisti za rehabilitaciju mogu pomoći u poboljšanju funkcionisanja, kvaliteta života te smanjenju ukočenosti mišića i spazama.
U posljednjih dvadeset godina opcije liječenja MS-a dramatično su se poboljšale. U zemljama s visokim prihodima postoje brojne oralne, intravenske i injekcione opcije za liječenje MS-a. Međutim, većina ovih lijekova nije dostupna u zemljama s niskim i srednjim prihodima te i dalje postoji nedostatak terapijskih opcija za progresivne tipove MS-a.
Osobe s MS-om i njihove porodice treba ohrabriti da potraže usluge i smjernice od lokalnih i nacionalnih organizacija osoba s invaliditetom i drugih organizacija usmjerenih na invaliditet, koje mogu pružiti ključne informacije o pravima, ekonomskim mogućnostima i društvenom angažmanu kako bi osobe s invaliditetom usljed MS-a ili drugih neuroloških poremećaja mogle voditi ispunjene i kvalitetne živote.
Podaci Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine o MS-u
Preporuke SZO:
- rad na uvrštavanju lijekova za MS na Liste esencijalnih lijekova SZO (EML);
- saradnja s civilnim društvom, poput Međunarodne federacije za multiplu sklerozu (MSIF), na širokim pitanjima i zagovaranju, uključujući i Svjetski dan MS-a (30. maj);
- kreiranje Atlasa multiple skleroze za osobe s MS-om, zdravstvene profesionalce te MS grupe i organizacije, kako bi se potakle i informisale kampanje za unapređenje usluga i podrške osobama s MS-om i onima koji su zainteresovani za njihovu dobrobit i kvalitet života; i
- podršku zemljama u implementaciji smjernica i jačanju zdravstvenih sistema radi poboljšanja rehabilitacijskih usluga za osobe s neurološkim poremećajima.
Reference:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK499849
„Zdravstveno statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine“
