Prof. dr. Zarema Obradović sa Fakulteta zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu i prim. dr. Željko Ler, bivši direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine u intervjuu za Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH govore o aktuelnom stanju epidemije COVID – 19 u Federaciji Bosne i Hercegovine, o važnosti vakcinisanja protiv COVID – 19 te daju konkretne savjete i preporuke zdravstvenim radnicima, starijim osobama i svim ostalim građanima Federacije Bosne i Hercegovine vezane uz proces vakcinacije protiv COVID – 19 u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Kako biste ocijenili trenutno stanje epidemije COVID-19 u Federaciji BIH?
OBRADOVIĆ: Posljednjih dana svjedočimo porastu broja oboljelih od COVID-19 na području Federacije BiH, odnosno povećanu incidencu oboljelih na 100.000 stanovnika. Do ovog povećanja je došlo na području cijele Federacije BiH, a najviše na području sarajevskog, tuzlanskog i hercegovačko – neretvanskog kantona. Epidemiološka situacija je posebno loša na području Kantona Sarajevo.
LER: Početkom marta 2021. godine je došlo do značajnog pogoršanja epidemiološke situacije, koja se trenutno cijeni NEPOVOLJNOM! Bilježi se eksponencijalni rast broja novozaraženih i novooboljelih, prvenstveno u KS, ali i u ZDK, SBK, HNK, TK itd.
Šta za epidemiju u FBIH znači prisustvo nekoliko mutacija koronavirusa?
OBRADOVIĆ: Naši virusolozi prate sojeve SARS-COV 2 virusa koji su u cirkulaciji na području FBiH i prema navodima uglednog virusologa, prof dr Teufika Goletića sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, trenutno je na našem području u cirkulaciji dvanaest različitih sojeva ovog virusa. Mutacije mijenjaju karakteristike virusa, nekada ih slabe, a nekada jačaju. Najznačajniji mutirani sojevi korona virusa su: britanski, južnoafrički, brazilski, češki. Po svojim specifičnostima se posebno ističe britanski soj čija je osnovna karakteristika znatno brže širenje u odnosu na primarnu verziju virusa. Generalno, što je veći broj mutiranih sojeva, veći je potencijalni rizik zaražavanja osoba koje prethodno nisu prebolovale korona-virusnu infekciju, ali postoji i rizik od zaražavanja novim sojevima osoba koje su već prebolovale infekciju izazvanu nekim drugim sojem istog virusa.
LER: Prisutne mutacije dodatno usložnjavaju epidemijski proces, obzirom da su znatno kontagiozniji i za 30% se brže šire u osjetljivoj populaciji. Trenutno je prisutno 12 novih mutiranih virusa na području BiH, čije sekvencioniranje je, za sada, neizvodljivo zbog nedostatka ingredijencija u laboratorijama.
Najaktuelnije: vakcine protiv COVID – 19. Da li su sve do sada odobrene vakcine u svijetu učinkovite protiv COVID – 19?
OBRADOVIĆ: Prema studijama koje su do sada provedene u svijetu, sve raspoložive, do sada odobrene vakcine protiv COVID -19, su učinkovite. Postoje izvjesne razlike u učinkovitosti kod različitih starosnih grupa, a što može biti i posljedica nedovoljnog i nejednakog broja istraživanja u svim dobnim grupama. Od izuzetnog je značaja istaći činjenicu da stvaranje imuniteta nakon vakcinacije jednim dijelom zavisi od vakcine, a drugim, većim dijelom, od imune sposobnosti organizma osobe koja je vakcinisana. Tako će se nakon vakcinacije osoba različite imunološke sposobnosti, vakcinisanih istom vakcinom razviti različit nivo antitijela, odnosno biće različito zaštićene. Takođe je važno istaći da procesom vakcinacije nismo odmah zaštićeni, već organizmu treba vremena (7-10 dana) da stvori antitijela. Kod vakcina za koje je potrebna vakcinacija sa dvije doze, imunitet koji se stvori nakon prve doze nije dovoljan, već je potrebno, u skladu sa uputstvom, primiti nakon određenog perioda i drugu dozu i tek nakon 7-10 dana od prijema druge doze u organizmu će stvoriti maksimalnu količinu antitijela. U većini zemljama svijeta se uporedo sa procesom vakcinacije rade istraživanja i praćenja titra antitijela, a njihovi rezultati su odlične smjernice za dalje provođenje vakcinacije. Tako se u novim radovima iz zemalja u kojim se sa vakcinacijom krenulo krajem 2020. godine navodi da je osobama koje su prebolovale korona-virusnu infekciju dovoljna jedna doza vakcine za potpunu zaštitu.
LER: Sve do sada odobrene vakcine su učinkovite protiv COVID-19 i ne treba nasjedati raznim neprovjerenim informacijama o njihovoj efikasnosit, nus pojavama itd. Svako cjepivo nosi rizik od popratnih reakcija, koje su, uglavnom, blage i prolaznog karaktera.
Zašto su zdravstveni radnici u vrhu prioriteta za vakcinisanje protiv COVID – 19?
OBRADOVIĆ: Zdravstveni profesionalci su tokom obavljenja svojih svakodnevnih radnih aktivnosti izloženi kontaktu sa osobama koje su oboljele od korona-virune infekcije sa izraženom kliničkom slikom, ali i onim koji nemaju simptome, ali koji nose virus i šire ga oko sebe. Posebno visokom riziku da obole od korona-virune infekcije su izloženi zaposleni u COVID ambulantama i na odjelima na kojim se liječe COVID pozitivni pacijenti. Zbog ove izloženosti veliki broj zaposlenih u zdravstvenim ustanovama obolijeva od korona-virusne infekcije zbog čega ne mogu da rade, što posljedično utiče na funkcionisanje zdravstvenog sistema u cjelini, a između ostalog i otežava pružanje potrebnih zdravstvenih usluga oboljelim od korona-virusne infekcije. Zbog navedenih razloga je primarno potrebno vakcinisati i zaštititi zdravstvene radnike od korona- virusne infekcije.
LER: Strategija vakcinacije i planovi vakcinisanja pojedinih skupina su trenutno predmet rasprave u svijetu, sa etičkog aspekta. Grupa naučnika smatra da je prioritetna skupina tzv. esencijalni radnici, odnosno radno sposobno stanovništvo, dok u drugi plan stavljaju dio populacije treće životne dobi (preko 65 godina). U takvoj konstalaciji smanjio bi se nivo i dinamika prenošenja virusa, pa samim tim i broj novozaraženih/novooboljelih osoba, ali bi se, vjerovatno, povećala stopa smrtnosti u starijim dobnim skupinama. U suprotnom, smanjila bi se stopa smrtnosti starijih osoba, ali bi se povećao broj novooboljelih među radno angažiranim osobama, s posljedično učestalijim bolovanjem i dodatnim ugrožavanjem ekonomije. Zdravstveni radnici se nalaze u vrhu prioriteta za vakcinaciju, bez obzira na strateško opredjeljenje u svjetlu gore navedenih etičkih dilema, jer su od presudnog značaja za liječenje oboljelih, predlaganje i provođenje nespecifičnih i specifičnih higijensko-profilaktičkih i protivepidemijskih mjera, usmjerenih ka suzbijanju epidemije.
Zašto je važno da se vakcinišu osobe starije od 60 godina?
OBRADOVIĆ: Osobe starije od 60 godina, prema dosadašnjim podacima, obolijevaju češće od korona-virusne infekcije u odnosu na osobe ostalih dobnih grupa. Razloga je više, a najvažniji su što kod osoba u ovoj dobnoj grupi dolazi do slabljenja općeg imuniteta pa je slabiji imunitet i prema uzročniku COVID-19. Takođe, većina osoba u ovoj dobnoj grupi ima neko hronično oboljenje (povišen krvni pritisak, oboljenja srca, šećernu bolest) što takođe utiče na smanjenje imuniteta, odnosno ove osobe su podložnije nastanku infekcija pa tako i korona-virusne. Iz navedenih razloga je potrebno zaštititi osobe ove dobne grupe od korona-virusne infekcije, a što za posljedicu ima smanjen broj oboljelih osoba, smanjen broj njihovih hospitalizacija i, što je posebno bitno, smanjen broj smrtnih ishoda izazvanih COVID-19.
LER: Jedini razlog zbog kojeg se vakcinišu osobe starije od 60 godina je očuvanje života i smanjenje stope smrtnosti u toj populacionoj skupini, što ukazuje na socijalni senzibilitet određene administrativne zajednice.
U svakodnevnom ste kontaktu sa građanima, zdravstvenim sistemom u FBIH, stručnom javnosti, ali i medijima. Šta ljude najviše zanima vezano uz vakcine i proces vakcinacije protiv COVID -19 u Federaciji Bosne i Hercegovine? Šta im vi odgovarate i savjetujete?
OBRADOVIĆ: Građane najviše interesuje kada će biti nabavljene vakcine u FBiH, koje će to vakcine biti i kada će se oni moći vakcinisati. Postoji izvjesna bojazan od eventualnih postvakcinalnih reakcija te je veoma bitno da se više govori o tome šta su očekivane, a šta neočekivane, odnosno neželjene postvakcinalne reakcije i komplikacije. Građanima trebaju jednostavna objašnjenja šta dobivaju vakcinacijom, a moj odgovor je da imamo tri moguća ishoda nakon vakcinacije, zavisno od toga kakav bude imuni odgovor:
- Vakcinisana osoba može oboljeti, ali neće umrijeti
- Vakcinisana osoba može oboljeti, ali će klinička slika biti laka, neće trebati hospitalizacija
- Vakcinisana osoba neće uopšte oboljeti
Svim osobama savjetujem da se vakcinišu kako bismo dostigli zadovoljavajući kolektivni imunitet, a što je jedini način da se, konačno, oslobodimo pandemije COVID-19 i vratimo normalnom životu kakav smo živjeli prije ove pandemije.
LER: Ljudi s kojima komuniciram su, uglavnom, zainteresirani za vakcinisanje, iako ima i skeptika induciranih globalno prisutnim pokretom antivakcinista! Najčešća pitanja se odnose na izbor vakcine, njihovu efikasnost, postvakcinalne reakcije, itd. Svakodnevno su bombardirani (dez)informacijama, što stvara osjećaj nesigurnosti, nepovjerenja, pa i straha. Zbog toga je potrebno provesti agresivnu vakcinalnu kampanju, s ciljem postizanja vakcinalnog obuhvata od najmanje 70%, kao garanta za suzbijanje epidemije!
Sve proizvedene vakcine su dobre, efikasne i učinkovite, bez obzira na tehnologiju proizvodnje (adenovirsni vektor, inaktivirani virus ili mRNA), tako da savjetujem da prihvate vakcinisanje prvom dostupnom vakcinom!
Da li ćete se Vi lično vakcinisati protiv COVID – 19?
OBRADOVIĆ: Da, naravno, vakcinisat ću se odmah kad za to bude prilika.
LER: Zahvaljujući svom volonterskom angažmanu u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš”, od marta 2020. godine, stavljen sam na spisak prioritetnih zdravstvenih radnika i 11.03.2021. godine dobio prvu dozu AstraZeneca vakcine. Druga doza se očekuje za 12 sedmica.
Da li vakcinacija podrazumijeva da će prestati naredbe, mjere i preporuke Federalnog kriznog štaba koje su na snazi?
OBRADOVIĆ: Provođenje procesa vakcinacije protiv COVID-19 u početku neće značajno uticati na smanjenje broja oboljelih pa će u cilju držanja oboljenja pod kontrolom trebati ostati na snazi naredbe kriznih štabova (federalnog i kantonalnih). Uporedo sa povećanjem broja vakcinisanih osoba mjere će polako popuštati, a potpuni prestanak mjera se može očekivati tek kad se ostvari visok kolektivni imunitet, odnosno kad broj osoba koje imaju antitijela protiv COVID -19 bude oko 90 % (antitijela kod vakcinisanih osoba i antitijela kod osoba koja su prebolovale oboljenje). Pošto još uvijek ne postoje pouzdani podaci o dužini trajanja imuniteta nakon preboljele bolesti, niti nakon provedene imunizacije, biće veoma važno ispitivanje i praćenje titra (nivoa) antitijela.
LER: Sve higijensko-profilaktičke i protivepidemijske mjere OSTAJU NA SNAZI do daljnjeg, bez obzira na vakcinalni obuhvat! Ovo se, prije svega, odnosi na period između 1. i 2. doze vakcine, pa i poslije potpunog vakcinisanja, u trajanju od najmanje 30-ak dana, jer i djelimično i potpuno vakcinisane osobe mogu biti zdravi nosioci virusa i prenositi ga u svoju neposrednu okolinu. Osim toga, u periodu između 1. i 2. doze, može doći do zaražavanja i obolijevanja, vjerovatno sa blažom kliničkom slikom i bez smrtnih ishoda. Već davno sam prognozirao da će nam maske biti novi “modni detalj” kroz duži vremenski period.
Može li se uopće procijeniti da li će se vakcinacijom protiv COVID – 19 pandemija uskoro staviti pod kontrolu i zaustaviti i kada će ponovo biti “staro normalno“?
OBRADOVIĆ: Vakcinacija protiv COVID -19 kao i vakcinacija protiv ostalih oboljenja je jedina mjera čijim provođenjem se pandemija može staviti pod kontrolu, a stanovništvo se vratiti na „stari, normalni“ način života. Ostaje otvoreno pitanje da li će se trebati ponavljati vakcinacija protiv COVID-19, ako hoće, kako često, da li će možda COVID-19 nekoliko narednih godina biti sezonsko oboljenje, ili će se infekcije javljati tokom cijele godine, ili će možda virus tako oslabiti da više neće biti sposoban izazivati oboljenja??? Neophodna su dalja praćenja i istraživanja vezana za COVID-19 koja će biti osnov za donošenje novih smjernica i preporuka čija primjena će omogućiti nadzor nad ovom korona – virusnom infekcijom.
LER: Pandemija će biti pod kontrolom kada preko 70% stanovništva planete bude procijepljeno! Međutim, imajući u vidu pojavu novih mutiranih virusa, vjerovatno će se vakcinacija periodično nastaviti u godinama koje slijede, a vakcine će sadržavati novootkrivene mutante virusa sa pandemijskim potencijalom. Osim toga, očekuje nas epidemija/pandemija psihičkih poremećaja – anksioznosti, depresije, PTSP, učestali pokušaji samoubistva, itd. Iz gore navedenih razloga, bojim se da viiše nikada neće biti “staro normalno”, već neko stanje “novog-starog normalnog”, približnog načinu životu koji smo vodili do početka pandemije!
