Prof. dr. sc. Lutvo Sporišević, specijalista pedijatar, govori za Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH o važnosti redovne imunizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine, podacima o broju i obuhvatu vakcinisane djece tokom pandemije COVID – 19 u Federaciji Bosne i Hercegovine te o predstojećem 2. Simpoziju Škole imunizacije.
Ima li medicinskog razloga za odgađanje redovnog vakcinisanja zbog pandemije COVID-19?
Nema medicinski opravdanih razloga za odgađanjem provođenja imunizacije u FBiH u skladu sa Programom obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti zbog aktuelne epidemiološke situacije uzrokovane COVID-19 bolesti.
Na koji period se može odgoditi redovna vakcinacija ili revakcinacija djeteta?
Hipotetički svako odgađanje ili odbijanje vakcinacije dovodi do neprimjerenog vakcinalnog statusa što može dovesti do pojave zaraznih bolesti (vakcinopreventabilne bolesti) koje se jedino mogu spriječiti pravovremenom vakcinacijom. U tom kontekstu, ako dijete kasni ≥ 4 (četiri) sedmice ili nije primilo ≥ jedne vakcine u skladu sa nacionalnim kalendarom imunizacije smatra se da ima nepotpun vakcinalni status, te je potrebno što prije realizirati vakcinaciju kako bi se postigao primjeran vakcinalni status djeteta.
Je li i u kolikoj mjeri bilo odgoda redovne vakcinacije ove godine?
Nakon proglašenja (31.1.2020.) COVID-19 bolesti kao zarazne bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine i proglašenja COVID-19 bolesti pandemijom (12.3.2020.) postupno je došlo je do poteškoća sa provedbom imunizacije djece. U 4. mjesecu 2020. godine prekinut je program imunizacije osim u rodilištima, gdje su novorođenčad cijepljena BCG i hepB cjepivom. Nakon dobivenih preporuka Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Federalnog ministarstva zdravstva početkom 5. mjeseca 2020. godine nastavilo se sa provođenjem imunizacije u FBiH u skladu sa Programom obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti u 2020. godini uz striktno prakticiranje antiepidemijskih mjera.
U slučaju da dijete do sada nije uopće vakcinisano, kako provesti nadoknadu tj. nadoknadno vakcinisanje?
Ako dijete nije uopće vakcinisano potrebno je primjeniti protokol nadoknadne vakcinacije kako bi što prije dostigli primjeran vakcinalni status djeteta u skladu sa nacionalnim kalendarom imunizacije i dobi djeteta, što će rezultirati zaštitom djeteta od vakcinopreventabilnih bolesti. Za svaki pojedinačan slučaj ovisno o dobi djeteta se napravi plan vakcinacija, uvažavajući potreban broj doza vakcina i razmak između pojedinih inaktiviranih i atenuiranih vakcina. Kombinacijom više vakcina u skladu sa relevantnim stručnim smjernicama moguće je skoro za svaki pojedinačan slučaj, uvažavajući medicinski opravdane kontraindikacije za vakcinaciju, postići primjeran vakcinalni status djeteta koje do tada iz određenih razloga nije uopće vakcinisano. Vakcinacija je cjeloživotna preventivna aktivnost sa dugoročnim blagodatima za zdravlje te je bitno da svaki pojedinac ima primjeran vakcinalni status, tj. potrebno je što prije dostići primjeren vakcinalni status.
Šta savjetujete roditeljima nevakcinisane ili nepotpuno vakcinisane djece?
Savjeti su fokusirani da se nevakcinisana djeca ili djeca sa nepotpunim vakcinalnim statusom, uvažavajući zdravstveno stanje djece i medicinski opravdane kontraindikacije za vakcinaciju, trebaju što prije biti vakcinisana. Vakcinacija je dokazano najuspješnija medicinska intervencija suvremene medicine i temeljno ljudsko pravo vakcinacijom vakcinopreventabilnih bolesti smanjuje se smrtnost, učestalost oboljevanja, invalidnost, troškovi liječenja, primjena antibiotika i antimikrobna rezistencija. Osim toga, vakcinacija je ulaganje u budućnost kojim se spriječava 2,5- 3 miliona smrti godišnje, a uz dojenje i pravilnu prehranu, prediktor je ostvarivanja maksimalnog razvojnog potencijala djece.
Kako se provodi redovna imunizacija u zdravstvenim ustanovama u FBIH tokom pandemije COVID -19?
Realizacija imunizacije djece tokom pandemije COVID-19 predstavlja izazov za liječnike pedijatre i medicinske sestre-tehničare. Osim striktnog poštivanja antiepidemijskih mjera (korištenje zaštitne maske, respiratorna higijena, redovito i temeljno pranje ruku, poštivanje fizičke distance, redovno provjetravanje radnih prostorija, redovno i temeljito dezinficiranje radnih prostorija…) aktivnosti su usmjerene na ograničen broj djece i roditelja/pratnje u čekaonicama i radnim prostorijama. U skladu sa uobičajenim relevantnim smjernicama o imunizaciji djece tokom COVID-19 bolesti pregledi i vakcinacija zdrave djece trebaju biti odvojeni od pregleda bolesne djece, a ako mogućnosti dozvoljavaju, poželjno je da se imunizacija obavlja na izdvojenom mjestu. Roditelji dobivaju termin za vakcinaciju što u skladu sa svim poduzetim antiepidemijskim mjerama onemogućava ili smanjuje hipotetičku mogućnost prijenosa SARS-CoV-2.
S kojim još podacima raspolažete kada je u pitanju redovna vakcinacija, broj, obuhvat i struktura?
Relevantni podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH za prvih devet mjeseci 2020. godine pokazuju da je izuzetno nizak cijepni obuhvat postignut u primovakcinaciji i docjepljivanju (revakcinaciji) protiv svih vakcinopreventabilnih bolesti. U tom kontekstu zabrinjava izuzetno nizak cijepni obuhvat prvom dozom MRP cjepiva diljem Federacije Bosne i Hercegovine. U Kantonu Sarajevo obuhvat prvom dozom MRP cjepiva je 23,7% , u Z.Hercegovačkom kantonu/županiji 34,3%, dok je nešto bolji obuhvat u BPK Goražde 69%. Nizak je cijepni obuhvat i za treću dozu petovalentnog cjepiva u primovakcinaciji (petovalentno cjepivo od 32,6 % u Kantonu Sarajevo do 65,7% u BPK Goražde). Trend niskog cijepnog obuhvata izražen je i u docjepljivanju (petovalentno i MRP 2…).
Svakako da, između ostaloga, aktualna eidemiološka situacija uzrokovana COVID-19 bolesti, zabrinutost roditelja da odlaze u zdravstvene ustanove zbog mogućeg izlaganja koronavirusu, angažiranost zdravastvenih profesionalaca tokom pandemije COVID-19 bolesti, nedostatan broj liječnika koji realiziraju imunizaciju imaju reperkusije na otežano provođenje imunizacije djece.
Je li pod kontrolom epidemiološka situacija bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom?
U svakodnevnom praktičnom radu sa djecom još uvijek se ne evidentira pojava vakcinopreventabilnih bolesti. Imajući u vidu izuzetno niske cjepne obuhvate ozbiljno je ugrožen nivo kolektivnog imuniteta, te ako se ne povećaju cijepni obuhvati, u skorijoj budućnosti možemo očekivati epidemije ospica, rubeole, hripavca/velikog kašlja, zaušnjaka i ostalih vakcinopreventabilnih bolesti. Prevencija je temelj primarne pedijatrije, a vakcinacija je dokazano najuspješnija i najjeftinija metoda sprječavanja mnogobrojnih vakcinopreventabilnih bolest. Intencija zdravstvenih profesionalaca je dostizanje ciljanih cijepnih obuhvata 90-95% kako bi se spriječila pojava vakcinopreventabilnih bolesti, ali osim određenih, gore navedenih razloga, ulogu ima i aktualna situacija uzrokovana pandemijom COVID-19 bolesti.
Koji su još izazovi s kojima se suočavate u procesu redovne imunizacije?
Usprkos mnogobrojnim relevantnim znanstvenim i stručnim dokazima da je vakcinacija najuspješniji preventivni program suvremene medicine, niz godina neutemeljeno se dovodi u pitanje opravdanost cijepljenja, a u tom kontekstu duži period izazov za realizaciju imunizacije je antivakcinalni pokret. U kontekstu navedenoga odbijanja i odgađanja vakcinacije pažnja je neutemeljeno fokusirana na neželjene reakcije, sastav vakcina, sigurnost vakcina, dugotrajne efekte vakcine, interese farmaceutske industrije i zdravstvenih profesionalaca (ne razmatra se ozbiljnost zaraznih bolesti i eventulan fatalan ishod) što usljed odbijanje i odgađanja imunizacije dovodi do zdravstvenog rizika za pojedinca i populaciju. Prisutne su i dalje medicinski neopravdane, neformalne kontraindikacije, koje dovode do odgađanja ili odbijanja vakcinacije. Usprkos tome što u modernim vakcinama ima manje antigena nego što ih djeca unose hranom ili udisanjem kao i da je vakcina odličan „trener imunog sistema“ neutemeljeno se smatra da će davanje dvije, tri ili više vakcina istovremeno „opteretiti“ imuni sistem djeteta. Bitan je primjeran vakcinalni status djece s hroničnim oboljenjima uvažavajući medicinski opravdane kontraindikacije. Uputno bi bilo uvesti nove antigene, cjepiva u Program obavezne imunizacije (pneumokokna vakcina, vakcina protiv humanog papilomavirusa…), intenzivirati imunizaciju trudnica protiv influenze (djece i ostalih dobnih skupina), u perspektivi uvođenje Tdap cjepiva tokom trudnoće, kao i razmotriti uvođenje novih antigena za ostale dobne skupine u skladu sa relevantnim stručnim smjernicama.
Pred nama je 2. Simpozij – webinar Škole za imunizaciju. S kojim temeljnim ciljem ga organizirate i kako je zamišljen u vrijeme koronakrize?
Ovogodišnji 2. simpozij Škole imunizacije bit će organiziran online putem platforme Zoom. Imajući u vidu aktuelnu situaciju uzrokovanu pandemijom COVID-19 bolesti ovogodišnji simpozij bit će fokusiran na probleme u realizaciji programa imunizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine a prezentiraće se i temeljne specifičnosti vezane za vakcinaciju/cijepljenje protiv SARS-COV-2.
