Od 22. do 29. siječnja/janura 2017. godine obilježava se 11. europski tjedan borbe protiv raka vrata maternice.

Pojava  nježnih cvjetova mimoze nagovještava dolazak proljeća te su ti nježni cvjetovi kao simbol osjetljivog epitela ženskog spolnog sustava označeni kao podsjetnik senzibiliziranja javnosti na važnost redovitih ginekoloških pregleda s ciljem prevencije  raka vrata maternice. Naglasak je na činjenici da brigom i zaštitom svog zdravlja žene doprinose osobnom zdravlju pa i sreći cijele obitelji.

Od iznimnog značenja je kontinuirano raditi na promicanju važnosti, kako primarne tako i sekundarne prevencije raka vrata maternice. Edukacija šire javnosti, s posebnim naglaskom na edukaciju mladih, cijepljenje protiv HPV-a, redoviti ginekološki pregledi (PAPA test, kolposkopija ili biopsija) i briga za intimno zdravlje, najvažniji su naglasci u sklopu ovih aktivnosti.

Prigoda je to da se svi podsjetimo na važnost brige o osobnom zdravlju kroz sveobuhvatnu edukaciju za sve počevši od školskog uzrasta, pristup preveniranju cijepljenjem te redovite preventivne preglede s ciljem ranog otkrivanja prekanceroznih promjena i samog raka vrata maternice  (screening), liječenje i palijativnu skrb.

Kako bi se to postiglo, političari, nositelji zdravstvenih programa (u svezi zaštite reproduktivnog zdravlja, zdravlja adolescenata, nadzora nad tumorima i imunizacije) organizacije i partneri moraju raditi zajedno sa građanima.

Procjenjuje se da je oko 60 % spolno aktivnih žena i muškaraca bilo u kontaktu s HPV-om, uzročnikom dugotrajne upale rodnice i vrata maternice, koji doprinose pojavi raka vrata maternice. Srećom, imunološki sustav će u 80-90 % slučajeva svladati tu infekciju kroz godinu i pol do dvije. Najkritičnija dob za infekciju je upravo razdoblje adolescencije, što ukazuje na nužnost bolje edukacije mladih o odgovornom spolnom ponašanju kao i potrebi primarne prevencije omogućavanjem besplatnog cijepljenja dječaka i djevojčica prije stupanja u spolne odnose.

Od HPV infekcije do razvoja premalignih i malignih promjena je dugotrajan proces, što omogućava da se redovitim pregledima na vrijeme otkriju i izliječe premaligne promjene.

Iako je rak vrata maternice izlječiva bolest, zabrinjavaju podaci da je u Federaciji BiH 2015. godine prijavljen 221 slučaj raka vrata maternice, od čega njih cca  35 %  ima letalan ishod.

I u Europi su slični statistički pokazatelji, gdje godišnje od raka vrata maternice oboli približno 60 tisuća žena, a oko 24 tisuće ih umre. U nekim zemljama Istočne Europe stopa pojavljivanja raka vrata maternice je dva do pet puta veća nego u zapadnoeuropskim zemljama. Ove razlike prvenstveno ovise o provedbi odnosno neprovedbi programa prevencije raka vrata maternice. Naime, medicina utemeljena na dokazima jasno je ustvrdila da se kroz populacijski organizirane programe probira raka vrata maternice može spriječiti do 80% slučajeva raka. Stoga se uvijek iznova naglašava važnost kvalitetnijeg informiranja žena svih dobnih skupina o mogućnostima prevencije raka vrata maternice.

Budući se šest od deset slučajeva raka vrata maternice događa kod žena koje nikad nisu obavile PAPA-test ili ga nisu obavile u zadnjih pet godina, sve institucije i pojedinci, prvenstveno stručnjaci iz primarne zdravstvene zaštite do onih u Ministarstvu zdravstva, trebaju kontinuirano raditi na podizanje svijesti žena o mogućnostima i važnosti ranog otkrivanja bolesti te pozivati žene na redovite preglede i PAPA-testiranje.

Nacionalni programi ranog otkrivanja raka

Zloćudne novotvorine su jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svim europskim zemljama pa tako i u BiH. Danas je poznato da je za nastanak raka vrata maternice neophodna prisutnost tzv. visokorizičnih ili onkogenih tipova humanog papiloma virusa (HPV), ali i drugih kancerogenih tvari te popratnih infekcija. Svjesnost da se ova bolest, koju je redovitim kontrolama moguće vrlo rano otkriti i u 80% slučajeva uspješno izliječiti, potaknula je mnoge zapadnoeuropske zemlje na organizirani način prevencije, koji se provode već nekoliko desetljeća, što je dovelo do smanjenja pojavnosti raka vrata maternice za 75%. Cilj preventivnih programa probira je rano otkriti predzloćudne tvorbe, ukloniti ih te tako dugoročno smanjiti pojavu zloćudne boleste kao i samu smrtnost. Redovitom provedbom ovih preventivnih pregleda za žene u dobi od 24-65 godine moguće je poboljšati kvalitetu života i unaprijediti zdravlje cjelokupnog stanovništva. Takvi preventivni programi su financirani i organizirani na državnoj razini, dok je kod nas općenito taj segment zdravstvene skrbi prepušten pojedincima i  eventualno lokalnim zajednicama. Stoga su i programi prevencije malignih bolesti općenito rijetki i loše organizirani te su i rezultati u skladu s tim.

Kao primjeri dobrih praksi mogu poslužiti nacionalni programi ranog otkrivanja raka u susjednim zemljama (Npr.u Republici Hrvatskoj Programi ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva i raka vrata maternice kao i besplatno cijepljenje protiv HPV za sve učenice i učenike I razreda srednjih škola kao i njihove vršnjake koji ne idu u školu). Ti programi su predloženi u skladu s preporukama Europske komisije od 02.12.2003 (2003/878/EC) pa se nadati da će i u BiH doći kao nužnost približavanja EU.

Preventivni pregledi

I do deset godina ranije mogu se Papa testom otkriti premaligne promjene vrata maternice (CIN-cervikalna intraepitelna neoplazija) te pravovremenim liječenjem spriječiti kasniji razvoj raka.

Stoga bi sve žene u dobi 24. do 64. godine trebale obaviti ginekološki pregled s Papa testom najmanje svake 3 godine. Ako nalaz Papa testa bude abnormalan, ginekolog će je obavijestiti o daljnjim i terapijskim postupcima. Ako nalaz bude uredan, ponovni preventivni ginekološki pregled i Papa test je potrebno učiniti za 3 godine jer se to smatra dovoljnim periodom da se kod zdravih žena otkrije premaligna promjena u samom začetku.

Brzo i bezbolno

Papa test je jednostavan, brz i bezbolan test i stoga bi ga trebale učiniti sve žene iako nemaju nikakve simptome bolesti. Ako se uz Papa test primjene i komplementarne metode – genotipizacija HPV-a i kolposkopija, pravovremeno će se otkriti gotovo sve premaligne promjene.

Zaključak

Edukativnim kampanjama pomažemo preveniranju bolesti. Liječnici i svi aktivisti brojnih udruga ne smiju se umoriti od ponavljanja i svakodnevnog podsjećanja na važnost redovitih pregleda, edukacije i cijepljenja. Tu je i neizostavan rad na edukaciji adolescenata, isticanje važnosti odgovornog stupanja u spolne odnose kao na jedan od presudnih čimbenika zaštite zdravlja mladih. Treba naglasiti potrebu da cijepljenje protiv HP virusa postane dio javnozdravstvenog programa cijepljenja. Samo aktivnom provedbom svih mjera gdje edukacija i kvalitetno informiranje zauzimaju prvo mjesto, provedbom redovitih ginekoloških pregleda s uzimanjem PAPA obriska te cijepljenjem adolescenata, možemo biti efikasni u borbi s rakom vrata maternice.