Od njegovog proglašenja, 22. aprila 2009. godine, Međunarodni dan planete Zemlje, obilježavaju milioni ljudi širom svijeta s posebnim fokusom, ali uvijek s jednakim ciljem – smanjenjem čovjekovog štetnog uticaja na okoliš. Različitim događanjima i akcijama nastoji se skrenuti pažnja ljudi na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja, krčenja šuma i klimatskih promjena te ih potaknuti da osvijeste problem zagađenja okoliša. Svake godine u fokusu je druga tema kako bi se osiguralo da svi aspekti održivosti i bioraznolikosti privuku pažnju, što čini Dan planete Zemlje jedinstvenim. Ovogodišnja tema je ‘Naša snaga, naša Planeta’. Dan planete Zemlje 2025. stavlja fokus na obnovljive izvore energije kao ključno rješenje za borbu protiv zagađenja okoliša i klimatskih promjena, te za unaprjeđenje javnog zdravlja. Osim ekoloških, korištenje obnovljivih izvora energije ima i brojne ekonomske koristi. Očekuje se da će do 2030. godine, zahvaljujući razvoju obnovljivih tehnologija, biti otvoreno 14 miliona novih radnih mjesta.
Sunce, vjetar, voda, geotermalna energija i otpad su svuda dostupni. Zemlje poput Islanda, Norveške, Brazila i Švedske danas dobijaju većinu svoje električne energije iz obnovljivih izvora. Smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte suzbija zdravstvene rizike koji nastaju od posljedica klimatskih promjena, poput toplotnih talasa, poplava i širenja zaraznih bolesti.
Zadnjih nekoliko godina se sve više povećava ekološka osviještenost stanovništva, potiču se raznovrsne akcije očuvanja okoliša i potpune promjene dosadašnjeg načina života. Ljudi se posvećuju brizi za Planetu i njenu samoodrživost na razne načine, poput sortiranja otpada, recikliranja, smanjenom emisijom ugljičnog dioksida, itd. Očuvanje vodnih resursa, sprječavanje zagađivanja voda otpadnim materijama, kao i racionalna potrošnja vode su obaveza svake države. Podizanju ekološke osviještenosti doprinosi činjenica da je zaštita životne sredine, s posebnim akcentom na klimatskim promjenama, postala dijelom školskih programa u mnogim zemljama.
Drveće i šume najznačajniji su faktori u borbi protiv klimatskih promjena, jer upijaju značajnu količinu ugljičnog dioksida iz atmosfere. Poznato je da biljke godišnje proizvode više od polovine kiseonika u našoj atmosferi. Jedno odraslo drvo čisti naš zrak upijajući 22 kilograma ugljičnog dioksida dnevno, oslobađajući kiseonik u zamjenu. Uprkos svemu tome, ljudi nekontrolisanim aktivnostima narušavaju svoju okolinu. Svake tri sekunde svijet gubi obilje šuma, a tokom prošlog vijeka uništena je polovina postojećih močvara, koje su staništa za mnoge rijetke vrste biljaka i životinja. Svaka biljna i životinjska vrsta ima veliki uticaj na ekosistem, a bogata biološka raznolikost je uslov za zdrav ekosistem. Deforestacija i degradacija šuma značajno doprinose trajnom gubitku biološke raznolikosti. Zaštita bioraznolikosti u potpunosti ovisi o načinu na koji upravljamo svjetskim šumama, a kako su one najveća riznica biljnog i životinjskog svijeta na Zemlji, njihovo očuvanje predstavlja ključni prioritet.
Proizvodnja hrane uništava 80% šumskog pokrivača u svijetu i uzrokuje stvaranje i emisiju 30% stakleničkih plinova, najvećeg krivca za gubitak bioraznolikosti i promjene kvaliteta zemljišta za uzgoj hrane. Istovremeno se 25% svjetske proizvodnje hrane odvija na nastanjenom dijelu Planete, za što se koristi 70% izvora vode za piće. Velika količina neiskorištene i bačene hrane znači da su uzalud potrošeni svi resursi koji su uloženi u njenu proizvodnju. Vještačka đubriva i pesticidi koji se koriste u proizvodnji bespotrebno su iskorišteni, a njihov negativan uticaj na prirodna staništa biljaka i životinja je trajan.
Potrebno je u potpunosti iskoristiti, ali i zaštititi prirodne resurse naše Planete. Samo zdravim ekosistemima možemo poboljšati egzistenciju ljudi, suprotstaviti se klimatskim promjenama i zaustaviti kolaps biološke raznolikosti. “Obnova ekosistema” znači pomoć u oporavku ekosistema, koji su degradirani krčenjem šuma, zagađenjem podzemnih i površinskih voda, zagađenjem zraka i zemljišta i drugim posljedicama prouzrokovanim nekontrolisanim ljudskim aktivnostima. Takođe je važno poduzimanje mjera za očuvanje ekosistema koji su još uvijek netaknuti. Preispitivanje odnosa prema prirodi i stvaranje novih navika trebali bi biti dio svačije svakodnevice, jer je zdravo okruženje pravo svih ljudi, a briga o njemu je njihova dužnost. Obnova ekosistema se može postići na više načina, npr. sadnjom drveća, ozelenjavanjem gradova, promjenom načina ishrane, čišćenjem rijeka i riječnih korita, recikliranjem otpada, čuvanjem i uštedom vodnih resursa, korištenjem alternativnih izvora energije (npr. solarni sistemi, snaga vode i vjetra i sl.).
Bez obzira da li je u pitanju pojedinac ili neka kompanija/tvrtka, svako može dati svoj doprinos zaštiti naše Planete za buduće generacije. Evo nekoliko jednostavnih, a važnih savjeta kojima svako od nas može doprinijeti očuvanju planete Zemlje:
- Izbjegavajte plastične predmete za jednokratnu upotrebu i ako je moguće kupujte proizvode pakovane u staklenu ili papirnu ambalažu. Staklo se lakše reciklira, a papir je mnogo ugodniji proizvod za okoliš;
- Plastične vrećice zamijenite platnenim, plastični pribor zamijenite višekratnim, perivim;
- Razvrstavajte otpad i odlažite ga u predviđene kontejnere za plastiku, staklo, papir
- Uvijek čitatajte naljepnice! Koristite ekološke, netoksične proizvode za čišćenje, kako biste izbjegli oticanje otrovnih hemikalija u kanalizacioni odvod. Time čuvate rijeke i jezera;
- Zatvorite slavinu dok perete zube, ruke ili nanosite šampon i gel za tuširanje – tako ćete potrošiti manje vode;
- Uštedite električnu energiju, isključite svjetla kad napustite prostoriju u kojoj ne boravite;
- Više šetajte, vozite bicikl, trčite, manje se vozite automobilima kroz grad;
- Obične baterije zamijenite onim koji se pune;
- Kupujte domaće proizvode;
- Zasadite stablo.
Važno je shvatiti da i najmanji korak naprijed koji pojedinac može učiniti, znači korak dalje prema obnovi planete Zemlje. Ne moraju to biti velike promjene, čak i male su dovoljne da se učini velika razlika!
Reference:
https://www.onlyoffice.com/blog/sr/2025/04/dan-planete-zemlje
https://www.earthday.org/earth-day-2025
https://www.unep.org/events/un-day/international-mother-earth-day-2025
