Brojna istraživanja provedena tokom više decenija pokazuju da redovna konzumacija cjelovitih žitarica značajno smanjuje rizik od hroničnih nezaraznih bolesti. Dnevni unos od 50 g cjelovitih žitarica povezuje se sa smanjenjem rizika od šećerne bolesti tipa 2 za četvrtinu, kao i sa smanjenjem rizika od kardiovaskularnih bolesti za jednu petinu.
Međutim, iako se dostizanje preporučenog dnevnog unosa cjelovitih žitarica može činiti relativno jednostavnim, taj nivo unosa još uvijek nije dostignut u većem dijelu svijeta. Povećanje unosa cjelovitih žitarica predstavlja izazov i u kontekstu aktuelnih preporuka za održive prehrambene smjernice do 2050. godine, koje uključuju potpun prelazak sa rafiniranih na cjelovite žitarice.
Trenutno se poseban naglasak stavlja na povećanje unosa prehrambenih vlakana i proteina. Mnogi proizvodi od cjelovitih žitarica predstavljaju važan izvor ovih hranljivih materija te se mogu označiti kao proizvodi koji su izvor proteina, izvor vlakana ili bogati vlaknima.
Prehrambene navike usvojene u ranom djetinjstvu uglavnom se zadržavaju i u odrasloj dobi. Uvođenje cjelovitih žitarica u prehranu djece doprinosi usvajanju zdravijih i održivijih prehrambenih navika, smanjuje rizik od gojaznosti, poboljšava dugoročne zdravstvene ishode i pomaže u smanjenju budućih troškova zdravstvene zaštite. Stoga povećanje unosa cjelovitih žitarica treba biti jedan od prioriteta javnog zdravstva, zdravstvene jednakosti i održivosti.
Konzumacija tri porcije cjelovitih žitarica dnevno omogućila bi većem broju potrošača ostvarivanje povezanih zdravstvenih koristi. Dostupan je veliki izbor namirnica od cjelovitih žitarica koje mogu doprinijeti dostizanju ovog cilja. Jedna porcija odgovara, na primjer, jednoj kriški hljeba, porciji od 30 g žitarica za doručak od cjelovitih žitarica, pet integralnih krekera ili 80 g kuhane tjestenine od cjelovitih žitarica.
Važno je djelovati na vrijeme. Usvajanje navike konzumiranja cjelovitih žitarica još u djetinjstvu doprinosi očuvanju zdravlja tokom cijelog života, smanjuje rizik od gojaznosti i buduće troškove zdravstvene zaštite, čime ova tema postaje prioritet javnog zdravstva, zdravstvene jednakosti i održivosti.
Novi ISO standard postavlja temelje za generacije koje će konzumirati cjelovite žitarice
Objavljivanje novog međunarodnog standarda ISO, kojim se definiše cjelovita žitarica kao sastojak i utvrđuju tehnički kriteriji za označavanje udjela cjelovitih žitarica u hrani (ISO 20810:2026, Cjelovite žitarice – Definicija i tehnički kriteriji), predstavlja značajan iskorak za javno zdravstvo, prehrambenu politiku i transparentnost informacija za potrošače širom svijeta.
Po prvi put, uspostavljena je globalno usklađena referenca zasnovana na naučnim dokazima, koja jasno definiše šta se podrazumijeva pod pojmom „cjelovite žitarice“, kako se izračunava njihov udio u prehrambenim proizvodima i na koji način se te informacije mogu jasno i vjerodostojno navesti na deklaracijama hrane. Ovaj standard predstavlja zajedničku osnovu za vlade, zdravstvene institucije, škole, proizvođače hrane, trgovce i potrošače. ICC Inicijativa za cjelovite žitarice (ICC Whole Grain Initiative) imala je odlučujuću ulogu kao partner u postizanju ovog značajnog rezultata.
Od globalnog standarda do konkretnih rezultata
Novi ISO standard uklanja dugogodišnje prepreke nastale zbog neujednačenih definicija i pravila označavanja u različitim zemljama. Njime se prepoznaje da je prerada neophodna kako bi cjelovite žitarice bile jestive i prihvatljive potrošačima, uz istovremeno očuvanje njihovih zdravstvenih koristi.
Kako bi se ovaj tehnički iskorak pretočio u značajne rezultate na nivou stanovništva, potrebno je koordinirano djelovanje kroz sljedeće aktivnosti:
1. Uključivanje ISO standarda u nacionalne prehrambene politike
Vlade se podstiču da usvoje ISO definiciju i kriterije za označavanje proizvoda te ih uključe u nacionalne prehrambene smjernice i politike ishrane. Time bi se omogućilo davanje jasnih preporuka i kreiranje javnozdravstvenih poruka usklađenih s naučnim dokazima koji ukazuju na zdravstvene koristi unosa od najmanje 50 g cjelovitih žitarica dnevno.
2. Unapređenje označavanja hrane i podrška reformulaciji proizvoda
Korištenjem ISO standarda kao referentnog okvira, kreatori politika mogu unaprijediti sisteme označavanja hrane na prednjoj strani ambalaže i sisteme profiliranja hranljivih vrijednosti, uključivanjem kriterija koji se odnose na cjelovite žitarice. Na taj način potrošačima se olakšava prepoznavanje proizvoda od cjelovitih žitarica, a proizvođači se podstiču da povećaju njihov udio u proizvodima kroz reformulaciju.
3. Uspostavljanje javno-privatnih partnerstava
Uspješne nacionalne inicijative, uključujući one u Danskoj, a u novije vrijeme i u Kini i Švedskoj, pokazuju da je saradnja vlada, zdravstvenih organizacija, obrazovnih institucija, prehrambene industrije i trgovaca ključna za povećanje unosa cjelovitih žitarica.
4. Uključivanje cjelovitih žitarica u školske obroke i sistem javnih nabavki
Brojni dokazi dosljedno pokazuju da uključivanje kriterija koji se odnose na cjelovite žitarice u planiranje školskih obroka i javne nabavke hrane doprinosi povećanju njihove konzumacije, unapređenju zdravstvene jednakosti i usklađivanju prehrambenih navika s nacionalnim preporukama, posebno kada je riječ o djeci.
Poziv na djelovanje
Povodom godišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana cjelovitih žitarica (International Whole Grain Day), 19. novembra, u organizaciji ICC Inicijative za cjelovite žitarice, stručnjaci i zainteresirane strane okupljaju se u Evropskom parlamentu kako bi pozvali na snažnije i koordinirano djelovanje s ciljem stvaranja generacija koje će redovno konzumirati cjelovite žitarice. Na skupu 2026. godine bit će najavljeno objavljivanje ISO standarda.
Usklađivanjem naučnih saznanja, politika i prakse otvara se jasan put ka tome da cjelovite žitarice postanu vidljivije, dostupnije i privlačnije potrošačima, kako bi njihove dokazane zdravstvene koristi bile dostupne svima, počevši od najranijeg djetinjstva.
Reference:
News_New ISO Standard Lays the Groundwork for a Whole Grain Generation.pdf
