Moždani udar predstavlja jedan od vodećih bolesti, uzroka invaliditeta i smrtnosti na globalnom nivou. Prema najnovijim globalnim procjenama, u svijetu se godišnje zabilježi gotovo 12 miliona novih slučajeva moždanog udara. U 2021. godini oko 7,25 miliona ljudi je umrlo od ove bolesti, što čini preko 87 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika. Od 1990. do 2021. zabilježen je porast smrtnosti od moždanog udara za ~44%, što odražava i porast ukupnog broja oboljelih uslijed starenja populacije i rasta rizičnih faktora. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska organizacija za moždani udar (WSO) ističu da je moždani udar drugi vodeći uzrok smrti i treći uzrok invaliditeta u svijetu.
Svjetski dan moždanog udara, 29. oktobra nastoji naglasiti ozbiljnost i visoke stope moždanog udara. Ovaj dan se takođe obilježava kako bi se podigla svijest o prevenciji i liječenju moždanih udara.
U Bosni i Hercegovini moždani udar ostaje značajan javnozdravstveni izazov. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, tokom 2024. godine u Federaciji BiH zabilježena su 1.643 smrtna slučaja povezana s moždanim udarom (šifra I63). Od ukupnog broja umrlih, 763 su bili muškarci, a 880 žene. Moždani udar bio je drugi vodeći uzrok smrti u Federaciji BiH, odmah nakon akutnog infarkta miokarda. Stopa smrtnosti iznosila je 72 na 100.000 muškaraca i 81 na 100.000 žena. Mortalitet od moždanog udara je u porastu sa godinama, a značajno je veći kod osoba starijih od 55 godina.
Ovi podaci ukazuju na značajan javnozdravstveni teret moždanog udara i naglašavaju važnost prevencije, pravovremenog prepoznavanja simptoma i hitnog liječenja
Faktori rizika i prevencija
Glavni rizični faktori moždanog udara su dobro poznati i većinom promjenljivi. Hipertenzija (povišeni krvni pritisak) je najznačajniji pojedinačni faktor (poznat i kao “tihi ubica”). Ostali ključni rizici uključuju kardiovaskularne bolesti (posebno fibrilaciju atrija i druge srčane poremećaje koji mogu izazvati tromboembolije), dijabetes tip 2, hiperlipidemiju, gojaznost, pušenje, prekomjeran unos alkohola i tjelesnu neaktivnost. Porodična anamneza i dob su nemodificirajući faktori (starije osobe imaju znatno veći rizik). Prema globalnim procjenama, metabolički faktori (hipertenzija, šećerna bolest, poremećaji lipida itd.) doprinose oko 69% svih moždanih udara, dok ponašajni faktori (loša ishrana, pretilost, pušenje, alkohol) čine dodatnih ~35%.
Prevencija moždanog udara stoga se temelji na kontroli ovih faktora rizika. To uključuje: redovnu kontrolu i liječenje povišenog krvnog pritiska, kontrolu šećera u krvi i dislipidemije, prestanak pušenja, smanjenje soli i zasićenih masti u ishrani, povećanje tjelesne aktivnosti i održavanje zdrave tjelesne težine. Svjetska zdravstvena organizacija i domaće zdravstvene institucije preporučuju i redovne preventivne preglede (npr. mjerenje pritiska, laboratorijske kontrole) te edukaciju stanovništva o rizičnim faktorima. Uvođenje javnozdravstvenih mjera kao što su zaštita od izloženosti stanovništva duhanskom dimu, porezi na zaslađene napitke te dostupnost zdravijih izbora hrane može značajno smanjiti udio rizika.
Prepoznavanje simptoma (FAST) i brza reakcija
Brzo prepoznavanje moždanog udara i hitna medicinska reakcija su ključ za očuvanje života i smanjenje posljedica. Ključni znakovi (eng. FAST) uključuju:
Face (pad ili utrnulost na licu),
Arm (slabost ili nemogućnost podizanja ruke),
Speech (otežan govor ili nerazumljiva riječ)
Time (vrijeme) znači odmah pozvati hitnu pomoć ako se bilo koji od ova tri simptoma pojavi iznenada.
Inicijative Svjetskog dana moždanog udara (WHO/WSO kampanja) upravo naglašavaju važnost FAST-pristupa u javnoj svijesti. U BiH je preporuka da se pri sumnji na moždani udar odmah zove HITNA POMOĆ (124), jer je svaka minuta od izuzetne važnosti za akutno liječenje. Ostali simptomi mogu uključivati vrtoglavicu, oštećen vid, jaku glavobolju ili gubitak ravnoteže.
Liječenje i rehabilitacija
U posljednjim decenijama napredak u liječenju moždanog udara (posebno ishemijskog) značajno je unaprijedio ishod bolesti. To obuhvata intravenoznu trombolizu (primjenu lijekova za razbijanje ugruška) i endovaskularnu trombektomiju (mehaničko uklanjanje ugruška) u kratkom vremenskom razdoblju. World Stroke Organisation ističe da investiranje u ove metode znatno smanjuje dugoročne troškove njege i poboljšava ishod. Također, organizacija dobro opremljenih jedinica za moždani udar (stroke units) za ranu dijagnostiku i njegu povećava šanse za oporavak. U praksi, zemlje poput Austrije i Slovenije razvijaju nove modele (mobilni tim za moždani udar, teleneurologiju), ali u BiH su takvi kapaciteti i dalje ograničeni.
Nakon akutne faze bolesti važna je rehabilitacija. Svjetski podaci pokazuju da otprilike 50% preživjelih bolesnika ponovno može raditi ili biti samostalno, dok oko 20–30% ostaje trajno ovisno o tuđoj pomoći. Zato je neophodna rana i kontinuirana fizikalna terapija, radna terapija, logopedsko vježbanje, kao i psihološka podrška. U Bosni i Hercegovini postoje savjetovališta i rehabilitacijski programi u okviru domova zdravlja i bolnica, ali pristup kvalitetnoj rehabilitaciji često je otežan zbog nedostatka sistemskog programa za osobe poslije moždanog udara.
Preporuke javnog zdravstva i lokalne inicijative
WHO i Svjetska organizacija za moždani udar (WSO) naglašavaju da su integrirane mjere prevencije i liječenja neophodne za smanjenje opterećenja ovom bolešću. Svjetski plan za borbu protiv hroničnih nezaraznih bolesti do 2030. predviđa smanjenje smrtnosti od moždanog udara za jednu trećinu. Na lokalnom nivou značajne su kampanje podizanja svijesti (npr. promocija zdravih stilova života, mjerenja pritiska i šećera).
Među porukama javnog zdravlja ističu se:
- kontrola krvnog pritiska,
- prestanak pušenja,
- zdrava prehrana (ograničavanje soli, šećera i zasićenih masti),
- fizička aktivnost te
- prepoznavanje FAST-simptoma i pravovremeno reagiranje.
Moždani udar je globalni problem – drugi najčešći uzrok smrti i vodeći uzrok invaliditeta. Prevencija (smanjenje krvnog pritiska, dijabetesa, pušenja) i brza terapija (tromboliza/trombektomija) mogu spasiti živote i smanjiti invaliditet.
29. oktobar – Svjetski dan moždanog udara – prilika je za podsjećanje stanovništva na ove činjenice.
Reference:
https://www.who.int/europe/health-topicshttps://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2025/09/Godisnjak_ZZJZ_2024.pdf
