Istorijat obilježavanja ovog datuma
U decembru 1982. godine među studentima na Medicinskom fakultetu u Tuzli osnovana je Sekcija za borbu protiv pušenja čiji je entuzijazam i aktivizam bio predvodnik i pokretač brojnih aktivnosti u borbi protiv pušenja duhana decenijama kasnije u BiH.
Osnivač sekcije bio je prof. dr. Rajko Igić, šef Zavoda za farmakologiju i toksikologiju. Profesor i njegovi studenti, bili su vođeni idejama da pušače treba upoznati sa opasnostima koje izaziva konzumacija duhana, o načinima odvikavanja i, možda i najvažnije, utjecati na mlade da i ne počinju pušiti. Na inicijativu Sekcije, Kongres studenata medicine bivše Jugoslavije proglasio je 31. januar za Dan bez cigareta. Svjetska zdravstvena organizacija je 1982 god. aktivnosti Sekcije za borbu protiv pušenja Medicinskog fakulteta u Tuzli označila kao najmasovniju preventivnu akciju studenata medicine u Evropi.
Posljedice konzumacije duhanskih proizvoda po zdravlje
Konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, kao i izlaganje duhanskom dimu poznato kao pasivno pušenje ili izloženost duhanskom dimu od strane drugih pušača, znatno doprinose oboljevanju, invalidnosti i prijevremenom umiranju u svim starosnim skupinama, zbog čega je prema MKB pušenje svrstano u bolesti pod šifrom F17.2 kao “sindrom ovisnosti o duhanu”.
Duhanski dim sadrži više od 7000 različitih supstanci, među kojima je preko 250 opasnih po zdravlje i oko 70 za koje je utvrđeno da izazivaju maligna oboljenja. Naučno su dokazane brojne posljedice upotrebe duhanskih proizvoda koje se sagledavaju kroz efekte na zdravlje pojedinca, stanovništva i zajednice u cijelini.
Posljedice pušenja po zdravlje
Ćelije – štetno djelovanje pušenja manifestuje se kao nekontrolirani rast ćeija i njihovo bujanje, razvijajući zloćudne tumore različitih organa (rak usta, ždrijela, grkljana, bronha, pluća, probavnog sistema, mokraćnog mjehura, bubrega, dojke, maternice). Oko 95% umrlih od raka pluća su pušači.
Krvni sudovi – Ugljični monoksid iz duhanskog dima povećava propusnost zidova krvnih sudova za holesterol i ubrzava stvaranje ateroma. Pušenje započinje i ubrzava proces ateroskleroze sa stvaranjem plakova u krvnim sudovima. Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji dovode do njihovog suženja i začepljenja. Pušenje povećava nivo fibrina (faktora zgrušavanja krvi) koji se hvata za plakove i na taj način dodatno suzuje krvne sudove. Posljedica toga je povećanje krvnog pritiska – hipertenzija, koju pospješuje ubrzana ateroskleroza. Pušenje povećava i nivo “lošeg holesterola” što takođe ubrzava srčani i moždani udar. Djelovanjem nikotina na nadbubrežnu žlijezdu oslobađa se adrenalin i noradrenalin, što dovodi do povećanja frekvence srca, stezanjamalih krvnih žila i povišenja krvnog tlaka.
Rizik od ateroskleroze je razmjeran broju popušenih cigareta a nakon prestanka pušenja znatno se smanjuje tokom 1-2 godine, no ostaje i dalje nešto veći nego kod osoba koje nisu nikad pušile. Već 48 sati nakon prestanka pušenja, poboljšavaju se pokazatelji vezani uz zgrušavanje krvi, odnosno rizik nastanka ugruška.
Srce – Kao posljedica nedovoljnog protoka krvi kroz srčane arterije javlja se nedostatk kisika u srčanom mišiću, sa pojavom anginoznih bolova. Zbog prekida arterijske opskrbe srca krvlju nastaje nekroza (propadanje) srčanog mišića te nastaje srčani infarkt ili infarkt miokarda. Pušači od infarkta miokarda obolijevaju 40% puta češće od nepušača.
Mozak – zbog prolaznog ili trajnog poremećaja protoka krvi u moždanoj cirkulaciji, može nastati moždana ishemija i moždani udar.
Periferna cirkulacija – nakupljanjem masnih tvari u obliku ploča i razvojem ateroskleroze dolazi do pojave intermitentnih bolova u potkoljenicama uz šepanje za vrijeme hodanja. (Buergerova bolest).
Hronična opstruktivna plućna bolest (HOPB) – na površini stanica sluznice dušnika i bronha nastaje oštećenje trepetljika, koje služe kao mehanički čistač udahnutih štetnih tvari. Kada štetni sastojci iz duhanskog dima dođu u kontakt sa sluznicom bronha, uzrokuju stvaranje prekomjerne sluzi koja otežava rad trepetljika, iskašljavanje postaje sve teže te štetne tvari ostaju u plućima.
U početku se javlja samo podražajni kašalj bez iskašljavanja. Kad trepetljike potpuno nestanu, iskašljavanje postaje otežano, nepoželjni sekret se gomila u bronhima te nastaju smetnje protoka zraka kroz bronhalni sustav pa se, osim kašlja, javlja i otežano disanje s gušenjem, najprije u naporu, a potom i mirovanju. Oko 70-80% umrlih zbog opstruktivnih bolesti pluća su pušaci. Pušenje povećava rizik umiranja od hronične opstruktivne bolesti pluća za 12-13 puta (posebno hronični bonhitis ili emfizem)
Rak pluća – pušenje se smatra najodgovornijim faktorom u nastanku raka pluća. Ugroženi su i aktivni i pasivni pušači. U prostoriji gdje puši četvero ljudi, osoba koja ne puši udahne toliko štetnih tvari kao da i sama puši. Rizik nastanka raka pluća kod supružnika pušača je gotovo 25%. Rak pluća je na prvom mjestu malignih bolesti kod muškaraca u svijetu, a kod žena je na trećem mjestu.
Probavni sistem – pušenje uzrokuje smanjeno izlučivanje pljuvačke u ustima, promjene na sluznici usne šupljine (leukoplakiju), pomanjkanje apetita, žgaravicu, podrigivanje, hroničnu upalu želučane sluznice, želučani i duodenalni čir (čir dvanaesterca).
Nervni sistem – tremor, nesanica, nemir, razdražljivost, depresivna raspoloženja, pad koncentracije i radne sposobnosti, smanjenje pamćenja. Po SZO pušenje povećava rizik za: migrenozne glavobolje, demenciju i Alzheimerovu bolest, multiplu sklerozu, epilepsija.
Pušenje je pandemija 21 stoljeća
Pušenje je vodeći preventabilni (spriječivi) faktor rizika za obolijevanje i prijevremeno umiranje danas. Pušenje već odavno predstavlja javno zdravstvenu pandemiju globalnog karaktera. Prema procjenama SZO, svake godine umire oko 8 miliona ljudi zbog pušenja, a oko 900.000 zbog pasivnog pušenja.
Od ukupnog broja umrlih zbog pušenja, pola umire u radno produktivnoj dobi, između 35. i 69. godine starosti, gubeći u prosjeku oko 20 godina života.
Posljedice pušenja odražavaju se ne samo na zdravlje čovjeka, uzrokujući razne bolesti koje smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti, nego i na društvo zbog smanjene radne sposobnosti, odsutnosti s posla, povećanih troškova zdravstvene zaštite predstavljaju veliki ekonomski teret svakoj zajednici.
Federacija BiH
Proteklih godina, od strane Zavoda za javno zdravstvao Federacije BiH urađena su populaciona istraživanja koja su potvrdila da pušenje još uvijek predstavlja najveći pojedinačni faktor rizika po zdravlje stanovništva Federacije BiH.
Po rezultatima Studije o stanju zdravlja odrasloga stanovništva u Federaciji BiH u 2012. godini, bilježi se 44,1% pušača među odraslim stanovništvom i to 56,3% muškaraca i 31,6% žena.
Po rezultatima istraživanja iz 2017. godine na uzorku od 920 doktora i medicinskih sestara u timovima obiteljske medicine u Federaciji BiH, bilježi se 35% pušača među zdravstvenim radnicima, od čega 28% puši svaki dan a 7% povremeno.
Po podacima Globalnog istraživanja pušenja među školskom djecom i mladima (GYTS) iz 2019. god. urađenom na uzorku od 5,484 učenika sa svih kantona u Fedraciji BiH uzrasta 13-15 godina, bilježi se značajna potrošnja duhanskih proizvoda:
• 24.4% školske djece, i to 27.7% dječaka i 21.1% djevojčica trenutno koristi neki duhanski proizvod.
• 24.2% školske djece, i to 27.5% dječaka i 20.8% djevojčica trenutno puši duhanske proizvode.
• 13.8% školske djece, i to 15.8% dječaka i 11.7% djevojčica trenutno puši cigarete.
• 16.1% školske djece i to 17.7% dječaka i14.4% djevojčica trenutno koristi nargilu ili shishu.
• 10.9% učenika/ica, i to15.9% dječaka, i 5.9% djevojčica trenutno koristi e-cigarete.
• 60.0% školske djece koji trenutno puše cigarete, kupuju cigarete u prodavnicama ili kiosku.
• 81,4% školske djece koji trenutni puše cigarete, nikada nisu odbijeni u kupovini zbog svojih godina.
• Skoro 6 od 10 djece (57.1%) primjetilo je reklamiranje i promociju duhanskih proizvoda na mjestu prodaje.
Intervencije kontrole duhana u Federaciji BiH
Pored kontinuiranog nadzora potrošnje duhanskih proizvoda u svim populacinim skupinama kao i trenda uzroka oboljevanja I smrtnosti koje se povezuju sa konzumacijom duhanskih proizvoda, uloga zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH je značajna u inteziviranju prevencije pušenja kroz aktivnosti edukativno-informativnog tipa prema građanima i javnosti.
U maju 2022. usvojen je Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 38/22 od 20.05.2022) u kojem u čl. 26, 27, 29 i 30 je definirana uloga javnog zdravstva. U skladu sa navedenim članovima ovog zakona, zavodi za javno zdravstvo dobili mogućnost jačeg djelovanja u prevenciji, edukaciji i informisanju javnosti o štetnosti pušenja kroz učešće u nastvnim planovima i programima obrazovnih ustanova svih nivoa obrazovanja, suradnje sa medijima i učešću u radu Federalne komisije za kontrolu i ograničenu upotrebu duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH
Evidentno je da se građani moraju kontinuirano, učinkovito i rukovođeni dokazima struke i nauke, informisati o vrstama duhanskih proizvoda i njihovim posljedicama po zdravlje. Bez obzira u kojem se obliku i pakovanju duhanski proizvodi nalaze na tržištu, dužom upotrebom izazivaju ovisnost i čitav niz ozbiljnih posljedica po zdravlje.
Od velikog je značaja posvećenost zdravstvenih radnika da učinimo što dostupnijim zdravstvene usluge savjetovanja o prevenciji i odvikavaju od pušenja za sve građane, te da pušače motiviramo za prestanak pušenja pri svakom susretu sa zdravstvenim radnicima.
Neophodno je ojačati programe prevencije upotrebe duhanskih proizvoda u što ranijem uzrastu kroz nastavne sadržaje obrazovnih ustanova na svim nivoima obrazovanja, raditi na intersektorijalnim kampanjama o značaju i promociji prostora bez duhanskog dima u suradnji sa medjima.
Konačno od velikog je značaja zalagati se za aktivniji angažman države u jačanju inspekcijskog nadzora proizvodnje, prometa i potrošnje duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u skladu sa Zakonom o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH.
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH podsjeća da je prestanak pušenja jedna od najznačajnih odluka koju pušači mogu preduzeti u cilju poboljšanja zdravlja.
