Press "Enter" to skip to content

MOVEMBER- mjesec borbe protiv raka prostate

0

movemberBrkovi kao ukras muškog lica u ovom mjesecu dobivaju sasvim novo značenje. Riječi moustache (brk) i November (studeni) neobično su spojene u riječ “Movember” kako je nazvana akcija koja od 2003. godine okuplja iznimno velik broj muških poklonika (1,9 milijuna) spremnih prihvatiti izazov puštanja brkova u studenom. Cilj je sudjelovanje u pokretu, kojim se skreće veća pozornost na važnost borbe protiv raka prostate i testisa, duševnih bolesti, ali i drugih bolesti primarno vezanih uz mušku populaciju. Jer činjenica je da se više ne postavlja pitanje hoće li muškarac posjetiti urologa, nego kada će to učiniti. Ne trebaju se čekati simptomi bolesti prostate da se pregled obavi. Naime, već nakon pojave prvih simptoma bolesti kod raka prostate, on je najčešće lokalno uznapredovao ili metastazirao.

Svaki bi muškarac nakon četrdesete godine života trebao obaviti urološki pregled prostate, koji uključuje razgovor s urologom, ultrazvuk prostate, krvni test specifičnoga antigena prostate (PSA) te rektalni pregled prostate. Od iznimne je važnosti da se takvi pregledi obave jednom godišnje. Samo na taj način karcinom prostate može se otkriti u ranoj fazi, kada je i izlječiv u čak 98% slučajeva.

Što je prostata?

 Prostata je žlijezda u muškom reproduktivnom sustavu, čija je funkcija stvarati i izlučivati sekret koji je dio sjemene tekućine (ejakulata). Njezin sekret sadrži tvari koje omogućuju spermijima da prežive od ejakulacije do trenutka oplodnje. Normalno, prostata je veličine i oblika kestena (“kestenjača”), a nalazi se neposredno ispod mokraćnog mjehura, ispred rektuma.

Najčešće bolesti prostate

  • Akutni i kronični prostatitis – Akutni prostatitis manifestira se bolima u međici, visokom temperaturom, pečenjem i bolnim mokrenjem te ponekad i nemogućnošću mokrenja. Prostatitis, osobito akutni, najčešće uzrokuju mikroorganizmi i ona se pojavljuje u razdoblju od stjecanja spolne zrelosti do starosti;
  • Benigna prostatična hiperplazija – BPH se manifestira različitim tegobama mokrenja kao znakovima poremećenog pohranjivanja urina (tzv. iritativni simptomi – noćno mokrenje, učestalo mokrenje, urgentno mokrenje…) i/ili samog mokrenja (tzv. opstruktivni simptomi – otežan početak mokrenja s naprezanjem, tanki mlaz mokraće, kapanje iz mokraćne cijevi krajem mokrenja, osjećaj nepotpunog pražnjenja mjehura…). Jednim imenom sve te simptome nazivamo “simptomi donjeg mokraćnog sustava”.
  • Rak prostate – Kao i BPH nastaju u starijoj životnoj dobi jer je starija dob jednostavno preduvjet nastanka tih bolesti. Uzroci su nepoznati unatoč velikom broju teorija koje pokušavaju rasvijetliti etiologiju tih bolesti. Rak prostate u ranoj fazi nema specifičnih simptoma i oni su jednaki poremećajima mokrenja kod benigno uvećane prostate. Metastaziranjem raka pojavljuju se koštani bolovi ili čak i prijelomi, anemija, krvarenje iz prostate i drugi problemi.

Epidemiologija

 Prema statistikama, od stotinu tisuća ljudi starijih od 65 godina, 25 ih umre od raka prostate. Po učestalosti je drugi najčešći zloćudni tumor kod muškaraca u Federaciji BiH. U 2015. godini od raka prostate umrla su 234 muškaraca, što čini 9,35% svih smrti muškaraca od malignih neoplazmi. Dakle, rak prostate je na visokom 6. mjestu svih uzroka smrtnosti od malignih bolesti u FBiH.

Po dobnim razdobljima najveći broj oboljelih od raka prostate su treće životne dobi, tj. u skupini starijih od 65 godina s najvećom stopom incidencije u srednjoj starosti između 75. i 84. godine života. Muškarci koji imaju obiteljsku povijest karcinoma prostate ili povišene vrijednosti PSA imaju visok rizik za razvoj zloćudne novotvorine prostate. Već od četrdesete godine života obiteljski liječnik ove pacijente treba uputiti na provođenje testova probira za rak prostate barem jedanput godišnje.

Nije zabilježena pojava raka prostate prije 40. godine života. Nakon 50. godine života incidencija naglo raste, a pik pojavnosti je u dobi od 70. do 74. godine kad se bilježi preko 400 novodijagnosticiranih slučajeva raka prostate godišnje na 100.000 muškaraca. Prema zadnjim procjenama, smrtnost od raka prostate je u ponovnom porastu. Epidemiološka istraživanja pojavnosti raka prostate pokazuju najveću učestalost pojave bolesti u crnaca, a najmanju u pripadnika žute rase. U Europi i Americi pripadnici bijele rase imaju srednji rizik za razvoj bolesti izuzev Skandinavaca među kojima je učestalost ove bolesti najzastupljenija u Europi. Iako se oko ranog otkrivanja raka prostate u svijetu još uvijek vode brojne polemike, mnogi stručnjaci u ovom području preporučuju uvođenje i kontinuirano provođenje probirnog programa za rak prostate (screening) kod svih muškaraca starijih od 50 godina.

Testovi probira za rak prostate

Probirni ili „screening“ testovi su oni koji primjenjeni u redovitim razmacima mogu otkriti bolest poput raka prostate u ranoj fazi. Normalan rezultat testa pretpostavlja da bolest nije prisutna. Ako je test nenormalan, postavlja se sumnja da je bolest tu i dalje se rade testovi koji tu sumnju trebaju ili potvrditi ili opovrgnuti. Na rak prostate obično se posumnja zbog abnormalnosti jednog ili oba od dva testa koji se koriste za otkrivanje raka prostate. Testovi probira za rak prostate su digitalni rektalni pregled od strane liječnika i krvni test kojim se mjeri razina prostata specifičnog antigena ili skraćeno PSA.

Rizični čimbenici

 Točan uzrok raka prostate nije poznat. Smatra se da nije povezan s benignom hiperplazijom prostate (BHP). Rizični čimbenici za karcinom prostate su poodmakla dob, genetika (nasljedna sklonost), utjecaji hormona, te čimbenici iz okoliša kao što su toksini, kemikalije i industrijski proizvodi. Nedvojbeno je da se rizik za razvoj raka prostate povećava s dobi. Genetska predispozicija, kao što je spomenuto, igra važnu ulogu u riziku razvoja raka prostate. Rak prostate u više članova obitelji može povećati rizik. Taj rizik je i dva do tri puta veći od rizika za ljude bez raka prostate u obitelji . Testosteron, muški spolni hormon koji stvaraju testisi, izravno potiče rast i normalnih stanica tkiva prostate i stanica raka. Važna implikacija te činjenice jest da medicinski postupci za smanjenje razine testosterona mogu biti, i najčešće jesu, učinkoviti u spriječavanju rasta raka prostate. Ima dokaza i da spolno prenosive infekcije predstavljaju čimbenik rizika. Muškarci s poviješću spolno prenosivih bolesti imaju 1,4 puta veću vjerojatnost za razvoj raka prostate u usporedbi s muškarcima bez ove povijesti. Iako su još uvijek nedovoljno dokazani, čini se da ekološki čimbenici, kao što su pušenje i prehrana bogata zasićenim mastima povećavaju rizik od raka prostate. Također, prema nekim procjenama, debljina dovodi do povećanog rizika za nastanak većih i agresivnih tipova raka prostate što rezultira lošijim ishodom liječenja. Razne štetne tvari i toksini iz okoliša ili industrijskih izvora također mogu potaknuti razvoj raka prostate, ali ovaj rizični čimbenik nije još jasno definiran. Zemljopisni položaj, čini se, također igra ulogu u razvoju raka prostate. Kod muškaraca koji žive u skandinavskim i sjevernoameričkim zemljama rizik od raka prostate je veći u usporedbi s onima koji žive u azijskim zemljama. Vjerojatni razlog za to je u različitim životnim stilovima, posebice tipovima prehrane. Ne postoji dokazana povezanost između učestalosti seksualnih odnosa i rizika za razvoj raka prostate.

Simptomi bolesti

 Simptomi bolesti javljaju se kasno, znatno kasnije nego simptomi dobroćudnog povećanja prostate. Najčešći simptomi koji dovode pacijenta liječniku su: učestalo mokrenje, otežano mokrenje, isprekidano mokrenje (stane pa krene), često mokrenje (osobito noću), slabiji ili slab mlaz mokrenja, stalni osjećaj nedovoljno ispražnjenog mjehura, krv u mokraći i spermi, bol i pečenje pri mokrenju, problemi s erekcijom, bolna ejakulacija, česta bol i ukočenost u donjem dijelu leđa,a u kasnijoj fazi bolesti mršavljenje, gubitak teka i slabost.

Dijagnoza

 Svaki od prethodno navedenih razloga liječniku obiteljske medicine bit će  razlog za uputu pacijenta urologu. Oni uključuju digitorektalni pregled prostate, ultrazvuk s kolor doplerom kao i određivanje razine PSA (prostata specifičnog antigena).

Ultrazvučnim pregledom dobiva se slika prostate kojom se jasno uočava veličina, struktura (homogenost, ujednačenost ili nehomogenost odnosno neujednačenost) građe prostate, zatim postojanje čvora ili ciste, postojanje kalcifikata ili nekih drugih abnormalnosti strukture i građe. Osim izgleda, strukture i veličine prostate, gledaju se i mokraćni mjehur i bubrezi. Naime, kod raka prostate osim samog tumora, prostata može biti i uvećana što dovodi do smetnji mokrenja i stvaranja “ostatnog urina”, (nepotpunog pražnjenja mokraćnog mjehura).

Ukoliko se prethodnim pregledima utvrdi bilo kakva abnormalnost u nalazu, pacijenta se upućuje na daljnje pretrage. Ukoliko se utvrdi povišena vrijednost PSA u krvi (iznad 4 ng/L), pacijenta se upućuje na biopsiju prostate. Indikacija za biopsiju prostate, također, je i sumnjiv nalaz pri digitorektalnom pregledu prostate. Uzorci dobiveni biopsijom šalju se patolozima koji daju patohistološku dijagnozu (PHD) bolesti, stupanj zloćudnosti kao i stadij, što je sve relevantno za daljnje liječenje.

Liječenje

Za pravilan odabir načina liječenja raka prostate potrebno je razmotriti niz čimbenika:

  • Stupanj diferenciranosti raka (stupanj promijenjenosti zloćudnih stanica-Gleasonov zbroj)
  • Stadij bolesti tj. proširenost bolesti (da li je bolest lokalizirana ili ima regionalne ili udaljene metastaze)
  • Dob bolesnika i tegobe koje ima.

Terapija može biti kirurška, terapija zračenjem (radioterapija), hormonska terapija, ili kemoterapija. Svi navedeni postupci liječenja mogu se primjenjivati samostalno ili u kombinaciji. Nakon pregleda svih navedenih činjenica liječnici urolozi u konzultaciji s onkolozima započet će liječenje, ukoliko je isto potrebno, primjenom različitih metoda. Kod donošenja odluke o načinu liječenja svakog pojedinog pacijenta, liječnici kategoriziraju karcinom prostate kao organ-ograničenu  bolest (rak lokaliziran u prostati), lokalno uznapredovalu bolest (veliki tumor prostate ili onaj koji se proširio samo lokalno) ili metastatsku bolest (rak se proširio jako na susjedne organe ili je dao presadnice na udaljene organe). Mogućnosti za liječenje organ-ograničenog raka prostate ili lokalno uznapredovalog raka prostate obično uključuju operaciju, zračenje, hormonsku terapija, krioterapiju, kombinacije nekih od tih tretmana, ili  čekanje. Lijek za izlječenje od metastatskog karcinoma prostate, nažalost, još nije poznat. Metode liječenja metastatskog karcinoma prostate, koji uključuju hormonsku terapiju i kemoterapiju, samo su palijativna mjera. Po definiciji, ciljevi palijativne terapije su, u najboljem slučaju, usporiti rast tumora i ublažiti simptome.

Može li se rak prostate prevenirati

Nema posebne mjere za koju se zna da može pouzdano spriječi razvoj raka prostate, iako bi izbjegavanjem rizičnih seksualnih kontakata i odgovorno ponašanje mogli biti preduvjet infkcija pa samim tim i drugih bolesti. Trenutno ga možemo samo ranim dijagnosticiranjem rano otkriti, spriječiti njegovo širenje izvan prostate i zatim pokušati izliječiti bolest. Rana dijagnoza može se postići probirom ljudi koji su visokorizični i to mjerenjem vrijednosti PSA u serumu i digito-rektalnim pregledom. Svrha probira ili „screeninga“ je otkriti rano, maleni, ili čak mikroskopski vidljivi rak koji je ograničen na prostatu.
Na temelju nekih istraživanja u životinja i ljudi, određene prehrambene mjere čini se da mogu spriječiti napredovanje raka prostate. Na primjer, prehrana s niskim udjelom masnoća, posebno izbjegavanje crvenog mesa, mogla bi usporiti rast tumora prostate iako način na koji se to događa još nije poznat. Sojini proizvodi, koji djeluju po principu smanjenja količine testosterona u krvi, također mogu spriječiti rast tumora prostate. Konačno, neke studije pokazuju da proizvodi od rajčica (likopeni), mineral selen i vitamin E mogu usporiti rast tumora prostate, iako način na koji djeluju, također, nije poznat.
Nedavna  istraživanja su pokazala da neki lijekovi smanjenju šanse za dobivanje raka prostate kada se uzimaju duže vrijeme. Ovi lijekovi se trenutno koriste za smanjenje veličine prostate i olakšavanje simptoma povezanih s benignim povećanjem prostate. U budućnosti bi mogli imati ulogu za smanjivanje šanse za razvoj raka prostate kod muškaraca koji su pod visokim rizikom.

Print Friendly, PDF & Email
Pratite nas na socijalnim mrežama