Svjetski dan stanovništva obilježava se 11. jula svake godine.
Prvi put je obilježen 1990. godine u više od 90 zemalja, te se ovaj događaj obilježava skoro tri decenije s ciljem usmjeravanja pažnje na važnost pitanja stanovništva. Ovaj dan je uspostavila Generalna skupština Ujedinjenih naroda s namjerom podizanja svijesti o demografskim pitanjima, ljudskim pravima i razvoju stanovništva. Cilj je ujedno i ukazati na važnost ljudskih prava, zdravlje majki, siromaštvo, ravnopravnost spolova i planiranje porodice.
Svjetski dan stanovništva je zapravo prilika za promovisanje politika i mjera koje su usmjerene na unaprjeđenje kvaliteta života ljudi, posebno u pogledu zdravlja, obrazovanja, reproduktivnih prava i jednakosti spolova. Ovaj dan je također i povod da se raspravlja o izazovima s kojima se suočava stanovništvo, kao što su migracije, starenje stanovništva, urbanizacija i siromaštvo te ujedno treba da se podstakne na djelovanje u smislu održivog razvoja i dobrobiti svih ljudi širom svijeta.
Stotine hiljada godina trebale su da svjetska populacija naraste na milijardu – a onda je za samo još 200 godina narasla sedam puta. U 2011. godini svjetska populacija je dostigla iznos od 7 milijardi ljudi, a skoro 7,9 milijardi dostigla je u 2021. Procjene su da će u 2030. porasti na oko 8,5 milijardi, na 9,7 milijardi u 2050. i 10,9 milijardi u 2100. godini. Ovaj dramatičan rast praćen je velikim promjenama u stopama fertiliteta, sve većom urbanizacijom i ubrzanom migracijom. Ovi trendovi će imati dalekosežne implikacije za generacije koje dolaze.
Nedavna dešavanja u prošlosti uticala su na promjene u stopama fertiliteta i očekivanom životnom vijeku. Početkom sedamdesetih, žene u BiH su imale u prosjeku po 2,5 djece, 2015. godine ukupna plodnost u FBiH pala je na 1,2 djece po ženi, a 2021. iznosi 1,1 dijete. U međuvremenu, očekivano trajanje života poraslo je sa 70,3 devedesetih godina prošlog vijeka na 74,78 godina za 2021. godinu.
Ovi megatrendovi imaju dalekosežne implikacije- utiču na ekonomski razvoj, zapošljavanje, raspodjelu prihoda, siromaštvo i socijalnu zaštitu, pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, stanovanju, kanalizaciji, vodi, hrani i energiji. Da bi se adekvatno odgovorilo na potrebe ljudi, kreatori politika moraju razumjeti koliko ljudi živi na planeti, gdje su, koliko su stari i koliko će ljudi doći nakon njih.
Svjetski dan stanovništva podsjeća da pogledamo trenutnu situaciju i probleme stanovništva ali fokus treba biti na budućnosti. Najvažnije o čemu treba razmišljati je kako će svijet izgledati za našu djecu. Rast populacije ovom brzinom iziskuje više energije i hrane kako bi se izdržavala. Teško je održati proizvodnju hrane i električne energije brzinom kojom populacija raste, a napori da se to učini doprinose klimatskim promjenama, koje utiču na nas bez obzira gdje živimo.
Fokus tema ovog 11. jula – Svjetskog dana stanovništva je kako zaštititi zdravlje i prava žena i djevojčica, kao i zaustavljanje Covid-19. Ne može se zanemariti činjenica da je pandemija COVID-19 uznemirila i potresla svjetsku populaciju kao i to da nisu svi podjednako pogođeni. Svjesni smo da su žene, koje čine najveći udio radnika na prvoj liniji, bile izloženije koronavirusu u odnosu na muškarce. Tokom pandemije COVID-19 zemlje su bile u izolaciji, zdravstveni sistemi su se borili da prevaziđu mnogobrojne izazove, mnoge zdravstvene usluge su pružane u manjem obimu, uključujući usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja, a pored toga se povećalo i rodno zasnovano nasilje. Lanci snabdijevanja širom svijeta su bili poremećeni, što je uticalo na nedostupnost kontraceptiva i povećanog rizika od neželjene trudnoće. Stoga se Svjetski dan stanovništva ove godine fokusira na važnost reproduktivnog zdravlja i kako ono utiče na sveukupne planove i programe rasta i razvoja.
Svjetski dan stanovništva možete iskoristiti i za educiranje o stanovništvu. Postoji čak i brojač stanovništva na internet stranicama, tako da uvijek možete biti informisani s najnovijim podacima o broju stanovnika.
