INVESTIRANJE U MENTALNO ZDRAVLJE
Svake godine se obilježavanjem Svjetskog dana mentalnog zdravlja podiže svijest javnosti o problemima mentalnog zdravlja. Ove godine tema je „Investiranje u mentalno zdravlje“.
Ovaj dan potiče otvorene rasprave o mentalnim poremećajima i investiranju u prevenciju, promociju i liječenje. Nedostatak resursa za tretman mentalnih i neuroloških poremećaja i poremećaja ovisnosti je ogroman, naročito u siromašnim zemljama. Većina zemalja sa niskim i srednje visokim dohotkom za mentalno zdravlje izdvaja manje od 2% iz ukupnih budžetskih sredstava namijenjenih zdravstvu.
Za efikasnije i humanije usluge u mentalnom zdravlju neophodno je povećati ulaganja i preraspodijeliti sredstva kojima raspolažemo. Čak se značajan dio ograničenih sredstava troši na velike psihijatrijske bolnice, a ne na usluge koje se pružaju na nivou zajednice i primarne zdravstvene zaštite.
U Federaciji BIH je i tokom proteklih godina u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite evidentiran trend rasta registrovanih mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja. U ukupno registrovanom morbiditetu na nivou primarne zdravstvene zaštite, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja se nalaze na devetom mjestu sa učešćem od 3,2%.
Za nivo Federacije BiH nema podataka o bolničkom morbiditetu, pa ni pokazatelja o vodećim dijagnozama u bolničkom morbiditetu duševnih oboljenja.
Bosni i Hercegovina sprovodi trenutno opsežan projekat mentalnog zdravlja u čijoj realizaciji sudjeluju stručnjaci iz oba entiteta i distrikta Brčko, a koji podrazumijeva ulaganje u resurse, prvenstveno ljudske, koji su angažovani bilo profesionalno ili volonterski u zaštiti duševnog zdravlja stanovnika.
Komponente projekata, pored političke opredijeljenosti zemlje ka boljitku duševnog zdravlja stanovnika, podrazumijevaju i ulaganje u ljudske resurse uposlenih, ali i budućeg osoblja koje će se angažovati u radu bilo sa oboljelima, članovima njihovih porodica ili pak osnaživati i razvijati udruženja oboljelih ili njihovih skrbnika.
Iako je BIH daleko od lošeg stanja, još je dosta prostora za unapređenje usluga.
U Federaciji BIH se pomoć u zaštiti duševnog zdravlja pruža kroz tradicionalan pristup u psihijatrijskim odjelima općih bolnica, te kliničkim bolnicama u Mostaru i kliničkim centrima u Tuzli i Sarajevu, ali i kroz specijalizirane bolničko-stacionarne ustanove poput Zavoda za liječenje alkoholizma i drugih ovisnosti, ili Psihijatrijske bolnice. Nažalost, još uvijek ne postoji ustanova za forenzičku psihijatriju. Raspoloživo je 730 bolničkih postelja za Federaciju u svim kantonima, što je oko 8% ukupnog posteljnog fonda F BiH. Prosječna zauzetost postelja namjenjenih za duševno zdravlje je 74,6% a dužina liječenja/boravka je nepune dvije sedmice (13,9 dana).
Kroz multidisciplinaran pristup, kao i bolju međusektorsku saradnju, uz centre za socijalni rad i dnevne centre, usluge osobama sa poremećajima mentalnog zdravlja se pružaju u 33 CMZ-e, u okviru reformskih procese injiciranim od strane Ministarstva zdravstva.
Velika koncentracija stručnog kadra u gradovima, specijaliziranim centrima, a na uštrb usluga u zajednici, te uniformnosti njihovog rada, daje mogućnost za poboljšanjem istoga.
Prisutan je trend rasta broja specijalista psihijatara, dok su drugi stručnjaci koji rade u zaštiti mentalnog zdravlja (psiholozi, socijalni radnici, radni terapeuti i drugi) još uvijek deficitarni.
U Federaciji BIH je 2010, u svim zdravstvenim ustanovama, bilo zaposleno 176 neuropsihijatara, 15 psihijatara, 350 medicinskih sestara, 4 okupacionih terapeuta, 20 socijalnih radnika, 31 psiholog i 12 kliničkih psihologa.
Pored stručnog tretmana u zdravstvenim ustanovama, fokus na brigu u zajednici, umjesto do sada pretežno hospitalnog tretmana osoba sa poremećajima mentalnog zdravlja, potrebno je pružati i u lokalnoj zajednici, što bliže mjestu uobičajenog života i rada osoba. U Federaciji postoje tek dvije Dnevne bolnice (Sarajevo i Tuzla). Nažalost, u Federaciji, još uvijek nema uvjeta za potpuno samostalan ili pod nadzorom život u zajednici, jer ne postoje mjesta tzv. zaštićenog življenja ili kuće na pola puta, dnevni centri i slično. U ovom segmentu bi ulaganje drugih sektora, van zdravstvenog, umnogome olakšalo smještaj hronično oboljelih, te dalo akcenat na uključivanje u normalan život oboljelih koji omogućava i radnu produktivnost i doprinos zajednici, bilo kroz privatnu ili javnu saradnju i ulaganje za osobe koje imaju načeto duševno zdravlje.
BiH je prva zemlja u Regionu koja je pokrenula osnivanje Centara za mentalno zdravlje još 1996. godine, osnivajući ih širom Federacije, a ove godine je započet sistematski pristup edukaciji medicinskih sestara za rad u zajednici, koje su prepoznate kao bitan kadrovski potencijal u radu ovih ustanova i kao neposredna veza sa korisničkim udruženjima i u reintegraciji oboljelih. I do sada se radilo na izobrazbi svog osoblja, ali je sada napravljen i prvi udžbenik za praktičan rad u kome su sudjelovale i same sestre. Testiranje i edukacija budućih edukatora počinje upravo ovih dana. Važnost poboljšanja ove profesionalne skupine je utoliko veća što je po SZO standardima u Evropskom regionu RS predzadnja po broju medicinskih sestara u službama mentalnog zdravlja, a FBiH se nalazi nesto ispred.
Povodom Svjetskog Dana mentalnog zdravlja je u organizaciji NVO „Fenix“ organiziran javni skup i pojavljivanje na ulicama u Tuzli, uz filmske projekcije i teatarske izvdbe prigodnih predstava.
