Uprkos decenijama napretka u borbi protiv gladi i pothranjenosti, naši agrikulturno-prehrambeni sistemi danas su pod većim pritiskom nego ikada da obezbijede dovoljno nutritivno vrijedne hrane za rastuću svjetsku populaciju — pravedno raspoređene i dostupne svima, bez izuzetka.
Ovaj izazov se odvija u svijetu stalnih promjena. Sukobi destabilizuju čitave regione, ekstremni vremenski događaji postaju sve češći, prirodni resursi se iscrpljuju, a nestabilne cijene mijenjaju globalnu ekonomiju. Takva neizvjesnost direktno utiče na ljudsko zdravlje. Nejednakosti se produbljuju; gojaznost i bacanje hrane postoje uporedo s teškom nesigurnošću u snabdijevanju hranom i pothranjenošću — ponekad čak i unutar istih zajednica.
Veliki dijelovi svijeta, suočavaju se s izrazito visokim stopama pothranjenosti, zastojem u rastu i gubitkom tjelesne mase među djecom, iako se na globalnom nivou proizvodi dovoljno hrane da se prehrani cijelo čovječanstvo. Iako je pravo na hranu univerzalno ljudsko pravo, mnogi i dalje nemaju pristup sigurnoj, nutritivno bogatoj i pristupačnoj hrani — čak 2,6 milijardi ljudi na planeti ne može priuštiti zdravu ishranu.
Najugroženije grupe — uključujući male poljoprivrednike, autohtone narode, žene, mlade, djecu i osobe s invaliditetom, suočavaju se s dodatnim preprekama: ograničenim pristupom zemljištu, slabom finansijskom potporom, lošim ulaznim resursima te povećanom izloženošću klimatskim uticajima, štetočinama i bolestima koje dodatno ugrožavaju njihovu sigurnost hrane i egzistenciju.
Ipak, agrikulturno-prehrambeni sistemi, iako trenutno narušeni, imaju ogroman potencijal za transformaciju. Ako djelujemo sada, možemo odgovoriti na najvažnije izazove sigurnosti hrane stavljanjem ljudi u središte inkluzivnih rješenja koja podržavaju i osnažuju one najranjivije — uključujući male proizvođače koji su okosnica svjetske proizvodnje hrane.
Odluke vlada i institucija su presudne ali jednako su važne i odluke koje donose poslovni sektor, akademska zajednica, civilno društvo, poljoprivredne organizacije, mladi i svaki pojedinac. Svi imamo ulogu u priči o hrani, a uz pomoć nauke, obrazovanja, podataka i tehnologije još uvijek možemo promijeniti tok naših prehrambenih sistema.
Na Svjetski dan hrane, 16. oktobra 2025., Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) obilježava svoju 80. godišnjicu. Vođeni zajedničkom vizijom Četiri bolje — bolja ishrana, bolja proizvodnja, bolja okolina i bolji život, bez izuzetaka — svi moramo odgovoriti na poziv za inovativne pristupe i stratešku saradnju u borbi protiv gladi i pothranjenosti.
Sijanje sjemena promjena u zajednici
Male, dosljedne odluke mogu dovesti do velikih promjena koje pokreću pozitivne procese u našim zajednicama i šire. Svako od nas može napraviti korake da nauči više, izrazi svoj stav, utiče na odluke i djeluje na poboljšanju zdravlja sebe i zajednice.
Saznajte o tome šta jedete i odakle dolazi Vaša hrana.
• Zdrava ishrana nije samo stvar ukusa. Svaka uravnotežena prehrana treba biti adekvatna, raznolika, umjerena i uravnotežena.
• Saznajte porijeklo hrane i njen put do Vaše trpeze. Potražite smjernice o zdravoj ishrani.
• Naučite čitati oznake na proizvodima, uključujući nutritivne vrijednosti i sigurnosne oznake poput „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti prije“.
• Istražite mogućnosti konzumiranja lokalno proizvedene hrane, što jača otpornost Vaše zajednice.
Smanjite bacanje hrane.
• Planirajte obroke i kupujte samo ono što Vam je potrebno – iskoristite ostatke hrane na praktičan način.
• Hranu čuvajte i odlažite prema preporukama; poštujte sigurnosne smjernice da bi trajala duže.
Birajte lokalne, sezonske, održive namirnice.
• Biranje svježe, sezonske hrane podržava lokalne proizvođače i ekonomiju, a obično ima i manji uticaj na okoliš.
• Kada možete, pripremajte i kuhajte kod kuće – na taj način obično jedete zdravije i bacate manje.
• Ako imate mogućnost, posadite jednostavne kulture, poput začinskog bilja kod kuće. Takvo iskustveno učenje pomaže djeci i odraslima da bolje razumiju i poštuju proces proizvodnje hrane.
Djelujte – informišite se i poduzimajte akcije.
• Podržite lokalne inicijative poput firmi koja smanjuju gubitke i otpad hrane ili proizvode na održiv način.
• Informišite se o mrežama i volonterskim udruženjima u koje se možete uključiti.
Reference:
Home | World Food Day | Food and Agriculture Organization of the United Nations
