Svjetski dan fizioterapije se obilježava svake godine 8. septembra s ciljem podizanja svijesti o značaju fizioterapije za zdravlje i kvalitet života. Fokus teme za 2025. godinu je na ulozi fizioterapije u zdravom starenju, s posebnim osvrtom na prevenciju krhkosti i padova kod starijih osoba. Ovaj dan se obilježava od 1996. godine, pokrenut od Svjetske organizacije fizioterapeuta (World Physiotherapy) kao podsjećanje na doprinos struke očuvanju zdravlja, pokretljivosti i kvaliteta života.
Koncept zdravog starenja
Koncept zdravog starenja podrazumijeva održavanje funkcionalne sposobnosti koja omogućava starijim osobama da vode aktivan, siguran i ispunjen život. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da zdravo starenje nije samo odsustvo bolesti, već i očuvanje pokretljivosti, kognitivnih sposobnosti i socijalne uključenosti. Dakle, fokus nije samo na tome da se živi duže, već na tome da se te dodatne godine prožive kvalitetno, s autonomijom, dostojanstvom i u dobrom zdravlju.
Zdravo starenje je životni stil i proaktivan proces, ne počinje sa 65 godina starosti, već je rezultat životnih navika i izbora koji se donose kroz cijeli životni vijek. Svaka aktivnost, bilo da je riječ o npr. šetnji, planinarenju ili učenju novog jezika ili sporta, doprinosi kvalitetu života u kasnijim godinama.
Zbog sve većeg udjela starijeg stanovništva u svijetu, koncept zdravog starenja je prirodni odgovor na značajan globalni izazov. Cilj koncepta je da starijim osobama pomogne da što duže ostanu aktivni članovi društva, tj. da se proaktivnim pristupima sačuva zdravlje i smanji teret zdravstvenog sistema.
Zašto su padovi važan javnozdravstveni problem u svijetu?
Starenje je prirodan proces, ali s godinama organizam prolazi kroz brojne promjene koje povećavaju rizik od padova i razvoja krhkosti (sindroma slabosti).
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), padovi su vodeći uzrok smrti od svih nenamjernih povreda u svijetu za starije osobe. Oko 37 miliona ljudi svake godine zahtijeva medicinsku pomoć zbog posljedica pada, a osobe starije od 65 godina najčešće su pogođene. Ovo naglašava ozbiljnost problema i potrebu za prevencijom, posebno kod sve starije populacije. Padovi ne samo da povećavaju rizik od prijeloma i dugotrajne nesposobnosti, već zbog straha od ponovnog pada dovode i do posljedičnog smanjenja aktivnosti i ubrzanog gubitka samostalnosti.
Posebno važan izazov predstavlja pojava krhkosti (sindrom slabosti) kod osoba starije životne dobi. Ovo stanje je obilježeno smanjenjem snage, izdržljivosti i fizioloških rezervi tj. otpornosti organizma koje značajno povećava rizik od padova, obolijevanja, hospitalizacije i gubitka samostalnosti.
Ne postoji jedinstvena, globalno prihvaćena definicija krhkosti. Mnoge studije koriste skalu od 5 kriterija (gubitak težine, iscrpljenost, spori hod, slabost mišića, niska fizička aktivnost).
Među glavne faktore koji doprinose nastanku padova uz razvoj krhkosti u starosti spadaju:
1. Promjene u mišićima i kostima
– Sarkopenija (gubitak mišićne mase i snage) polako počinje već nakon 50. godine i ubrzava se sa starenjem. Slabi mišići otežavaju hodanje, ustajanje i održavanje ravnoteže. Osteoporoza smanjuje čvrstoću kostiju, pa i manji pad može dovesti do prijeloma.
2. Promjene u ravnoteži i koordinaciji
– Slabljenje osjeta u stopalima (npr. zbog dijabetesa ili neuropatije).
– Pogoršanje vida i sluha, što otežava orijentaciju u prostoru.
– Sporiji refleksi i smanjena koordinacija pokreta.
3. Prisutnost hroničnih bolesti
– Kardiovaskularne bolesti mogu izazvati vrtoglavicu ili nesvjesticu i dovesti do učestalijih padova.
– Dijabetes sa komplikacijama, neuropatijom i problemima sa stopalima, povećava nestabilnost.
– Neurološke bolesti (Parkinsonova bolest, moždani udar) narušavaju hod i kontrolu pokreta.
– Artritis, zbog boli i ukočenosti zglobova ograničava kretanje.
4. Povećana upotreba lijekova
– Određeni lijekovi mogu povećavati rizik od padova:
Sedativi i hipnotici izazivaju pospanost i usporene reflekse.
Antihipertenzivi mogu uzrokovati nagli pad krvnog pritiska i vrtoglavicu.
Antidepresivi i antipsihotici utiču na ravnotežu i budnost.
Polifarmacija (upotreba više lijekova) dodatno povećava rizik.
5. Životne navike
– Nedovoljna fizička aktivnost ubrzava gubitak snage i ravnoteže.
– Loša ishrana, posebno manjak proteina, voća i povrća, kalcija i vitamina D slabi mišiće i kosti.
– Pušenje i alkohol smanjuju gustinu kostiju i pogoršavaju koordinaciju.
6. Faktori okruženja
– Klizavi podovi, loše osvjetljenje, neravni ii oštećeni trotoari i staze.
– Nedostatak rukohvata i pomoćnih sredstava u kupatilu ili na stepenicama.
7. Psihološki faktori
– Osobe koje su već jednom imale pad često iz straha izbjegavaju kretanje, što dodatno dovodi do gubitka snage i još većeg rizika od ponovnog pada.
Uloga fizioterapije u očuvanju zdravlja i pokretljivosti
Istraživanja pokazuju da redovna fizička aktivnost, posebno vježbe snage i ravnoteže, kao i pravilna ishrana i socijalna podrška, mogu spriječiti ili usporiti razvoj krhkosti i omogućiti duži period samostalnog života. Dakle, fizioterapija nije samo rehabilitacija nakon povrede ili oboljenja, već i aktivna prevencija kroz promociju zdravog načina života i očuvanja funkcionalne sposobnosti. Fizioterapeuti, kao nosioci fizioterapije, imaju ključnu ulogu u prevenciji, ali i boljem oporavku nakon padova.
Neke od glavnih uloga koje fizioterapeuti imaju u procesu očuvanja funkcionalnosti su:
- Procjena rizika od pada i krhkosti pomoću testova ravnoteže, snage i mobilnosti
- Individualizirani programi vježbi snage, ravnoteže i koordinacije
- Edukacija o sigurnosti u kući, izboru obuće i upotrebi pomagala za kretanje
- Pomoć u ponovnom vraćanju povjerenja u vlastito tijelo i kretanje nakon povrede.
Kako se građani starije životne dobi mogu zaštititi?
Važno je naglastiti da krhkost nije neizbježan dio starenja. Njena visoka prevalencija, posebno kod osoba starijih od 80 godina, ukazuje na potrebu za preventivnim programima i ranom intervencijom. Smatra se da aktivnije osobe imaju do 40% manju vjerovatnoću da će razviti simptome krhkosti.
Uz jednostavne i praktične aktivnosti za zdravo starenje može se značajno smanjiti rizik od padova i razvoja krhkosti u starijoj dobi:
- Redovno vježbajte i što više se krećite, barem 30 minuta dnevno; idealno uz vježbe snage, vježbe istezanja i ravnoteže 2-3 puta sedmično
- Starijim osobama sa zdravstvenim tegobama, prije praktikovanja intenzivnijih aktivnosti, preporučuje se prethodno savjetovati sa ljekarom ili fizioterapeutom
- Provjere vida i sluha, uz redovne ljekarske preglede pomažu u ranom otkrivanju rizika
- Ako koristite naočale ili slušni aparat – nosite ih redovno jer vid i sluh utiču na ravnotežu
- Pazite na ishranu – dovoljan unos voća i povrća, kalcija i vitamina D jača kosti i mišiće
- Proteini (riba, mahunarke, jaja, mliječni proizvodi) važni su za očuvanje mišića
- Pijte dovoljno tekućine – dehidracija povećava rizik od pada i vrtoglavice
- Prilagodite dom – uklonite prepreke za neometano kretanje, postavite protuklizne podloge i osigurajte dobro osvjetljenje
- Razgovarajte sa ljekarom i o lijekovima – neki lijekovi mogu povećati rizik od padova
Padovi i pojava krhkost nisu nužno neizbježan dio starenja. Sve viša životna granica i zastupljenost stanovništva starije dobi, naglašavaju potrebu za proaktivnim preventivnim programima u zajednici. Uz redovne fizičke aktivnosti te stručnu podršku fizioterapeuta za prilagođene preventivne mjere i aktivnosti, starije osobe mogu zadržati svoju snagu, sigurnost i samostalnost. Zdravo starenje znači sigurno i aktivno starenje, a fizioterapija je zajedno sa javnim zdravstvom temelj toga procesa.
Reference
World Physiotherapy. World PT Day 2025: Activity Guide & Information Sheets. Dostupno na: https://world.physio/wptday
World Health Organization (WHO). Falls. 2021. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/falls
World Health Organization (WHO). World report on ageing and health. Geneva: WHO; 2015.
