Svjetski dan dijabetesa (šećerne bolesti) obilježava se svake godine 14. novembra/studenog kao najveća svjetska kampanja podizanja svijesti o dijabetesu. Ovaj značajan datum utemeljen je 1991. godine od strane Međunarodne dijabetičke federacije (International Diabetes Federation – IDF) uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), kao odgovor na rastuću zabrinutost oko zdravstvene i ekonomske prijetnje koju dijabetes predstavlja.
Ovaj datum postao je službeni dan Ujedinjenih naroda (UN) 2006.godine, a obilježava se na rođendan Sir Fredericka Bantiga, koji je zajedno s Charlesom Bestom 1922. godine otkrio inzulin.
Simbol Svjetskog dana dijabetesa je plavi krug, kojim se označava pozitivnost, život i zdravlje.
Tema obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa 2024.-2026. godine je „Dijabetes i dobrobit“. Dijabetes može uticati na svaki aspekt života oboljele osobe. Liječenje dijabetesa se nažalost često fokusira samo na regulisanje vrijednosti šećera u krvi, dok se dobrobit osobe zanemaruje. Podrška unaprjeđenju dobrobiti osobe oboljele od dijabetesa trebala bi biti prioritet u brizi o oboljelim od dijabetesa.
Dijabetes može uticati na ljude u svim životnim fazama, uključujući djetinjstvo, reproduktivne godine, radnu dob i stariju odraslu dob. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je za ovu godinu odabrala temu „Dijabetes u svim životnim fazama“ (engl. Diabetes across life stages) kako bi se prepoznala potreba svake osobe s dijabetesom da ima pristup adekvatnoj integriranoj brizi, podržavajućem okruženju i politikama koje promovišu zdravlje, dostojanstvo i brigu o sebi. Ova kampanja također naglašava važnost cjeloživotnog pristupa prevenciji i liječenju dijabetesa, kao i općoj zdravstvenoj dobrobiti.
Šta je diabetes mellitus (šećerna bolest)
Šećerna bolest se javlja kod osoba kojima gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili u slučajevima kada tijelo efikasno ne može koristiti proizvedeni inzulin. Inzulin je važan hormon koji je odgovoran za prenošenje glukoze – ugljikohidrata koji unosimo hranom te se nakon resorpcije u crijevima prenosi u krvotok, a iz krvotoka u ćelije. Taj šećer – glukoza se mora vezati za inzulin i samo takav se može unijeti u svaku ćeliju u tijelu gdje se koristi kao izvor energije neophodan za rad svih mišića i tkiva, a samim tim i svih organa u ljudskom tijelu.
Ukoliko inzulina nema dovoljno ili ga ćelije ne prepoznaju adekvatno (inzulinska rezistencija), nivo šećera u krvi raste. Ako se takvo povećanje šećera u krvi ne prepozna na vrijeme i ne liječi pravilno, nastupa trajno oštećenje zidova krvnih žila, što dovodi do slabije prokrvljenosti srca, mozga, bubrega, oka i krvnih sudova na stopalima.
Najučestaliji simptomi šećerne bolest su:
- žeđ i suhoća usta
- učestalo mokrenje
- gubitak težine
- pojačana glad
- umor i iscrpljenost
- zamućenje vida
- trnci u stopalima
- sporo zarastanje rana uz učestale infekcije
Tipovi dijabetesa
Tip 1 dijabetesa se obično javlja u djetinjstvu i adolescenciji. Karakterizira ga nedovoljno lučenje inzulina. Često se pojavljuje sasvim iznenada kod mladih ljudi. Oboljelima je neophodna doživotna terapija injekcijama inzulina pa se ovaj tip djabetesa naziva i inzulin ovisni tip.
Više od 90% osoba s dijabetesom ima dijabetes tipa 2. Ovaj tip dijabetesa se prije nazivao „dijabetes neovisan o inzulinu“ ili „starački dijabetes“. Donedavno se ovaj tip dijabetesa viđao samo kod odraslih, međutim, sada se sve češće javlja i kod djece. Ovaj oblik vezan je za gojaznost, manjak fizičke aktivnosti i nezdravu prehranu.
Druge kategorije dijabetesa uključuju gestacioni dijabetes (stanje povišene koncentracije glukoze u krvi koje se javlja tokom trudnoće) i druge rjeđe slučajeve (genetski sindromi, dijabetes uzrokovan stečenim procesima kao što je pankreatitis, oboljenjima kao što je cistična fibroza pankreasa, izloženošću nekim lijekovima, virusima te slučajevi nepoznatog uzroka).
Iako se dijabetes tip 2, koji u prosjeku čini oko 90% oboljelih- najčešće javlja kod odraslih, on sve češće postaje problem i u mlađim dobnim grupama.
Faktori rizika
Mogućnost razvoja dijabetesa tip 1 se povećava ako ga ima član porodice. Tu su i okolišni faktori, poput izloženosti virusnoj infekciji, koji mogu potaknuti autoimunu reakciju, koja dovodi do dijabetesa tipa 1.
Dijabetes tipa 2 je uvjetovan socioekonomskim, demografskim, okolišnim i genetskim faktorima. Ključni faktori koji doprinose porastu dijabetesa tipa 2 uključuju: urbanizaciju, koja je povezana sa sedentarnim načinom života, starenje stanovništva, smanjenje nivoa fizičke aktivnosti, sve veću prevalencu prekomjerne tjelesne težine i pretilosti.
Komplikacije dijabetesa
Rana dijagnoza i liječenje dijabetesa tipa 2 mogu spriječiti ili odgoditi nastanak komplikacija. Neliječen i neadekvatno kontrolisan dijabetes s vremenom može oštetiti krvne žile u srcu, očima, bubrezima i živcima. Osobe s dijabetesom imaju veći rizik od zdravstvenih problema uključujući srčani udar, moždani udar i zatajenje bubrega. Dijabetes može uzrokovati trajni gubitak vida oštećenjem krvnih žila u očima. Kod mnogih ljudi s dijabetesom pojavljuju se ulkusi na stopalima zbog oštećenja živaca i slabog protoka krvi, što može dovesti do amputacije.
Liječenje pacijenata sa dijabetesom tip 2 i komplikacijama može koštati i do 3,5 puta više nego lliječenje pacijenata bez komplikacija.
Ključne poruke ovogodišnje kampanje
–Dijabetes može zahvatiti ljude u bilo kojoj životnoj fazi, od djetinjstva do starije dobi.
-Napori za prevenciju i liječenje dijabetesa trebaju biti integrisani u sve životne faze.
-Osobe s dijabetesom treba osnažiti da podržavaju svoju dobrobit i brinu za sebe.
Svjetski dan dijabetesa pruža jedinstvenu priliku za podizanje svijesti o dijabetesu kao jednom od ključnih javnozdravstvenih izazova, kao i priliku za širenjem znanja i kreiranjem trajnih promjena za sve osobe koje žive s dijabetesom.
Zemlje članice SZO-a su 2022. objavile listu ciljeva koje bi trebalo postići do 2030. za sve ljude s dijabetesom na globalnom nivou:
- u 80% slučajeva dijagnosticirati dijabetes
- u 80% slučajeva dijagnosticiranih dijabetičara postići dobro održavanje nivoa glukoze u krvi
- u 80% dijagnosticiranih dijabetičara postići dobro održavanje krvnog pritiska
- 60% dijabetičara starijih od 40 godina primjenjivati terapiju statinima
- svim ljudima (100%) s dijabetesom tipa 1 omogućiti pristup inzulinu i samopraćenju nivoa glukoze u krvi.
Prevencija dijabetesa
Tokom 2021. godine dijabetes i bubrežne bolesti uzrokovane dijabetesom bile su uzrokom preko 2 miliona smrtnih slučajeva. Dodatno, 11% smrti od kardiovaskularnih bolesti bile su uzrokovane visokom koncentracijom glukoze u krvi.
Posljedice dijabetesa mogu se izbjeći ili odložiti pravilnom prehranom, fizičkom aktivnošću, uzimanjem lijekova te redovnim pregledima kojima se mogu otkriti, a potom i liječiti komplikacije dijabetesa.
Statistički podaci
U današnje vrijeme sve veći dio populacije je izložen rizicima koji potiču nastanak dijabetesa te je broj oboljelih od dijabetesa u svijetu u stalnom porastu i dijabetes već ima karakteristike savremene pandemije.
Međunarodna dijabetička federacija (International Diabetes Federation – IDF) procijenila je da je 2010. godine u svijetu oko 285 miliona ljudi, odnosno 6,4% svjetske populacije u dobnoj grupi od 20 do 79 godina imalo dijabetes. U Bosni i Hercegovini, prema istim procjenama, 2010. godine dijabetes je imalo 271.000 ljudi. Očekuje se da će do 2030. godine broj oboljelih od dijabetesa globalno porasti za 20%.
Prema procjenama SZO, dijabetes je jedno od najčešćih hroničnih oboljenja u Evropi. Procjenjuje se da najmanje 64 miliona odraslih i oko 300.000 djece i adolescenata živi s dijabetesom u evropskoj regiji SZO. Ova regija SZO ima najveći teret dijabetesa tipa 1 u svijetu. Kako stanovništvo stari i faktori rizika poput pretilosti rastu, procjenjuje se da bi 1 od 10 Evropljana mogao imati dijabetes do 2045.
Broj osoba oboljelih od dijabetesa u svijetu porastao je s 200 miliona oboljelih u 1990. na čak 830 miliona oboljelih u 2022. Pri tome, prevalencija dijabetesa brže raste u slabo i srednje razvijenim, nego u visoko razvijenim zemljama.
Više od 50 % dijabetičara tokom 2022. nije uzimalo lijekove za dijabetes, a pokrivenost liječenjem dijabetesa nije bila dovoljna u slabo i srednje razvijenim zemljama.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH objavljenih u Zdravstveno statističkom godišnjaku Federcije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, ukupan broj registrovanih oboljelih od Diabetes mellitus-a (E10-E14) u Federaciji BiH iznosi 75.507, sa stopom obolijevanja 352/10.000 stanovnika te se nalazi na trećem mjestu na listi registrovanih hroničnih nezaraznih oboljenja registrovanih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Reference:
https://www.who.int/campaigns/world-diabetes-day/2025
https://www.who.int/europe/health-topics/diabetes#tab=tab_1
https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2025/09/Godisnjak_ZZJZ_2024.pdf
