Svjetski dan borbe protiv moždanog udara obilježava se svake godine 29. oktobra. Ovaj godišnji događaj pokrenula je 2006. godine Svjetska zdravstvena organizacija, a 2010. godine moždani udar proglašen je vanrednim stanjem u javnom zdravstvu. Svjetski dan moždanog udara je prilika za podizanje svijesti o ozbiljnoj prirodi i visokim stopama moždanog udara, razgovor o prevenciji i liječenju te osiguravanje bolje njege i podrške preživjelima.
Cilj ovog dana je povećati svijest o uzrocima, simptomima, prevenciji i liječenju moždanog udara, te potaknuti ljude i zajednice da djeluju na vrijeme, jer svaka minuta jeste bitna. Posebna pažnja je usmjerena ka brzom prepoznavanju simptoma i hitnoj reakciji, jer upravo to može značiti razliku između života i smrti, ili između potpunog oporavka i trajnih posljedica. Moždani udar uništava milione moždanih ćelija svake minute, zato je pravovremena reakcija i prepoznavanje od ključne važnosti za potpuni oporavak.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 1970. godine, cerebrovaskularni ili apopleksični inzult, moždani infarkt ili moždani udar je naglo nastali žarišni ili rjeđe globalni gubitak moždane funkcije/funkcija, sa simptomima koji traju duže od 24 sata ili dovode do smrti, a može se objasniti samo poremećajem moždane cirkulacije, odnosno perfuzije.
Moždani udar spada u vodeće uzroke smrti u razvijenijim zemljama svijeta; ujedno je drugi najčešći uzrok smrti starijeg stanovništva (dob od 65 i više godina) i glavni uzrok invalidnosti, a također i demencije kod starijih ljudi.
Simptomi moždanog udara
Prepoznavanje znakova i brza reakcija ključni su za spašavanje života i smanjenje posljedica. Kao pomoć za prepoznavanje znakova koristimo formulu F.A.S.T. kako bismo lakše prepoznali simptome:
F (Face)- Da li je paralizirana jedna strana lica?
A (Arm)- Može li osoba podići obje ruke?
S (Speech)- Govori li osoba nerazumljivo?
T (Time)- Vrijeme je da odmah pozovete hitnu pomoć
Najčešći simptom moždanog udara je iznenadna slabost lica, ruke ili noge, najčešće na jednoj strani tijela. Ostali simptomi su iznenadna pojava utrnulosti lica, ruke ili noge, osobito na jednoj strani tijela, zbunjenost, poteškoće u govoru ili razumijevanju govora, poteškoće s gledanjem na jedno ili oba oka, poteškoće pri hodanju, vrtoglavica i/ili gubitak ravnoteže ili koordinacije, jaka glavobolja bez poznatog uzroka i/ili nesvjestica. Osobe koje osjete ove simptome trebaju odmah potražiti liječničku pomoć.
Globalni podaci
Moždani udar je vodeći uzrok invaliditeta širom svijeta i drugi vodeći uzrok smrtnosti. Globalni informativni list o moždanom udaru otkriva da se doživotni rizik od razvoja moždanog udara povećao za 50% u posljednjih 17 godina i da se sada procjenjuje da će 1 od 4 osobe imati moždani udar tokom života. Od 1990. do 2025. godine, došlo je do povećanja incidencije moždanog udara za 70%, povećanja smrtnih slučajeva uzrokovanih moždanim udarom za 43%, povećanja prevalencije moždanog udara za 102% i povećanja godina života prilagođenih invaliditetu (DALY) za 143%. Najupečatljivija karakteristika je da se najveći dio globalnog tereta moždanog udara (86% smrtnih slučajeva uzrokovanih moždanim udarom i 89% DALY-a) javlja u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Vrste moždanog udara
Moždani udar nastaje zbog ishemije ili krvarenja, pa se prema mehanizmu nastanka dijeli na ishemijski (85% slučajeva) i hemoragijski (15% slučajeva).
Ishemijski moždani udari
Ovi moždani udari nastaju kao posljedica opstrukcije u krvnoj žili koja dovodi krv u mozak. Opstrukcija protoka krvi u krvnoj žili može uzrokovati stvaranje krvnog ugruška, što se naziva cerebralna tromboza. Glavni uzrok cerebralnih tromboza su masne naslage u krvnim žilama i arterijama (ateroskleroza).
Hemoragijski moždani udari
Hemoragijski moždani udar nastaje zbog hipertenzije, kada sklerotična krvna žila pukne i dođe do intracerebralne hemoragije. Krv se nakuplja i stvara pritisak na okolno moždano tkivo. Ova krvarenja mogu biti uzrokovana aneurizmom ili arteriovenskom malformacijom (AVM).
Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema SZO-a – MKB-10 reviziji, tipične dijagnoze za akutni moždani udar su I60 – subarahnoidalno krvarenje, I61 – intracerebralno krvarenje, I63 – cerebralni infarkt i I64 – inzult nespecificiran.
Uticaj moždanog udara
Procjena je da preko 12 miliona ljudi širom svijeta tokom godine doživi svoj prvi moždani udar, dok 6,5 miliona umre od posljedica moždanog udara. Preko 100 miliona ljudi u svijetu je doživjelo moždani udar. Učestalost moždanog udara značajno se povećava s godinama. Prema podacima SZO preko 60% moždanih udara se događa osobama mlađim od 70 godina, a 16% mlađim od 50 godina.
Više od polovine ljudi koji dožive moždani udar umrijet će kao posljedica istog. Za preživjele, posljedice su ogromne, utiču na fizičku pokretljivost, ishranu, govor i jezik, emocije i misaone procese.
Stopa smrtnosti od moždanog udara najbrže raste u zemljama s niskim i srednjim prihodima, shodno čemu je teže i očekivati adekvatnu i efikasnu prevenciju, liječenje i rehabilitaciju od moždanog udara.
Podaci o smrtnosti od moždanog udara u FBiH
U Federaciji BiH u 2024. godini moždani udar (I63) je bio drugi uzrok smrti, nakon akutnog infarkta.
I kod muškaraca i žena moždani udar je drugi vodeći uzrok smrti u 2024. godini, sa stopom od 72 na 100.000 muškaraca, što je nešto više u poređenju sa 2023. godinom kada je stopa iznosila 67 na 100.000 muškaraca i 2022. godinom kad je omjer iznosio 69 na 100.000 muškaraca.
U 2024. godini moždani udar je bio drugi vodeći uzrok smrti kod žena sa stopom od 81 na 100.000 žena, što je nešto više u odnosu sa 2023. g. kada je omjer iznosio 79 na 100.00 žena, dok je 2022. taj omjer iznosio 89 na 100.000 žena.
U odnosu na spol, žene imaju niži rizik od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti (KVB) samo u fertilnoj dobi, a nastupom menopauze, rizik se izjednačava sa rizikom kod muškaraca.
Brinimo o svom zdravlju tako što redovno kontrolišemo krvni pritisak, šećer u krvi, budimo fizički aktivni i njegujmo zdrave životne navike.
Reference:
