Svjetski dan borbe protiv dječje paralize obilježava se 24. listopada, na datum rođenja Jonasa Salka, koji je vodio prvi tim za razvoj cjepiva protiv dječje paralize. Svjetski dan borbe protiv dječje paralize pruža priliku za isticanje globalnih napora za svijet bez dječje paralize i odavanje počasti neumornim doprinosima onih na prvim crtama u borbi za iskorjenjivanje dječje paralize iz svih krajeva svijeta. Svako necijepljeno dijete predstavlja moguću kariku u lancu širenja infekcije.
Dječja paraliza ili poliomijelitis, zarazna je virusna bolest koja može izazvati trajnu paralizu i invaliditet, a u težim slučajevima i smrt. Zahvaljujući cjepivu, poliomijelitis je danas gotovo u potpunosti iskorijenjen, no virus još uvijek cirkulira u pojedinim zemljama i može se ponovno pojaviti ako se smanji kolektivni imunitet.
Dječja paraliza se prenosi s osobe na osobu, najčešće fekalno-oralnim putem, preko kontaminirane hrane, vode ili ruku. Većina zaraženih osoba nema simptome, ali virus se može širiti i u takvim slučajevima. Kod manjeg broja oboljelih razvijaju se ozbiljni simptomi poput umora, ukočenosti vrata, slabosti mišića i paralize. Nema specifičnog lijeka, jedina i najučinkovitija zaštita je pravovremeno cijepljenje. Od 1988. godine, cjepiva protiv dječje paralize dovela su do smanjenja broja slučajeva za 99% i spriječila procijenjenih 20 milijuna slučajeva paralize kod djece.
Cijepljenje protiv dječje paralize provodi se u okviru redovitog programa imunizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine i obavezno je za svu djecu. Cjepivo je sigurno, učinkovito i pruža dugotrajnu zaštitu. Već nakon nekoliko doza dijete stječe imunitet koji ga štiti od bolesti koja je u prošlosti bila čest uzrok trajne invalidnosti kod djece. U Federaciji BiH za cijepljenje protiv poliomijelitisa koristi se inaktivirana poliovakcina i to obično u kombiniranim cjepivima koja štite od više bolesti istovremeno (pored komponente za zaštitu od poliomijelitisa sadrži i komponente za zaštitu od difterije, tetanusa, velikog kašlja – DTaP-IPV Tetraxim, ili uz još dodatnu komponentu za hemofilus influence b – DTaP-IPV-Hib Pentaxim). Više se ne koristi oralna poliovakcina (OPV) koja je sadržavala živi oslabljeni virus. Cjepivo sadrži inaktivirane čestice virusa, što znači da ne može izazvati bolest, ali potiče imunološki sustav da razvije zaštitna antitijela protiv poliovirusa, odnosno tijelo stvara antitijela koja sprječavaju poliovirus da dospije u središnji živčani sustav i izazove paralizu. Imunitet se stječe nakon kompletne serije doza i dugotrajan je.
Zahvaljujući dostatnoj procijepljenosti i nadzoru, u Bosni i Hercegovini već dugi niz godina nije zabilježen nijedan slučaj dječje paralize, ali globalno iskustvo pokazuje da neadekvatan nadzor i pad obuhvata cijepljenjem mogu dovesti do ponovnog pojavljivanja bolesti. Afganistan i Pakistan ostaju jedine preostale endemske zemlje divljeg poliovirusa u svijetu. Sve zemlje ostaju u opasnosti od dječje paralize sve dok se bolest potpuno ne iskorijeni u svijetu. Upravo zato je važno da svako dijete primi sve potrebne doze cjepiva prema kalendaru imunizacije.
Zdravstveni radnici, roditelji i zajednice imaju zajedničku odgovornost – čuvati postignuća imunizacije i spriječiti povratak bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom.
Izvori:
