Iako se u narednom periodu predviđa pad temperatura, i dalje je potreban oprez! Posebno zbog čiunjenice da smo, usljed nelagode koju izaziva, visoke temperature itekako svjesni, dok djelovanja ultravioletnog zračenja, nismo.
Ultravioletne zrake predstavljaju nevidljivi oblik sunčeve svjetlosti i ima ih tri vrste UVA,UVB i UVC. Posebno štetne su UVA zrake, koje mogu prodrijeti ispod gornjeg sloja kože, te uzrokovati oštećenja vezivnog tkiva, čime se povećava rizik od razvoja karcionma kože. Dva najčešća tipa karcinoma kože su u velikom procentu izliječiva, dok je melanom, treći najčešći tip, izuzetno opasan. UVB zrake ne prodiru tako duboko u kožu kao UVA ali također mogu uzrokovati oštećenja kože, dok UVC zrake bivaju apsorbirane od strane ozonskog omotača, te ne dospijevaju na površinu zemlje i samim tim ne predstavljaju rizik.
Dugotrajni boravak napolju, pogotovo kada je dejstvo zraka najjače (od 10-17 časova) i kad ne postoji adekvatna zaštita, povećava rizik od opekotina kože, a prekomjerno izlaganje kroz duži niz godina, dovodi do prijevremenog starenja kože, pojave pjega, odnosno povećava se rizik od raka kože. UV zrake mogu štetno djelovati i na oči, uzrokujući opekotine odnosno bol, crvenilo i suhoću, dok hronična izloženost može dovesti do ozbiljnih oboljenja poput katarakte, makularne degeneracije i, u najgorem slučaju, posljedične sljepoće.
Zato ponavljamo da, kada su u pitanju visoke temperature i UV zračenje, posebnu pažnju zahtijevaju starije osobe, djeca, trudnice, hronični bolesnici, te osobe koje obavljaju posao na otvorenom prostoru (npr. građevinski radnici, radnici koji rade na izgradnji puteva i sl.), te su izložene visokim temperaturama kroz duži vremenski period. Pod povećanim rizikom su i mladi, koji u vrijeme raspusta, mnogo vremena provode na otvorenom, često bez adekvatne zaštite.
Stoga, ponovno podsjećamo na osnovne mjere zaštite:
- ograničiti kretanje i vožnju u intervalu od 10-17 sati, kada su temperature i UV zračenje najjači, a ako ste ipak napolju, biti što je moguće više u sjeni
- ukoliko nisu klimatizirane, prostorije u kojima se boravi treba dobro prozračiti u toku noći ili rano ujutro, a preko dana prozore zatvoriti i navući roletne;
- u klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima), osigurati da razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka, ne bude veća od 5-7 stepeni
- redovno se kupati i tuširati i odijevati čistu odjeću;
- odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima, a tijesnu obuću i visoke potpetice ne nositi;
- zaštititi oči naočalama sa UV zaštitnim slojem
- u toku dana češće piti manje količine tečnosti – prednost dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, a gazirana pića izbjegavati
- hronični bolesnici treba da se posavjetuju sa svojim liječnikom o količini tečnosti koju treba da unesu,
- jesti veće količine voća i povrća, i upražnjavati ishranu s nešto povećanim sadržajem bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi).
- poštovati pravila sigurne pripreme i skladištenja namirnica, a konzumaciju lako kvarljivih namirnica ograničiti
- izbjegavati kupanje u rijekama, a prednost dati bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira;
- prilikom izlaganja sunčevim zracima, pa i pri boravku u vodi, obavezno koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (50);
- sunčati se postepeno (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), izbjegavati sunčanje u intervalu od 10-17 sati i češće uzimati manje količine tečnosti;
- pri pojavi uporne glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, posumnjati na sunčanicu i obratiti se za pomoć u najbližu ambulantu.
