Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja (07.04.), Zavod za javno zdravstvo KS, u suradnji sa Javnom ustanovom Dom zdravlja KS i Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, organizirao je danas okrugli stol na temu “Rana intervencija depresija i mladi- model funkcionalnog referalnog sistema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti“,
Cilj okruglog stola bio je senzibiliranje javnosti i drugih relevantnih aktera i ukazivanje na problem depresije koju je vrlo važno na vrijeme prepoznati, suočiti se s njom i potražiti pomoć, jer utječe na cjelokupni život, ima tendenciju pogoršanja i kao ozbiljan duševni poremećaj mora se liječiti. Ukoliko se ne liječi, bolest često dovodi do samoubojstva: 15% neliječenih ili neadekvatno liječenih pacijenata izvrši samoubojstvo, dok ga znatno veći broj pokuša izvršiti.
Svjetska zdravstvena organizacija je ovogodišnji Svjetski dan zdravlja posvetila depresiji, u kampanji pod motom „Depresija: razgovarajmo“.
Depresija spada u grupu poremećaja mentalnog zdravlja, karakteriziranih kao poremećaji raspoloženja. To je teško psiho-fizičko stanje praćeno različitim nuspojavama i popratnim efektima, od koje boluje oko 120 miliona ljudi u svijetu. Procjenjuje se da najmanje 25% žena i 15% muškaraca bar jednom u životu potraži pomoć i liječi se od depresije.
Učesnici današnjeg okruglog stola skrenuli su pažnju na važnost poticanja svjesnosti o duševnim poremećajima i potrebu promoviranja njihovog liječenja. Posebna pažnja posvećena je pristupu pacijentu gdje su podrška, oharbrivanje, ljubav i razumijevanje najbitnije karike između osobe koja boluje od depresije i okoline koja joj nastoji pomoći. Najvažnije što neko može učiniti za depresivnu osobu je pomoći joj da dobije odgovarajuću liječničku pomoć, ohrabriti je da istraje i ne prekida terapiju, čak iako joj se čini da terapija nema učinka. Depresija nije bolest koja se brzo uklanja, stoga osobu koja boluje od depresije treba upozoriti da izostanak brzog terapijskog učinka ne znači da lijek nije djelotvoran, već da ga još uvijek ne uzima dovoljno dugo za njegove pozitivne efekte.
Stigma i diskriminacija, koji prate mentalne bolesti, uključujući i depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađanja traženja pomoći zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.
