U petak, 07. aprila/travnja 2023. godine, Svjetska zdravstvena organizacija obilježit će 75. godišnjicu postojanja. Godine 1948. zemlje svijeta udružile su se i osnovale SZO kako bi promicale zdravlje, očuvale svijet sigurnim i omogućile postizanje najviše razine zdravlja i dobrobiti. Godišnjica SZO-a prilika je da se osvrnemo na uspjehe javnog zdravstva koji su poboljšali kvalitetu života tokom posljednjih sedam desetljeća. To je također prilika za motiviranje relevantnih aktera na djelovanje za rješavanje zdravstvenih izazova današnjice i sutrašnjice.
Ključne poruke ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana zdravlja
- Cilj zdravlja za sve je da svi ljudi imaju dobro zdravlje da bi živjeli ispunjen život u mirnom, prosperitetnom i održivom svijetu.
- Pravo na zdravlje je osnovno ljudsko pravo. Svako mora imati pristup zdravstvenim uslugama.
- 30% svjetske populacije nema pristup osnovnim zdravstvenim uslugama.
- Gotovo dvije milijarde ljudi suočava se s katastrofalnim izdacima za zdravstvo, sa značajnim nejednakostima koje utiču na zdravlja osjetljivih populacionih skupina.
- Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom (UHC) nudi pristup kvalitetnim osnovnim uslugama, smanjuje siromaštvo, promiče dobrobit obitelji i zajednica, štiti od javnozdravstvenih kriza i vodi nas prema #Zdravlju za sve.
- Kako bi zdravlje za sve postalo stvarnost, potrebno je postići da: pojedinci i zajednice imaju pristup visokokvalitetnim zdravstvenim uslugama kako bi se mogli brinuti za vlastito zdravlje i zdravlje svojih obitelji, kvalificirani zdravstveni radnici koji pružaju kvalitetnu skrb i kreatori politike koji su se obavezali ulagati u univerzalnu pokrivenost zdravstvenom zaštitom.
- Dokazi pokazuju da su zdravstveni sistemi sa snažnom primarnom zdravstvenom zaštitom (PZZ) najučinkovitiji i najisplativiji način obezbjeđivanja zdravstvenih usluga.
- COVID-19 i druge zdravstvene, humanitarne i klimatske krize, ekonomska ograničenja i rat učinili su prioritetnijim put svake zemlje prema #Zdravlju za sve. Vrijeme je da lideri poduzmu mjere kako bi ispunili svoje obaveze univerzalne pokrivenosti zdravstvenom zaštitom, uz aktivno učešće civilnog društva.
Poruke državama članicama SZO
- Ulaganje u učinkovit zdravstveni sistem ključno je za prosperitetno društvo. Povećanje finansijskog ulaganja u zdravstvo spašava živote i unaprjeđuje ostvarivanje ciljeva održivog razvoja.
- Potrebni su jaki zdravstveni sistemi kako bi se osigurala univerzalna zdravstvena pokrivenost i spremnost za slučaj pojave kriznih situacija.
- Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom je politički i društveni izbor koji zahtijeva snažno političko vođstvo.
- Zdravo okruženje može promijeniti živote ljudi.
- SZO preporučuje povećanje poreza na duhan, alkohol, dodani šećer i fosilna goriva. Ti porezi donose prijeko potrebne javne prihode.
- U periodu od 2023.-2030. godine, predviđa se manjak od 10 miliona zdravstvenih radnika širom svijeta. Potrebna su ulaganja u obrazovanje i otvaranje novih radnih mjesta u zdravstvenom sektoru.
Prioritetne mjere
- Prelaz s ekonomija vođenih profitom i zagađenjem na ekonomije vođene pravednošću i blagostanjem;
- Mjera uspjeha mora biti stepen dobrobiti ljudi i stepen održanja zdravog okoliša;
- Angažirati i osnaživati pojedince, obitelji i zajednice za povećano društveno učešće i poboljšanu brigu o vlastitom zdravlja;
- Osigurati informirano i aktivno sudjelovanje, koje ljude stavlja u središte zdravstvenih odluka i ishoda;
- Jačati integrirane nacionalne zdravstvene sisteme, kroz dostupnost primarne zdravstvene zaštite, u clju pružanje kvalitetnih osnovnih usluga.
Zdravstveno stanje stanovništva u Federaciji BiH u 2021. godini- kratki pregled
Demografski pokazatelji
Promjene u dobroj strukturi stanovništva prate dva paralelna trenda: smanjenje udjela mlađeg stanovništva (0-14) i povećanje udjela stanovništva iznad 65 godina. Povećanju udjela starih ponajviše doprinosi produženje životnog vijeka. Prosječna starost u 2021. godini za osobe muškog spola iznosila je 71.2, dok je za žene nešto veća i iznosila je 75.8.
Grafikon 1. Dobna struktura stanovništva u FBiH u periodu 2019.- 2021. godina, dobna struktura izražena u %
Morbiditet (obolijevanje)
Stanovnici Federacije BiH tokom 2021. godine najčešće su obolijevali od hipertenzivnih oboljenja (I10 – I15), potom od akutne infekcije gornjih respiratornih puteva (J00 – J06), na trećem mjestu je Covid 19, četvrti najčešći uzrok obolijevanja bio je inzulino-neovisni dijabetes (E11) dok su na petom mjestu po učestalosti obolijevanja druge dorzopatije (M40 – M49, M53 – M54).
Grafikon 2. Vodeća oboljenja stanovnika FBiH, 2021. godina, stopa na 10.000 stanovnika
Mortalitet (smrtnost)
Najčešći uzrok smrti u 2021. godini, nakon Covid-a 19 (U07.1) bile su bolesti kardiovaskularnog sistema: akutni infarkt miokarda (I21), moždani udar (I63), esencijalna hipertenzija (I10) i hronična ishemična oboljenja srca (I25).
Grafikon 3. Vodeća oboljenja kao uzroci smrti u FBiH, stopa na 100. 000 stanovnika, 2021. godina
Hronične nezarazne bolesti
U skupini hroničnih nezaraznih bolesti registrovanih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na prvom mjestu su oboljenja cirkulatornog sistema (I00-I99), slijede zatim oboljenja koštano mišićnog sistema (M00-M99), mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja (F00-F99), diabetes mellitus (E10-E14), hronična opstruktivna plućna oboljenja (J40-J46) i maligne neoplazme (C00-C97).
Grafikon 4. Obolijevanje od hroničnih nezaraznih oboljenja registrovano u PZZ u FBiH, 2021. godina, stopa na 10.000 stanovnika
Faktori rizika po zdravlje
Brojni su faktori rizika koji pogoduju obolijevanju od hroničnih nezaraznih bolesti, kao što su konzumacija duhana i alkohola, gojaznost i nepravilna ishrana, neredovna i nedovoljna fizička aktivnost, koji su u velikom procentu prisutni u skoro svim dobnim grupama, posebno među mladim ljudima i radno aktivnom populacijom.
Prema rezultatima studija koje je radio Zavod za javno zdravstvo FBiH:
37.5% ispitanika ima vrijednosti indeksa tjelesne mase iznad normalnih*
17% djece 0-5 godina je prekomjerno teško*
38.3% ispitanika spada u kategoriju fizički neaktivnih osoba *
27.9% odraslih u Federaciji BiH svakodnevno konzumira povrće*
44.1% ispitanika su stalni pušači*
54.1% ispitanika izloženo je pasivnom pušenju u kući*
24.4% školske djece trenutno koristi neki duhanski proizvod**
11.65% ispitanika navodi svakodnevnu konzumaciju alkohola
Zarazne bolesti i imunizacija
Vodeća mjesta u strukturi zaraznih bolesti u Federaciji BIH imaju redom COVID-19, bolesti slične gripi (ILI), varičele, akutni enterokolitis i herpes zoster.
Grafikon 5. Vodeća zarazna oboljenja u FBiH , 2021. godina, stopa na 100.000 stanovnika
U 2021. godini imamo zabrinjavajući pad vrijednosti obuhvata imunizacijama uzrokovan okolnostima pandemije COVID-19.
U 2021. godini obuhvat cjepivom protiv tuberkuloze iznosio je 93,1%. Obuhvat s tri doze hepatitis B cjepiva je iznosio 71.6% i s tri doze DTaP-IPV-Hib cjepiva 66.5%, što je značajno niže u odnosu na predpandemijske godine.
Grafikon 6. Godišnji obuhvat imunizacijama u FBiH, 2021. godina (vakcinacija – ciljna dobna skupina), izraženo u %
Reference
Zavod za javno zdravstvo FBiH; Godišnji izvještaj o zaraznim bolestima i provedenim imunizacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2021. godini
Zavod za javno zdravstvo FBiH; Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2021. godini
Zavod za javno zdravstvo FBiH; Zdravstveno statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine, 2021. godina.
*MICS istraživanje, 2012 godina
** Globalno istraživanje pušenja među školskom djecom i mladima (GYTS), 2019. godina
