U skladu sa odlukom Prve svjetske zdravstvene skupštine i pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u svijetu se, a i kod nas, kontinuirano obilježava Svjetski dan zdravlja. Svjetski dan zdravlja obilježava se sedmog aprila (07.04.) a cilj mu je da se skrene pažnja javnosti na prioritetne oblasti koje imaju značaj za zdravlje.
Kako je u eri globalizacije potreba jačanja sistema sigurnosti hrane sve važnija, tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja posvećena je sigurnosti hrane i promovisanju napora za unapređenje sigurnosti hrane „od farme do trpeze“.
Tim povodom, 07.04.2015. godine, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH organizira okrugli stol na temu sigurnost hrane, na kome će relevantni partneri razmijeniti iskustva o trednovima i kretanjima, te o naporima za unapređenje sistema sigurnosti hrane koji se poduzimaju kako kod nas, tako i na međunarodnom planu.
S obzirom na to da se sve više i češće hranom snabdijevamo iz čitavog svijeta, tako je, globalno, potreba za jačanjem sistema sigurnosti hrane među zemljama sve očitija. Iz tog razloga, na ovogodišnji Svjetski dan zdravlja, promovišu se napori za poboljšanje sigurnosti hrane- od farmi i polja do tanjira na stolu.
Nove prijetnje sigurnosti hrane su u stalnom porastu. Promjene u proizvodnji, distribuciji i potrošnji hrane, promjene u okolišu, novi patogeni agensi, antimikrobna rezistencija – sve ovo predstavlja izazove za nacionalni sistem sigurnosti hrane. Također, povećanje broja putovanja i trgovine povećava i vjerojatnoću da se kontaminacija može širiti preko državnih granica.
Neispravna hrana je povezana sa godišnjim umiranjem oko 2 miliona ljudi – uglavnom djece. Hrana koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili toksične i hemijske tvari je odgovorna za više od 200 bolesti, od proljeva do raka.
Kada je u pitanju situacija u Federaciji Bosne i Hercegovine, zajedno sa bolestima koje se prenose respiratornim putem, crijevne zarazne bolesti se nalaze među deset vodećih zaraznih bolesti. U 2014. godini , akutni enterokolitis se, kao i prethodne godine, nalazi na trećem mjestu na listi, a registrovano je ukupno 3500 oboljelih sa stopom morbiditeta od 149,78/100000.
Sa 3500 prijavljenih slučajeva, akutni enterokolitis čini malo više od 2/3 ukupno prijavljenih crijevnih zaraznih bolesti.
Od 1995. godine, prosječno se godišnje registrira 4615 osoba oboljelih od akutnog enterokolitisa, bez značajnih odstupanja i s laganim silaznim trendom.
Grafikon 10: Registrirani slučajevi enterocolitis acuta u FBiH, 1995-2013.g.
U protekloj godini registrovano je 423 oboljelih od trovanja hranom, sa stopom morbiditeta od 18,10/100000, i nalaze se na zadnjem mjestu liste deset vodećih zaraznih bolesti u Federaciji BiH. U 2014. Godini, u čak četiri kantona (Posavski, Bosansko – podrinjski, Zapadno – hercegovački i Kanton 10) nije zabilježen niti jedan slučaj trovanja hranom.
Stopa morbiditeta je manja nego u 2013. godini i najmanja je od 1995 godine. U razdoblju 2011-2013. godine, nije bilo prijavljenih slučajeva trovanja hranom u Posavskom, Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10. Najviše oboljelih je registrirano u Zeničko-dobojskom i Sarajevskom kantonu.
Registrirani slučajevi toxiinfectio alimentaris u FBiH, 1995.-2013.g.
Analiza prijava laboratorijski izoliranih uzročnika pokazuje da su salmonele najčešće izolirani uzročnici crijevnih zaraznih oboljenja. Najčešći broj oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti je u dobi od 0-6 godina i 25-49 godina.
Prema izvještajima o kontroli zdrastvene ispravnosti namirnica i voda prispjelim u 2013. godini, na području Federacije BiH, od ukupnog broja pregledanih uzoraka namirnica iz proizvodnje hemijske analize obavljene su na 5239 uzoraka, od čega je 267 uzoraka ili 5,1% bilo neispravno, dok su mikrobiološke analize obavljene na 25966 uzoraka, od čega je neispravan bio 2051 uzorak ili 7,9%.
Od ukupnog broja pregledanih uzoraka namirnica iz prometa, hemijske analize su obavljene na 5532 uzoraka, od čega je 401 ili 7,2% uzoraka bilo neispravno, dok su mikrobiološke analize obavljene na 23222 uzorka, od čega je neispravnih bilo 1688 ili 7,3%. Procenti nisu rasli u odnosu na prethodne godine, a slični su procentima koji se bilježe u drugim zemljama u Evropskom regionu. Imajući ovo u vidu, kao i podatke o morbiditetu od bolesti izazvanih hranom, može se reći da je stanje zadovoljavajće.
U sistemu sigurnosti hrane, javnozdravstveni sektor ima višestruku ulogu, počevši od zdravstveno – statističkog izvještavanja, monitoringa i laboratorijske kontrole zdravstvene ispravnosti namirnica, pa do promotivno preventivnih i edukativnih aktivnosti.
Kako je obilježavanje ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja jedna od alatki kojima sektor zdravstva ispunjava obaveze promotivno – preventivnog i edukativnog djelovanja, ovim povodom su, uz podršku našeg dugogodišnjeg partnera Crvenog križa/krsta Federacije BiH, pripremljeni promotivni posteri kao i kratki film „Pet ključeva do sigurne hrane“.
„Pet ključeva do sigurne hrane“ sadrži preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o pravilima ponašanja i praksi pri pripremi i čuvanju hrane koje treba primjenjivati, kako bi spriječili kontaminaciju hrane i osigurali da hrana koju jedemo bude zdravstveno ispravna.