Svake godine, 5. juna, milioni ljudi i organizacija širom svijeta obilježavaju Svjetski dan zaštite životne sredine, kako bi podijelili svoja iskustva, izazove i rješenja u cilju prevazilaženja problema vezanih za njeno zagađenje i narušavanje. To je dan u kojem UN i druge agencije provode niz akcija kojima unapređuju svijest o važnosti zaštite životne sredine i ekološkim problemima poput globalnog zagrijavanja, zagađenja mora, gubitka šumskih prostranstava, nestajanja biljnih i životinjskih vrsta i sl. Svake godine odgovornost se daje zemlji koja će biti domaćin događaja i pružiti platformu za raspravu o ciljevima održivog razvoja. Ove godine domaćin Svjetskog dana zaštite životne sredine je južnoazijska država Pakistan, a tema je “Obnova ekosistema”, s posebnim naglaskom na stvaranju dobrog odnosa s prirodom.
Poznato je da biljke godišnje proizvode više od polovine kiseonika u našoj atmosferi. Jedno odraslo drvo čisti naš zrak upijajući 22 kilograma ugljičnog dioksida dnevno, oslobađajući kiseonik u zamjenu. Uprkos svemu tome, ljudi nekontrolisanim aktivnostima narušavaju svoju okolinu. Svake tri sekunde svijet gubi obilje šuma, a tokom prošlog vijeka uništena je polovina postojećih vlažnih močvara, koje su staništa za mnoge rijetke vrste biljaka i životinja. Svaka biljna i životinjska vrsta ima veliki uticaj na ekosistem, a bogata biološka raznolikost je uslov za zdrav ekosistem.
“Obnova ekosistema” znači pomoć u oporavku ekosistema, koji su degradirani krčenjem šuma, zagađenjem podzemnih i površinskih voda, zagađenjem zraka i zemljišta i drugim posljedicama prouzrokovanim nekontrolisanim ljudskim aktivnostima. Takođe je važno poduzimanje mjera za očuvanje ekosistema koji su još uvijek netaknuti.
Nakon donošenja Rezolucije za akciju u kojoj je učestvovalo preko 70 zemalja širom svijeta, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je proglasila period od 2021. do 2030. godine “Desetljećem UN-a za obnavljanje ekosistema”. Ovaj period ima za cilj da okupi predstavnike vlada i nevladinih institucija iz više od 100 zemalja kako bi razgovarali o važnim pitanjima zaštite životne sredine i očuvanja prirodnih resursa. To je ujedno i krajnji rok za provođenje ciljeva održivog razvoja, a ovaj vremenski period znanstvenici su identificirali i kao posljednju šansu za sprečavanje štetnog uticaja klimatskih promjena.
Preispitivanje odnosa prema prirodi i stvaranje novih navika trebali bi biti dio svačije svakodnevice, jer je zdravo okruženje pravo svih ljudi, a briga o njemu je njihova dužnost. Obnova ekosistema se može postići na više načina, npr.sadnjom drveća, ozelenjavanjem gradova, promjenom načina ishrane, čišćenjem rijeka i riječnih korita, recikliranjem otpada, čuvanjem i uštedom vodnih resursa, korištenjem alternativnih izvora energije (npr. solarni sistemi, snaga vode i vjetra) i sl.
Samo zdravim ekosistemima možemo poboljšati egzistenciju ljudi, suprotstaviti se klimatskim promjenama i zaustaviti kolaps biološke raznolikosti. Zaštita životne sredine je tema koja se može i treba uključiti u sve discipline i nivoe obrazovanja. Pravo je vrijeme za razgovor s djecom o odgovornom stavu prema prirodi, jer ona su naša budućnost.
