Svjetski dan zaštite životne sredine obilježava se 5. juna svake godine u više od 140 zemalja svijeta. Cilj obilježavanja ovog Dana je da se ukaže na snagu i moć lokalne zajednice i pojedinaca u rješavanju problema zaštite životne sredine.
Tema Svjetskog dana zaštite životne sredine 2020. godine je „Slavimo biološku raznolikost“. Budući da se milion biljnih i životinjskih vrsta suočava sa opasnosnošću izumiranja, zaštita biološke raznolikosti nikada nije bila od tolike važnosti kao danas. S druge strane, činjenica je da čovjek svojim aktivnostima neizbježno mijenja životnu sredinu. Ujedinjeni narodi su na Međunarodni dan bioraznolikosti objavili Izvještaj o stanju svjetskih šuma za 2020. godinu, u kojem se ističe da je zbog poljoprivredne proizvodnje i drugih namjena zemljišta od 1990., izgubljena ukupna površina od oko 420 miliona hektara šuma.
Deforestacija i degradacija šuma značajno doprinose trajnom gubitku biološke raznolikosti. Zaštita bioraznolikosti u potpunosti ovisi o načinu na koji upravljamo svjetskim šumama, a kako su one najveća riznica biljnog i životinjskog svijeta na Zemlji, njihovo očuvanje predstavlja ključni prioritet. Proizvodnja hrane uništava 80% šumskog pokrivača u svijetu i uzrokuje stvaranje i emisiju 30% stakleničkih plinova, najvećeg krivca za gubitak bioraznolikosti i promjene kvaliteta zemljišta za uzgoj hrane. Istovremeno se 25% svjetske proizvodnje hrane odvija na nastanjenom dijelu Planete, za što se koristi 70% izvora vode za piće. Velika količina neiskorištene i bačene hrane znači da su uzalud potrošeni svi resursi koji su uloženi u njenu proizvodnju. Vještačka đubriva i pesticidi koji se koriste u proizvodnji bespotrebno su iskorišteni, a njihov negativan uticaj na prirodna staništa biljaka i životinja je trajan.
Nastavak degradacije prirodnih staništa i s njom povezane sve češće i bliže interakcije čovjeka i divljih vrsta sigurno će pogodovati širenju novih zaraznih bolesti među ljudima, sa svim zdravstvenim i ekonomskim posljedicama. Nekontroliranim zadiranjem u prirodna staništa divljih životinja značajno raste rizik od širenja raznih mikroorganizama, koji s gubitkom ravnoteže u životnoj sredini prelaze na ljude i izazivaju bolesti. Aktuelna situacija s pandemijom COVID-19 je u prvi plan stavila važnost ljudskog zdravlja i njegovu ovisnost o očuvanju i održivom korištenju prirodnih resursa, zbog čega predstavlja važan povod za preispitivanje našeg odnosa prema prirodi i životnoj sredini. Veliki broj svjetskih naučnika potvrđuje teoriju da je ova pandemija povezana s poremećajem ravnoteže u prirodi i sa svime što se u njoj događa. Povezanost između gubitka šuma i širenja šišmiša u degradiranim područjima dokazalo je više naučnih studija koje su objavljene godinama prije proglašenja trenutne pandemije COVID-19.
Budući da uprkos svim do sada poduzetim mjerama brzina gubitka bioloških vrsta i dalje raste, potrebne su korjenite društveno-ekonomske promjene, kao jedini način da se ovaj trend zaustavi i okrene u korist prirode. Neophodno je da lokalne zajednice i pojedinci postanu aktivni učesnici održivog i ravnomjernog razvoja i preuzmu odgovornost za očuvanje Planete. Njihova uloga je ključna za razumijevanje važnosti pitanja zaštite životne sredine i ostvarenja sigurnije i prosperitetnije budućnosti. Jedino tako možemo osigurati da interesi prirode i društva prevagnu nad privatnim (ekonomskim) interesima.
