Međunarodna organizacija rada (ILO) započela je praćenje Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu 28. travnja/aprila 2003. godine. ILO, kao >UN organizacija je posvećena unapređivanju mogućnosti da ljudi imaju pristojne uvjete za rad, te slobodu, jednakost, sigurnost i ljudsko dostojanstvo u svom produktivnom radu. Cilj obilježavanja ovog dana je promocija prava na radnom mjestu, podsticanje dostojnih mogućnosti zapošljavanja, jačanje socijalne zaštite i jačanje dijaloga o pitanjima vezanim za posao.
Svjetski dan zaštite na radu je kampanja za podizanje svijesti „koja ima za cilj usmjeriti međunarodnu pažnju na rastuće trendove u području zaštite na radu i na veličinu povreda, bolesti i smrtnih slučajeva na radnom mjestu širom svijeta“.
Kultura zaštite na radu je ona u kojoj se poštuje pravo na sigurno i zdravo radno okruženje na svim razinama, gdje vlade, poslodavci i radnici aktivno sudjeluju u osiguravanju sigurnog i zdravog radnog okruženja kroz sustav definiranih prava, odgovornosti i dužnosti, a gdje je najveći prioritet dat principu prevencije.
Ovogodišnja međunarodna kampanja za promicanje sigurnog, zdravog i dostojnog rada posvećena je zaustavljanju nasilja i uznemiravanja uposlenika na poslu.
Nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu značajna je i stalna prijetnja zdravlju i sigurnosti radnika, kao i organizacijskoj produktivnosti i ugledu.
U lipnju 2019. godine na stogodišnjoj konferenciji ILO-a usvojena je Konvencija o nasilju i uznemiravanju (br. 190) i prateća Preporuka (br. 206) kojom se traži zabrana i sprječavanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada.
Nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu značajna je i stalna prijetnja zdravlju i sigurnosti radnika, kao i organizacijskoj produktivnosti i ugledu.
Ovo uključuje, na primjer pravilnike i odredbe koje se odnose na nasilje i uznemiravanje ugrađene u zakone i druge propise o zaštiti zdravlja i sigurnosti, i razvoj posebnih standarda, kodeksa prakse i smjernica za podršku implementaciji programa i preventivnih mjera na radnim mjestima. Na nivou radnog mjesta, zdravi sustavi upravljanja zaštitom zdravlja mogu uključivati procjenu i kontrolu psihosocijalnih rizika, uključujući međusobnu interakciju sa nasiljem i uznemiravanjem, gdje se najveći prioritet daje principu sprječavanja pojave, te njezinom iskorjenjivanju u cjelosti.
Podizanje svijesti o zdravlju i sigurnosti na radu i poduzimanjem akcija možemo pomoći u sprečavanju daljnjih ozljeda i smrti, ali i zlouporabe položaja poslodavaca i uprave u izrabljivanju uposlenika/ca.
Pod tema za 2020. godinu je zaustaviti pandemiju: sigurnost i zdravlje na radu mogu spasiti živote.
COVID-19 je sa sobom donio i potrebu da se i uposlenici i poslodavci prilagode na brzo mijenjajuće prakse na radnom mjestu.
Prema modelu zakona o zaštiti na radu, poslodavci su dužni brinuti se o zdravlju i sigurnosti svojih radnika i drugih na radnom mjestu. Ova se dužnost proteže i na upravljanje rizikom izloženosti od zaraze SARS-CoV-2 virusom i oboljevanju od COVID-19, ali i na . na psihološko zdravlje.
Poslodavci i uposlenici kroz radna mjesta mogu smanjiti rizik od izloženosti COVID-19, shodno iskazanim potrebama i riziku od zaraze, a po važećim naredbama
- obezbjeđivanjem dobre higijene i čistoće na radnom mestu
- provođenjem preporučene fizičke udaljenosti između osoba
- korištenjem lične zaštitne opreme,
Ovo je stresno vrijeme za sve ljude, a poslodavci moraju učiniti sve što mogu kako bi umanjili i tjelesne i psihološke rizike za radnike i druge na radnom mjestu, te smanjili broj otpuštanja i povrede drugih prava radnika.
Ove godine pozivamo i ohrabrujemo sve da podignu svijest o zdravlju i sigurnosti svojih djelatnika na radnom mjestu.
