Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. marta. Ideja za ovaj međunarodni dan nastala je 22. decembra 1992. godine u Rio de Janeiru na prijedlog UN-ove konferencije o okolišu i razvoju. Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Rezoluciju i prvi Svjetski dan voda obilježen je 1993. godine. Od tada svake godine UN-Water, tijelo koje koordinira UN-ov rad na području vodosnabdijevanja i sanitacije, određuje temu Svjetskog dana voda kao odgovor na aktuelni ili budući izazov. Cilj obilježavanja ovog dana je usmjeren na važnost vode i podizanje svijesti o 2,2 milijarde ljudi širom svijeta koji nemaju pristup sigurnoj vodi za piće i sanitaciji.
Na konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju održanoj u New Yorku 25. septembra 2015. godine, 150 svjetskih čelnika je usvojilo novi Program globalnog razvoja do 2030. (Agenda 2030.) u okviru kojeg je doneseno 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDG). Agenda 2030. je globalni sporazum kojim se utvrđuje univerzalni, sveobuhvatni program djelovanja za sve zemlje uključujući njihove nacionalne politike. Općenito, fokus Svjetskog dana voda je pružanje podrške postizanju Cilja 6 održivog razvoja (SDG 6) koji glasi: “Voda i sanitacija za sve do 2030. godine”.
Ove godine, tema Svjetskog dana voda ističe neophodnost ubrzanja promjena i provođenja akcija koje bi omogućile riješavanje krize vezane za pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće i sanitaciji. Potražnja za vodom brzo raste zbog rasta stanovništva, urbanizacije i sve većih pritisaka iz sektora poljoprivrede i energetike. Globalna kampanja pod nazivom “Budi promjena” podstiče ljude da preduzmu akcije u vlastitim životima kako bi promijenili način na koji koriste i troše vodu i upravljaju ovim neophodnim, a ograničenim resursom. Voda je srž održivog razvoja. Neophodna je za ljudsko zdravlje i dobrobit, proizvodnju energije i hrane, zdrave ekosisteme, prilagođavanje klimi, itd. Pristup sigurnoj vodi za piće, sanitaciji i higijeni je ljudsko pravo – osnova za zdravlje, dostojanstvo i prosperitet. Zdravstveni značaj vode izražen je u činjenici da osiguravanje dovoljnih količina zdravstveno ispravne vode poboljšava uvjete života, podiže nivo zdravstvene kulture stanovništva, smanjuje morbiditet, prije svega od zaraznih bolesti, te na taj način neposredno povećava prosječnu dužinu i kvalitet života.
Trenutno smo ozbiljno skrenuli s puta da ispunimo Cilj održivog razvoja (SDG) 6 do 2030. godine. Milioni ljudi i jedan dio škola, preduzeća, zdravstvenih centara, farmi i fabrika širom svijeta nemaju pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće i sanitaciji. Vlade zemalja moraju raditi u prosjeku četiri puta brže kako bi na vrijeme, izgradnjom odgovarajuće infrastrukture, ispunile ovaj cilj održivog razvoja, ali to nije situacija koju one mogu riješiti same. Voda utiče na sve, tako da svi trebamo da preduzmemo akcije vezane za promjenu načina na koji je koristimo. Potrebna je brza, transformativna promjena i svako može odigrati svoju ulogu. Svaka akcija- ma koliko mala- napravit će razliku.
Svaki pojedinac može učiniti sljedeće:
- Pažljivo koristiti vodu! Npr. isključivanjem slavine tokom pranja zuba može se uštediti do osam litara vode dnevno. Tuširanjem se potroši upola manje vode nego kupanjem u kadi.
- Posaditi drvo, kao prirodno rješenje za skladištenje vode i za smanjenje rizika od poplava.
- Popravkom oštećenih vodovodnih cijevi i slavina spriječiti gubitak vode iz vodovodne mreže,
- Ne bacati otpad od hrane, ulja, lijekove i hemikalije u toalet ili u odvod!
- Koristiti biorazgradive deterdžente i deterdžente bez fosfata.
- Smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih đubriva pri uzgoju povrća i voća.
- Ne bacati smeće u korita
