Svake godine, počev od 2006. Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba obilježava se 15. juna/lipnja, na inicijativu organizacija International Network for the Prevention of Elder Abuse (INPEA) i World Health Organization pri UN-u.
Stoga su Ujedinjeni narodi 2011. godine, usvojenom Rezolucijom br. A/RES/66/127 Opće skupštine o svjetskom danu svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba, ukazali na zabrinutost jer je u mnogim dijelovima svijeta financijska i ekonomska kriza negativno utjecala na stanje starijih osoba.
Ovom se rezolucijom potiču sve države članice da provode Madridski međunarodni akcijski plan o starenju kao sastavni dio svojih nacionalnih razvojnih planova i strategija iskorjenjivanja siromaštva te da, između ostalog, jačaju institucionalne mehanizme, istraživanja, prikupljanje i analizu podataka i osposobljavanje potrebnog osoblja na području starenja.
Nakon okončanja pandemije COVID-19 (2023.) nalazimo se u trećoj godini desetljeća zdravog starenja Ujedinjenih naroda (2021-2030).
Predviđa se da će između 2019. i 2030. godine broj osoba starijih od 60 godina porasti za 38% (sa 1 milijarde na 1,4 milijarde) što će globalno nadmašiti mlade. Starenje će postati jedna od najznačajnijih društvenih transformacija dvadeset prvog stoljeća, s implikacijama na gotovo sve sektore društva, uključujući tržišta rada i financijska tržišta, potražnju za dobrima i uslugama kao što su stanovanje, transport i socijalna skrb, kao i obiteljske strukture i međugeneracijske veze.
Očekuje se značajan porast broja starijih osoba diljem svijeta, posebice u zemljama u razvoju.
Definicija
Zlostavljanje starijih osoba može se definirati kao „jedan ili ponovljeni čin, ili nedostatak odgovarajuće akcije koji se dešava u bilo kojoj vezi gdje postoji očekivanje povjerenja, što uzrokuje štetu ili uznemirenost starijoj osobi“. Zlostavljanje starijih osoba može imati različite oblike kao što su tjelesno, psihičko ili emocionalno, seksualno i financijsko zlostavljanje. To također može biti rezultat namjernog ili nenamjernog zanemarivanja.
Još uvijek je pitanje zlostavljanja starijih osoba tabu tema, zanemarena i iskazuje se kao najmanje zastupljen, tj. najmanje istražen vid nasilja. U mnogim dijelovima svijeta, zlostavljanje starijih osoba se dešava s malo prepoznavanja ili reakcije. Ovaj ozbiljan društveni problem donedavno je bio skriven od očiju javnosti i smatran uglavnom privatnom stvari. Čak i danas, zlostavljanje starijih i dalje je tabu, uglavnom potcijenjeno i ignorisano od strane društava diljem svijeta. Međutim, dokazi ukazuju na to da je zlostavljanje starijih važan javnozdravstveni i društveni problem.
Zlostavljanje starijih je problem koji postoji i u zemljama u razvoju kao i u razvijenim zemljama, ali se u globalu obično nedovoljno prijavljuje. Činjenica je da se starije žene, više od starijih muškaraca, često suočavaju s višestrukim oblicima diskriminacije koji proizlaze iz njihovih rodnih uloga u društvu u kombinaciji s njihovom dobi, invaliditetom i drugim razlozima.
Stope prevalence ili procjene postoje samo u odabranim razvijenim zemljama — u rasponu od 1% do 10%. Iako je obim maltretiranja starijih nepoznat, njegov društveni i moralni značaj je očigledan i kao takav zahtijeva globalni višestruki odgovor, koji se fokusira na zaštitu prava starijih osoba.
Pristupi definiranju, otkrivanju i rješavanju zlostavljanja starijih osoba moraju biti smješteni u kulturni kontekst i uzeti u obzir uz kulturološki specifične faktore rizika. Na primjer, u nekim tradicionalnim društvima starije udovice su podvrgnute prisilnim brakovima, dok su u drugim izolirane starije žene optužene za vještičarenje. Iz zdravstvene i socijalne perspektive, osim ako i sektori primarne zdravstvene zaštite i socijalnih usluga nisu dobro opremljeni za identifikaciju i rješavanje problema, zlostavljanje starijih osoba će i dalje biti nedovoljno dijagnosticirano i zanemareno.
Da li ste znali?
- Stope zlostavljanja starijih osoba porasle su tijekom pandemije COVID-19.
- Predviđa se da će se zlostavljanje starijih povećavati, jer mnoge zemlje doživljavaju ubrzano starenje stanovništva.
- Globalna populacija ljudi starijih od 60 godina će se više nego udvostručiti, sa 900 miliona u 2015. na oko 2 milijarde 2050. godine.
- Otprilike 1od 6 osoba starijih od 60 godina doživjelo je neki oblik zlostavljanja u okruženju tijekom prošle godine.
- Stope zlostavljanja starijih osoba su visoke u ustanovama kao što su domovi za stare i ustanove za dugotrajnu njegu, pri čemu je 2 od 3 osoblja prijavilo da je počinilo zlostavljanje u protekloj godini.
- Zlostavljanje starijih može dovesti do ozbiljnih tjelesnih povreda i dugotrajnih psihičkih posljedica.
Riziko i zaštitni faktori za nasilje nad seniorima
Individualni faktori rizika
- Aktualna dijagnoza duševne bolesti
- Sadašnja ili prošla zlouporaba droga ili alkohola
- Trenutačni tjelesni zdravstveni problem
- Prošlo iskustvo ometajućeg ponašanja
- Prošlo iskustvo traumatskih događaja
- Visoka razina stresa
- Loša ili neadekvatna priprema ili obuka za odgovornosti njegovatelja
- Neadekvatne vještine suočavanja
- Izloženost ili svjedočenje zlostavljanju u djetinjstvu
- Socijalna izolacija
Faktori rizika unutar međuljudskih veza
- Visoka financijska i emocionalna ovisnost
- Obiteljski sukob(i) u prošlosti
- Nemogućnost uspostavljanja ili održavanja pozitivnih pro-socijalnih odnosa
- Nedostatak socijalne potpore
Faktori društvenog rizika
Postoje specifične karakteristike institucionalnih okruženja kao što su domovi za njegu i stambene ustanove koje mogu povećati rizik od počinjenja, uključujući:
- Kadrovske probleme i nedostatak kvalificiranog osoblja
- Izgaranje osoblja i stresni radni uvjeti
Zaštitni faktori za zlostavljanje starijih osoba
- Zaštitni faktori smanjuju rizik od počinjenja ili doživljavanja zlostavljanja i zanemarivanja. Zaštitni faktori nisu tako opsežno proučavani kao riziko faktori. Međutim, prepoznavanje i razumijevanje zaštitnih faktora jednako je važno kao i istraživanje rizika.
Zaštitni faktori za viktimizaciju
- Individualni zaštitni faktori
- Emocionalna inteligencija
- Zaštitni faktori odnosa
- Društvena potpora
Zaštitni faktor zajednice
- Osjećaj zajedništva, stanovnici se osjećaju povezani jedni s drugima i uključeni su u zajednicu nekom aktivnošću, brigom, što im daje smisao postojanja.
U Bosni i Hercegovini ne postoji djelotvoran sustav zaštite starih osoba, niti koordinirano djelovanje institucija s ciljem blagovremenog otkrivanja slučajeva ove vrste nasilja, pružanja adekvatne pomoći i potpore, te kažnjavanja počinilaca.
Nekoliko faktora može povećati rizik da će neko zlostavljati ili povrijediti stariju osobu. Međutim, postojanje ovih faktora rizika ne znači uvijek da će doći do nasilja.
Neki od faktora rizika uključuju:
• Uporabu droga ili alkohola, posebno opijanje
• Visoku razinu stresa i slabo podnošenje ili nedostatak podnošenja i neefikasno suočavanje sa stresom
• Nedostatak socijalne potpore i pomoći
• Visoka emocionalna ili financijska ovisnost starije osobe
• Nedostatak obuke za brigu o starijoj osobi
• Depresija
Kako zlostavljanje starijih osoba utječe na zdravlje?
Zlostavljanje starijih može imati nekoliko tjelesnih i emocionalnih efekata na stariju osobu. Mnoge žrtve pate od tjelesnih povreda. Neke povrede su manje, poput posjekotina, ogrebotina, modrica.
Druge su ozbiljnije i mogu voditi trajnoj invalidnosti. To uključuje povrede glave, slomljene kosti, stalnu tjelesnu bol. Povrede također mogu dovesti do onesposobljenja, pa i prerane smrti i učiniti postojeće zdravstvene tegobe gorim.
Zlostavljanje starijih može imati i emocionalne posljedice. Žrtve su često uplašene i uznemirene. Mogu imati problema s povjerenjem i biti oprezni s drugim osobama.
Reference:
- https://www.un.org/en/observances/elder-abuse-awareness-day/
- https://www.cdc.gov/violenceprevention/elderabuse/
- https://www.un.org/en/observances/elder-abuse-awareness-day/background infografika
- https://www.un.org/sites/un2.un.org/files/2020/06/who_ea_english_2017-06-13.pdf infografika
