Bolesti štitnjače spadaju među najčešće endokrine poremećaje u svijetu, sa globalnom prevalencom od 5-10%. Smatra se da je ugroženo oko 1,6 milijardi ljudi širom svijeta, a kod 60% osoba koje žive s poremećajem štitnjače, dijagnoza nije uspostavljena. U razvijenom svijetu prevalencija nedijagnosticirane bolesti štitnjače vjerovatno opada zbog široko rasprostranjenog testiranja funkcije štitnjače i relativno niskih pragova za početak liječenja. Prema Američkom udruženju za štitnjaču (ATA), 1 od 10 ljudi pati od poremećaja štitnjače, a kod najmanje 1 od 8 žena tokom života razviće se poremećaj rada ove važne žlijezde. Prevalencija hipotireoze u općoj populaciji varira između 0,2% i 5,3% u Europi i 0,3% i 3,7% u SAD. Prema podacima o tireotoksikozi u trudnoći, procjenjuje se da je incidencija 0,2% za izraženu tireotoksikozu i 2,5% za subkliničku tireotoksikozu.
Ishrana koja sadrži jod ključna je determinanta rizika od bolesti štitnjače. Gotovo jedna trećina svjetske populacije živi u područjima s nedostatkom joda, uprkos velikim državnim i međunarodnim naporima da se poveća unos joda. Međutim, drugi čimbenici kao što su starenje, pušački status, genetska podložnost, etnička pripadnost, endokrini disruptori i pojava novih terapeutika uključujući inhibitore imunoloških kontrolnih točaka, također utječu na epidemiologiju bolesti štitnjače. Kada se radi o malignim procesima štitnjače, na rizik od raka mogu utjecati dob, spol i izloženost zračenju.
ULOGA ŠTITNJAČE
Štitna žlijezda je malena žlijezda u obliku leptira, težine oko 20 grama, smještena u području vrata, ispred dušnika. Građena je od dva režnja koja su međusobno spojena središnjim suženim dijelom. Spada u skupinu žlijezda s unutrašnjim lučenjem, koje svoje hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) izlučuju direktno u krv, s važnim utjecajem na metabolizam, rast, razvoj, reprodukciju i ukupno zdravlje. Radom štitne žlijezde u fiziološkim okolnostima upravljaju hipotalamus i hipofiza.
Za sintezu hormona štitnjače, ključne su sljedeće materije:
- Jod: Jod je esencijalni mikronutrijent koji štitnjača koristi za sintezu hormona, a unosi se hranom.
- Tirozin: Tirozin je aminokiselina koja se dobija iz proteina hrane ili se sintetizira u organizmu iz fenilalanina.
- Tireoglobulin: Tireoglobulin je protein koji se sintetizira u štitnjači i služi kao matrica za sintezu hormona štitnjače. Jod se vezuje za tirozinske ostatke unutar tireoglobulina, što omogućuje sintezu hormona štitnjače.
- Enzimi: Specifični enzimi neophodni su za oksidaciju joda, vezivanje joda za tirozinske ostatke (proces poznat kao organifikacija), kao i za spajanje jodiranih tirozina u aktivne hormone. Najvažniji enzimi uključuju tiroidnu peroksidazu (TPO) i dejodaze (mineral SE je njihov sastavni dio).
- NIS-Natrijum-jodid simporter: NIS je protein na membrani tireoidnih folikularnih stanica koji aktivno transportuje jod iz krvi u štitnjaču.
POREMEĆAJI RADA ŠTITNE ŽLIJEZDE, DIJAGNOSTIKA I TERAPIJA
Poremećaj rada štitne žlijezde utječe na funkciju cjelokupnog organizma, a najčešći su hipotireoza, hipertireoza, Hashimotov tireoiditis, Gravesova bolest, tireoidni noduli te karcinom štitnjače.
Kongenitalna hipertireoza jedan je od najčešćih uzroka mentalne retardacije i donedavne procjene pokazuju da se javlja kod jednog novorođenčeta na 3500-4000 poroda.
U populacijama siromašnim jodom, disfunkcija štitnjače najčešće je posljedica autoimunosti štitnjače, s karakterističnim autoreaktivnim antitijelima specifičnim za štitnjaču.
Dijagnostika bolesti štitnjače započinje detaljnom anamnezom i palpacijom štitnjače, uz primjenu laboratorijskih testova koji uključuju određivanje vrijednosti:
– TSH (tireotropnog hormona) čija visoka razina ukazuje na hipotireoidizam, a niska na hipertireoidizam.
– FT4 (slobodnog tiroksina) i FT3 (slobodnog trijodtironina)
– antitijela na štitnjaču (anti-TPO, anti-Tg) mogu ukazivati na autoimune bolesti štitnjače kao što su Hashimotov tireoiditis ili Gravesova bolest.
U radiološke metode koje se primjenjuju u dijagnostici bolesti štitnjače spadaju: UZ štitnjače- koristi se za vizuelizaciju njene strukture, otkrivanje nodula i procjenu vaskularizacije, scintigrafija štitnjače te CT ili MRI za precizniju procjenu sumnjivih nodula.
Pri nalazu sumnjive lezije ili nodula, FNA biopsija često je neophodna za citološku procjenu i isključivanje maligniteta.
Test apsorpcije radioaktivnog joda (RAIU), odnosno mjerenje količine joda koji štitnjača apsorbuje iz krvotoka tokom određenog vremenskog razdoblja, može pomoći u dijagnostici hipertireoidizma i njegovih uzroka.
U određenim slučajevima npr. kod nasljednih bolesti štitnjače ili diferencijacije kompleksnih nodularnih bolesti, primjenjuje se genetičko testiranje.
Tipični poremećaji koji se dijagnosticiraju ovim metodama su:
- Hipotiroidizam: visok TSH i nizak FT4/FT3.
- Hipertireoidizam: nizak TSH i visok FT4/FT3.
- Hashimotov tireoiditis: anti-TPO i/ili anti-Tg antitijela.
- Gravesova bolest: nizak TSH, visok FT4/FT3 i prisustvo TSH receptor antitijela (TRAb).
- Tireoidni noduli: vizualizacija ultrazvukom i procjena citologijom putem FNA biopsije.
TERAPIJA
Terapija bolesti štitnjače zavisi od njezine vrste, odnosno uzroka bolesti. Kada se radi o hipertireozi, provodi se antitreoidnim lijekovima, kojima se postiže smanjenje proizvodnje hormona ili blokiranje rada štitne žlijezde, primjenom radioaktivnog joda (za trajno smanjenje funkcije štitnjače), a kirurški tretman primjenjuje se u slučaju velikih gušavosti, nodula ili karcinoma.
Liječenje strume ovisi o osnovnom uzroku. Ako je struma uzrokovana nedostatkom joda, povećanje unosa joda može biti dovoljno da dovede do njezina smanjenja. Ako je uzrokovana nodulima u štitnoj žlijezdi, možda će zahtijevati operativni tretman.
Liječenje nodula ovisi o tome da li je njegova priroda benigna ili maligna. Iako su noduli u štitnjači česti, nisu uvijek kancerogeni.
PREPORUKE ZA PREVENCIJU BOLESTI ŠTITNE ŽLIJEZDE
Savjeti za sprječavanje bolesti štitne žlijezde se odnose na primjenu zdravog životnog stila i ponašanja, kao što su:
- Održavanje zdrave ishrane s dovoljnim unosom joda, selena i gvožđa;
- Izbjegavanje pušenja;
- Izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola;
- Upravljanje stresom;
- Dovoljno sna;
- Prakticiranje bezbjednog izlaganja suncu, kako bi se održao adekvatan nivo vitamina D;
- Češće kontrole rada štitne žlijezde kod žena, zbog utjecaja na menstrualni ciklus i začeće.
PODIZANJE SVIJESTI ZA DAN ŠTITNE ŽLIJEZDE
Na Svjetski dan štitne žlijezde, upućuje se globalna poruka za poticanjem aktivnosti kojima se omogućuje:
- Provođenje obveznog novorođenačkog probira na kongenitalnu hipotireozu, kako bi se spriječilo zaostajanje u psihomotornom razvoju i pojava trajnih neuroloških oštećenja;
- Provođenje propisa o obveznom jodiranju soli diljem svijeta;
- Rana dijagnostika i praćenje poremećaja štitnjače zbog njihovog velikog utjecaja na zdravlje.
Reference:
- https://thyroid-fed.org/
- Vanderpump, M.P.J. (2019). Epidemiology of Thyroid Disorders. In: Luster, M., Duntas, L., Wartofsky, L. (eds) The Thyroid and Its Diseases. Springer, Cham. p 75-85 https://doi.org/10.1007/978-3-319-72102-6_6
- Rahman Javed Incidence of Thyroid Diseases in Local Population, Pakistan Journal of Medical & Health Sciences 2023. 17 (01):17-19 DOI: https://doi.org/10.53350/pjmhs202317117
- Taylor PN, Albrecht D, Scholz A, Gutierrez-Buey G, Lazarus JH, Dayan CM, Okosieme OE. Global epidemiology of hyperthyroidism and hypothyroidism. Nat Rev Endocrinol. 2018 May;14(5):301-316. doi: 10.1038/nrendo.2018.18. Epub 2018 Mar 23. PMID: 29569622
- Strikić Đula I, Pleić N, Babić Leko M, Gunjača I, Torlak V, Brdar D, Punda A, Polašek O, Hayward C, Zemunik T. Epidemiology of Hypothyroidism, Hyperthyroidism and Positive Thyroid Antibodies in the Croatian Population. Biology (Basel). 2022 Mar 2;11(3):394. doi: 10.3390/biology11030394. PMID: 35336768; PMCID: PMC8945477.
