Sa ciljem informisanja javnosti i iniciranja intervencija relevantnih ustanova, Svjetska kardiološka federacija još od 2000. godine obilježava Svjetski dan srca. Ove godine, uz slogan “Budi heroj svoga srca “ obilježava se Svjetski dan srca širom svijeta i sve nas podsjeća da su bolesti srca i krvnih sudova još uvijek vodeći uzrok smrtnosti u svijetu.
Prema procjenama SZO, bolesti srca i krvnih sudova predstavljaju najveći uzrok opterećenja bolestima (DALYs) u svijetu. Prevencija, nadzor i tretman bolesti srca i krvnih sudova su od velikog javnozdravstvenog značaja: vodeći su uzrok smrtnosti, obolijevanja invalidnosti i nesposobnosti, osobito kod starijih ljudi, kako u razvijenim zemljama tako i u zemljama u razvoju. Godišnje od bolesti srca i krvnih sudova umire 17,7 miliona ljudi što je prema procjenama SZO 31% svih smrti u svijetu uzrokovano ovim bolestima. Više od tri miliona umrlih su osobe mlađe od 60 godina. Udio prijevremenih smrti od bolesti srca i krvnih sudova varira od 4% u visoko razvijenim do 42% u nerazvijenim državama.
SZO procjenjuje se da će u slučaju izostanka efikasnih intervencija do 2030. godine 23,6 miliona ljudi godišnje umirati usljed bolesti srca i krvnih sudova. U Europskom regionu SZO bolesti srca i krvnih sudova su odgovorne za oko 4,3 miliona smrti godišnje, a bolestima srca i krvnih sudova vodeći su uzrok smrti žena i muškaraca u većini država. Procjenjuje se da u svijetu živi oko 600 miliona ljudi s povišenim krvnim tlakom i 150 miliona osoba sa šećernom bolesti tipa 2, a približno podjednak broj ima narušenu toleranciju glukoze, koja također povećava rizik od bolesti srca i krvnih sudova.
Obolijevanje stanovništva od bolesti srca i krvnih sudova u Federaciji BiH
Bolesti srca i krvnih sudova (KVB) su decenijama značajan dio vodećih uzroka obolijevanja stanovništva Federacije BiH, pri čemu u strukturi obolijevanja u 2018. godini učestvuju sa 17,6%. Najučestaliji u ovoj grupi su hipertenzivna oboljenja sa učešćem od čak 72,5% i stopom obolijevanja od 1.639,6/10.000 st. što je značajan porast u odnosu na 2016. godinu kada je stopa obolijevanja bila 1.219,1/10.000 st.
Među faktorima rizika koji utiču na razvoj bolesti srca i krvnih sudova među stanovništvom Federacije BiH dominiraju konzumacija duhana, povišen krvni pritisak, nepravilna prehrana (posebno povišen nivo masnoća u krvi), te nedovoljna fizička aktivnost
Smrtnost stanovništva od bolesti srca i krvnih sudova u Federaciji BiH
Vodeći uzroci smrtnosti stanovništva Federacije BiH u 2018. godini su oboljenja cirkulatornog sistema(I00-I99) sa udjelom od 51,5% svih uzroka (stopa 502,8/100.000 st.) i maligne neoplazme (C00-C97) sa 21,8% udjela (stopa 212,4/100.000 st.) što je slično u poređenju sa prethodnim godinama. Ove dvije skupine čine oko tri četvrtine svih uzroka smrti.
U 2018. god. u Federaciji Bosne i Hercegovine, vodeći uzrok smrtnosti je bio akutni infarkt miokarda (I21), sa stopom 92,9,5 na 100.000 stanovnika, što predstavlja povećanje u poređenju sa 2017. godinom, kada je vrijednost bila 86,5/100.000 st., ali više i u poređenju sa 2016. godinom kada je stopa umiranja imala vrijednost 90,6/100.000 st.. Drugorangirani uzrok smrtnosti u 2018. godini je bio moždani udar (I63) sa stopom od 83,6 koji pokazuje trend rasta u poređenju sa 2017. godinom kada je stopa imala vrijednost 79,7/100.000 st., a 2016. godine vrijednost stope je bila 86,7/100.000 st..
Treći vodeći uzrok smrti od KVB je bila hipertenzija (I10) sa stopom od 48,9 na 100.000 st. u 2018. godini, što je nešto malo više u poređenju sa 2017. godinom, kada je stopa bila 48,4 na 100.000 st., i znatno više u poređenju sa 2016. godinom kada je stopa bila 41,1/100.000 st.
Hronična ishemična oboljenja srca (I25) su četvrti po redu uzrok smrti u 2018. god. pri čemu je stopa iznosila 43,9 na 100.000 st., što je nešto niže u odnosu na 2017. kada je stopa bila 45,7 na 100.000 st., ali i znatno više ako pogledamo 2016. godinu kada je stopa bila 31,3/100.000 st.
Peti najčešći uzrok umiranja od KVB u 2018. godini je bila ateroskleroza (I70), sa stopom 13,7 na 100.000 st., što je blago smanjenje u odnosu na 2017. godinu, kada je stopa bila 16,5 na 100.000 st., i 2016. godinu, kada je stopa bila 15,1/100.000 st..
Faktori rizika za bolesti srca i krvnih sudova
Postoji veliki broj faktora rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova, koje dijelimo na nepromjenljive i promjenljive odnosno one na koje ne možemo uticati i one na koje možemo uticati.
Najvažniji nepromjenljivi faktori rizika na koje ne možemo uticati
- dob;
- spol;
- pozitivna porodična anamneza (naslijeđe).
Smrtnost od bolesti srca i krvnih žila kod muškaraca i žena raste s dobi i viša je kod muškaraca nego kod žena u svim dobnim skupinama. Intenzivniji porast smrtnosti počinje u dobi iznad 50 godina. Rizičnom porodičnom anamnezom smatra se prijevremena smrt usljed bolesti srca i krvnih sudova bliskih muških srodnika u dobi nižoj od 55 godina (otac, brat) ili 65 godina za ženske članova porodice (majka, sestra). Rizičnim dobnim i spolnim skupinama smatraju se muškarci u dobi iznad 45 godina, odnosno žene u dobi iznad 55 godina. Razvoj bolesti je ubrzan ako na osobu istodobno utiče više faktora rizika, pri čemu dva ili više faktora rizika ne zbrajaju, nego umnožavaju svoje učinke.
Najvažniji promjenjivi faktori rizika na koje možemo uticati
- pušenje;
- povišen krvni tlak;
- povišena koncentracija masti (holesterola i/ili triglicerida) u krvi;
- povećana tjelesna težina;
- nedovoljna fizička aktivnost;
- šećerna bolest (dijabetes).
Čak 80% prijevremenih smrti zbog bolesti srca i krvnih sudova može se spriječiti izbjegavanjem faktora rizika poput pušenja, nepravilne ishrane, nedovoljne fizičke aktivnosti te konzumacije duhana i alkohola.
Budi heroj svog srca !
Unesemo li samo nekoliko manjih promjena u naše živote, možemo živjeti duže, zdravije i kvalitetnije. Svjetski dan srca je prilika da podijelimo znanje i da se informišemo kako možemo pomoći sebi i drugima. Doprinos našem zdravlju ne traži ništa više od obećanja sebi da se možemo hraniti pravilnije i zdravije, da se možemo više kretati i činiti to redovno, da prestanemo pušiti i da pomognemo svojim bližnjima da prestanu pušiti, da redovno obavljamo kontrole zdravlja.
Neka Svjetski dan srca bude dan kojim jedni druge motivišemo da budemo primjeri mogućih malih promjena za bolje zdravlje svih nas.
