Samoubojstvo je globalni javnozdravstveni problem u svim regijama svijeta tijekom cijeloživotnog vijeka ljudi kojem doprinose mnogu faktori izazvani socijalnom nestabilnošću i općenitim slomom društvenih standarda i vrijednosti. Suicid (samoubojstvo) je složeni multifaktorijalno uslovljeni entitet, za koji u psihijatriji još uvijek ne postoji jedinstvena definicija.
Suicidno ponašanje je uzrok mortaliteta i invaliditeta širom čitavog svjeta. Procjena je da na svaki izvršeni suicid postoji do 25 pokušanih suicida.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubojstva, 10.09.2021. je „Davanje nade kroz djelovanje“. Da bi nacionalni odgovori bili učinkoviti, potrebna je opsežna multisektorska strategija prevencije samoubojstava.
Na svjetskom nivou suicid je petnasti najčešći uzrok smrti koji čini 1.4% svih smrtnih slučajeva (WHO 2014)
Skoro 80% globalnih samoubojstava (2019.g) dogodilo se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom
Učestalost suicida u određenoj populaciji izražava stopom samoubistava koja predstavlja „broj umrlih zbog suicida i namjernog samopovređivanja (MKB-10, kod X60- X84) na 100.000 stanovnika određene populaciji na godinu dana” (WHO).
Klasifikacija država/populacija prema stopi samoubojstva je sljedeća:
- >30 na 100 000 stanovnika – kritičan nivo samoubojstava
- 20-30 – visok nivo
- 10-20 – srednji nivo
- <10 –nizak nivo;–
Oko 80-ak država članica ima kvalitetne vitalne podatke o registraciji koje se mogu izravno koristiti za procjenu stope samoubojstava.
Stopa suicida (broj na 100 000) u 2020. godini u BiH prema World Population Review je 10.9 na 100 000 stanovnika., tj. Bosna i Hercegovina pripada grupi zemalja sa niskim i srednjim nivoom stope samoubojstava.
U Bosni i Hercegovini u 2020. godini bilo je 411 smrti zbog suicida, i to 218 u Republici Srpskoj i 193 u Federaciji BiH, prema policijskim izvješćima.
U Federaciji BIH je stopa suicida, po statističkim pokazateljima Federalnog zavoda za statistiku koje preuzima Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, iznosila 7,2/100 000.
U tijeku su aktivnosti na unaprijeđenju kvaliteta i protoka informacija mortalitetne statistike u Federaciji BIH čime će biti uvezaniji sustav izvješća o nasilnim smrtima između sudskih vještaka i mrtvozornika (zdravstvenih).
Faktori rizika za suicidno ponašanje su dosta dobro proučeni i uključuju prethodni pokušaj samoubistva, duševne bolesti posebno depresiju, alkoholizam i zavisnost od drugih supstanci, muški pol, nezaposlenost i ekonomsku krizu u državi, bračni status (samac), uzrast (starije osobe), prisustvo teškog hroničnog oboljenja i bola i dr. Eliminacijom onih faktora koji mogu da se eliminišu smanjuje se stopa suicida. Životna traumatična iskustva- rat, sukob, katastrofe, nasilja, zlostavljanja ili gubitka i osjećaj izolacije snažno su povezani sa suicidalnim ponašanjem. Stope samoubojstava također su visoke među ranjivim skupinama koje doživljavaju diskriminaciju po bilo kom osnovu.
Različiti modeli uzroka suicida omogućavaju kako bolje razumijevanje suicida, tako su i osnov za razvoj njegovog sprječavanja. Zakonitosti vezane za samoubojstva koje se tiču faktora suicidnog rizika u razvijenim zemljama se koriste za definisanje strategija prevencije suicida i unapređivanja mentalnog zdravlja.
Samo nekoliko zemalja je uvrstilo prevenciju samoubojstava među svoje zdravstvene prioritete, a samo 38 zemalja izvijestilo je da ima nacionalnu strategiju prevencije samoubojstava.
Samoubojstva se mogu spriječiti pravovremenim, dokazima utemeljenim i dostupnim intervencijama.
WHO-a u prevenciji samoubojstava, kroz program ŽIVI ŽIVOT (LIVE LIFE) preporučuje sljedeće učinkovite intervencije utemeljene na dokazima:
- ograničiti pristup sredstvima samoubojstva (npr. hemijskim sredstvima (uključujući i lijekove), pesticidima, vatrenom oružju, pravljenjem zaštitnih ograda);
- poticati medije na odgovorno izvještavanje o samoubojstvu;
- njegovati društveno-emocionalne životne vještine kod mladih;
- voditi brigu o sugrađanima u zreloj životnoj dobi;
- rano identificirati, procijeniti, upravljati i pratiti sve osobe koje su pogođene suicidalnim ponašanjem.
Oni moraju ići ruku pod ruku sa sljedećim temeljnim postulatima javnozdravstvenog rada: analiza situacije, multisektorska suradnja, podizanje svijesti, izgradnja kapaciteta, financiranje, nadzor, te praćenje i evaluacija.
Postoji mišljenje da “je vjerovatno suicid uzrok smrti koji je najviše uslovljen psihološkim faktorima, jer osoba donosi svjesnu odluku da završi svoj život” (O’Connor i Nock, 2014). Stoga psihologija zauzima jedno od centralnih mjesta u razumijevanju suicida.
Bitnu ulogu trebalo bi da igraju ljekari primarnog nivoa zdravstvene zaštite kod kojih najčešće dolazi najveći broj pacijenata, da prepoznaje suicidnog pacijenta i da mu pruži pomoć, a svaka zdravstvena ustanova trabalo bi da ima protokol za pokušaj suicida i da sprovodi skrining suicida u ciljanim grupama. Takođe, ljekari iz sistema primarne zdravstvene zaštite bi trebalo da budu uključeni u otkrivanje i terapiju mentalih bolesti posebno depresije. Ovo pomaže ne samo unapređivanju mentalnog zdravlja nego i sprječavanju suicida.
Odgovornost medijskog izvještavanja – Novi vodič WHO savjetuje praćenje izvještavanja o samoubojstvu i predlaže da mediji ne podlegnu niti senzacionalizmu niti pričama o suicidima. Također preporučuje suradnju s društvima za društvene mreže kako bi se povećala njihova svijest i poboljšali njihovi protokoli za identificiranje i uklanjanje štetnog sadržaja.
Bolja koordinacija i bolje izvještavanje vladinih ustanova doprinijelo bi boljim i pouzdanjim pokazateljima kao temelju za preventivni rad u cilju postizanja SDG Ciljeva smanjivanja samoubojstava za trećinu do 2030.godine.
|
Globalni pokazatelji- samoubojstava
|
Federacija Bosna i Hercegovina- samoubojstva
|
|
|
|
|
· |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Izvori:
- https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/suicide
- https://www.who.int/news/item/17-06-2021-one-in-100-deaths-is-by-suicide
- Fedelni zavod za statistiku- Statistika mortaliteta FBiH – Sarajevo, 2021
- Šavrina, D. Čukić, L. Injac Stevović: Suicid: etiologija i epidemiologija Psihijatrija 2020:2(1), str. 2-19 DOI: 10.5281/zenodo.3720168 UDK: 616.89-008.441.44-084
- Ferrari AJ, Norman RE, Freedman G, Baxter AJ, Pirkis JE, Harris MG, et al. (2014) The Burden Attributable to Mental and Substance Use Disorders as Risk Factors for Suicide: Findings from the Global Burden of Disease Study 2010. PLoS ONE 9(4): e91936. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0091936
Pripremila: prim.dr. Milka Dančević- Gojković
