Rak je jedan od vodećih uzroka smrti širom svijeta i od njega je prema podatcima (SZO) tijekom 2008. godine umrlo približno 7.6 milijuna osoba, što je činilo oko 13% svih smrti u svijetu, od čega su najčešći bili: rak pluća, želuca, jetre, kolorektalni rak, rak dojke…
Maligne su bolesti jedan od vodećih javnozdravstvenih problema i u BiH, a na ljestvici smrtnosti nalaze se na drugom mjestu, odmah iza oboljenja krvožilnog sustava. U 2011. godini čak 21% naših sugrađana umrlo je od nekog oblika raka, pa valja stalno naglašavati kako su preventiva i rano otkrivanje bolesti dokazano najuspješnije metode u borbi protiv raka.
Svake godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obilježava Svjetski dan prevencije raka (World Cancer Day) te daje potporu Internacionalnoj uniji protiv raka (International Union Against Cancer) kako bi se podigla svijest o malignim oboljenjima, promicali načini prevencije, dijagnosticiranja i liječenja te povećala kvaliteta života oboljelih. To je prigoda za podizanje općeg znanja o karcinomima i razbijanju nekih mitova o njemu.
Rak je pojam kojim se označava velika skupina bolesti koje mogu zahvatiti bilo koji dio tijela. Osim pojma rak kao istoznačnice se koriste karcinom, maligni tumor i/ili neoplazma. Ono što definira rak kao bolest je brzo stvaranje nenormalnih stanica, koje rastu bez ikakvih ograničenja i šire se tijelom te zahvaćaju druge organe kao metastaze (presadnice) koje su ujedno i najčešći uzrok smrti od raka.
Rano otkrivanje i prevencija
Cilj javnozdravstvenih kampanja jest doći do što većeg broja građana, motivirati ih na aktivno sudjelovanje u očuvanju i unaprjeđenju svog zdravlja te ih potaknuti na preventivne preglede. Usvajanjem zdravih životnih navika uz zdravu prehranu, redovitu tjelovježbu, izbjegavanja pretilosti i ostalih čimbenika rizika može se izbjeći od 30-40% malignih oboljenja. Liječnici obiteljske medicine i patronažna služba bi trebali imati značajnu ulogu u motiviranju građana za usvajanje zdravog stila života: još u mladosti izbjegavati rane seksualne kontakte, česte promjene partnera, promiskuitet, lošu genitalnu higijenu (zbog opasnosti od infekcije spolno prenosivim bolestima i neželjene trudnoće), izbjegavati pušenje i alkohol, pretjeranu konzumaciju masnoća (osobito onih životinjskog podrijetla), povećanje zastupljenosti svježeg voća, povrća i cjelovitih žitarica u svakodnevnoj prehrani, redovitu tjelesnu aktivnost za prevenciju pretilosti, zaštitu od pretjeranog izlaganju suncu i dijagnostičkim zračenjima…
Gotovo trećinu (33%) karcinoma moguće je izliječiti ranim otkrivanjem i pravovremenim liječenjem. Preventivni pregledi i programi za rano otkrivanja malignih bolesti u BiH se ne provode sustavno. Rak dojke, debelog crijeva i vrata maternice su bolesti koje se relativno jednostavnim pregledima mogu otkriti u ranom stadiju i potom uspješno liječiti te stoga tu mogućnost treba maksimalno promovirati i koristiti. Učinkovitost se postiže zadovoljavajućim odzivom ciljnih skupina građana: za rak dojke 70% žena dobi od 50-69 godina, za rak debelog crijeva 45% građana dobi od 50-69 godina te za rak vrata maternice 85% žena dobi 25-64 godine.
Što mogu učiniti sami građani?
Treba se interesirati pripadaju li rizičnim skupinama i za koje karcinome te konzultirati svog liječnika obiteljske medicine.
Žene su u rizičnim skupinama za:
- Rak dojke – ako su u dobi od 50 do 70 godina, ako je netko od žena iz bliže obitelji imao rak dojke, ako imaju ili su imale neke druge bolesti dojke.
- Rak vrata maternice – ako su u dobi od 45 do 65 godina, ako je majka, sestra, ili teta imala rak, ako nisu radile ginekološki pregled i PAPA test u zadnje 3 godine, ako ima neuobičajeno krvarenje.
Muškarci su u rizičnim skupinama za:
- Rak pluća – ako su dugogodišnji pušači, ako imaju dugotrajan kašalj (suh ili s ispljuvkom u kojem ima tragova krvi), dispneju (otežano disanje), bol u prsištu, gubitak teka, ako gube na težini.
- Rak prostate – ako imaju više od 60 godina, imaju učestalo, otežano i isprekidano mokrenje, tragove krvi u mokraći i spermi, bol i pečenje kod mokrenja, učestalu bol u donjem dijelu leđa.
I žene i muškarci su u rizičnim skupinama za:
- Rak debelog crijeva – ako su u dobi od 50 do 70 godina, imaju već dijagnosticiranu adematoznu polipozu, ako je bilo raka debelog crijeva u obitelji, ako u stolici ima tragova krvi, ako ima promjena i teškoća s pražnjenjem crijeva (izmjene zatvora i proljeva), ako gube na težini i nemaju teka.
- Rak kože – ako su na radnom mjestu već dulje vrijeme izloženi štetnom sunčevom zračenju ili općenito zračenju iz modernih uređaja i aparata.
Posebno treba naglasiti opasnosti od zračenja pri dijagnostičkim postupcima; treba se podvrgavati samo strogo indiciranim postupcima, jer bilo koja doza zračenja, koliko god niska bila, uz prirodno zračenje (na koje ne možemo utjecati) može ostaviti negativne posljedice na zdravlje i nakon dugo godina, s obzirom da se akumulira u tijelu.
Važno je aktivno brinuti o svom zdravlju, izabrati zdravi stil života, pratiti sve promjene, poznavati rizike za određene karcinome i raditi preventivne preglede.
