Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) je 10. oktobra 1992. osnovala i inicirala Svjetski dan mentalnog zdravlja.
Ovogodišnji dan podržavaju WHO, Međunarodno udruženje za prevenciju samoubistava i Udruženje za globalno mentalno zdravlje
Svjetski dan mentalnog zdravlja 2019. godine: ima za cilj skretanje pažnje na prevenciju samoubistava
Svakih 40 sekundi netko izgubi život zbog samoubistva.
Mentalno zdravlje treba promatrati kao izvor ljudskog kapitala ili blagostanja u društvu, tj ne oslanjati se samo na pojedinim osobna svojstvima, već i društvene okolnosti u kojem se ljudi nalaze i žive.
Nova agenda za ciljeve održivog razvoja, posebno. Cilj 3.4, predstavlja dodatne izazove i mogućnosti upravljanja mentalnim zdravljem. Cilj se odnsi na smanjivanje smrtnosti od hroničnih nezaraznih bolesti i sprječavanje mentalnih oboljenja, te promocije mentalnog zdravlja.
Definicije
Mentalno zdravlje je stanje blagostanja, u kojem pojedinac ostvaruje svoje sposobnosti podnošenja normalnih životnih stresova, te je u mogućnosti produktivno da radi i da svoj doprinos njegovom / njenom zajednici.
Mentalni poremećaji predstavlja smetnju zdravlju čovjeka koje se često karakterizira nekom kombinacijom problematičnih misli, emocije, ponašanje i odnosa sa drugima osobama.
Primjeri mentalnih poremećaja uključuju depresiju, anksiozni poremećaj, ponašanje poremećaj, bipolarni poremećaj i psihoza
PREVALENCIJA MENTALNIH POREMEĆAJA
Mentalni poremećaji jedan su od najznačajnijih javnozdravstvenih izazova u evropskoj regiji WHO-a, jer su oni vodeći uzrok invaliditeta i treći vodeći uzrok ukupnog opterećenja s bolešću, nakon kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.
Procijenjena prevalenca mentalnih poremećaja u evropskoj regiji SZO u 2015. bila je 110 miliona, što je predstavljalo 12% ukupne populacije. Uključivanje u mentalne poremećaje i dijagnoze zloupotrebe supstanci, povećava taj broj za 27 miliona (na 15%), dok uključivanje neuroloških poremećaja poput demencije, epilepsije i glavobolje ukupno povećava za više od 300 miliona, na 50%.
Za promociju i zaštitu tjelesnog i mentalnog zdravlja potreban je višesektorski odgovor, a zauzvrat je potreban pristup cijele vlade
CO-MORBIDITET
Veza između mentalnih poremećaja i hroničnih nezaraznih bolesti (NCD) je općepoznata i uzajamna.
Duševni poremećaji utječu, ali i one utječu na većinu hroničnih nezaraznih bolesti: one mogu biti prethodnik ili posljedica hroničnih stanja, poput kardiovaskularne bolesti, dijabetesa ili raka.
Osobe s mentalnim poremećajima umiru 20 godina mlađe od opće populacije. Velika većina ovih smrti nije zbog specifičnog uzroka (poput samoubistva), već zbog drugih uzroka, posebno hroničnih nezaraznih bolesti, a koji nisu na odgovarajući način identificirani i liječeni.
Stoga je briga o mentalnim poremećajima briga svih stanovnika, i nije određena samo liječenjem u psihijatrijskim ustanovama ili od strane stručnjaka za mentalno zdravlje i bolesti.
Strateška vizija za integraciju mentalne i fizičke zdravstvene zaštite i prevencije mora biti uvezana s mnogima van zdravstvenog sektora, uključujući socijalnu zaštitu, obrazovanje, okoliš, sudstvo.
Preuzmite plakat – 10. oktobar Svjetski dan mentalnog zdravlja – Samoubistvo – 2019
Reference:
- Mental health for all: a global goal www.thelancet.com Vol 392 October 27, 2018
- www.who.org
mdg