Svjetski dan mentalnog zdravlja, kao globalni prioritet, prvi put je obilježen 10. listopada/oktobra 1992. godine, kao inicijativa i godišnja aktivnost Svjetskog saveza za mentalno zdravlje (WFMH), koja ima članove i kontakte u više od 150 zemalja. Svake godine UN, putem SZO, aktivno sudjeluje u promovisanju ovog događaja.
Od 1996. godine Svjetska Federacija mentalnog zdravlja svake godine izabere temu kojom se pokušava skrenuti pažnja na zaštitu mentalnog zdravlja i unaprijediti život osoba sa ispoljenim poremećajima. Ove godine je 25-a godišnjica obilježavanja.
Teme koje su do 2017.godine bile moto obilježavanja Svjetskog dana Mentalnog zdravlja:
- 1996 Žene i mentalno zdravlje
- 1997 Djeca i mentalno zdravlje
- 1998 Mentalno zdravlje i ljudska prava
- 1999 Mentalno zdravlje i starenje
- 2000-2001 Mentalno zdravlje i rad
- 2002 Utjecaj traume i nasilja na djecu i adolescenate
- 2003 Emocionalni i poremećaji u ponašanju djece i adolescenata
- 2004 Odnos između tjelesnog i mentalnog zdravlja: poremećaji koji se javljaju zajedno
- 2005 Mentalno i fizičko zdravlje tokom životnog vijeka
- 2006 Izgradnjia svijest – smanjenje rizika: mentalna bolest i samoubistvo
- 2007 Mentalno zdravlje u svijetu koji se mijenja: Utjecaj kulture i različitosti
- 2008 Mentalno zdravlje kao globalni prioritet: proširenje usluga putem djelovanja i zastupanja građana
- 2009 Mentalno zdravlje u primarnoj zaštiti: Poboljšanje liječenja i promovisanje mentalnog zdravlja
- 2010 Mentalno zdravlje i hronične tjelesne bolesti
- 2011 Veliki poticaj: ulaganje u mentalno zdravlje
- 2012 Depresija: globalna kriza
- 2013 Mentalno zdravlje i starije odrasle osobe
- 2014 Živjeti s shizofrenijom
- 2015 Dostojanstvo u mentalnom zdravlju
- 2016 Psihološka i mentalna zdravstvena prva pomoć
- 2017 Mentalno zdravlje na radnom mjestu
WHO- Svjetska zdravstvena organizacija, mentalno zdravlje definiše kao stanje dobrobiti u kojem ljudi shvataju i razvijaju vlastiti potencijal, mogu da se nose s normalnim životnim stresom, mogu da rade produktivno i mogu da doprinesu svojoj zajednici. Svjetske statistike ukazuju da će oko 12 posto svjetske populacije – ili oko 450 miliona ljudi ili jedna od četiri do pet osoba širom svijeta – oboljeti od mentalnog oboljenja, ukoliko izostane pravovremena dijagnoza i liječenje. Statistika WHO ukazuje da je depresija sve učestalija duševna bolest (npr. 2002. je 154 miliona ljudi u svijetu patilo od nekog oblika depresije)
Usluge mentalnog zdravlja nisu svugdje u svijetu opskrbljene adekvatnim sredstvima- bilo ljudskim ili financijskim, posebice zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Potrebno je više sredstava za poticanje mentalnog zdravlja kako bi se povećala svijest ljudi o tom pitanju.
Mentalni poremećaji prevladavaju među radno sposobnim stanovništvom. U nedavnim istraživanjima procijenjena je zastupljenost od 24% za uobičajene mentalne poremećaje, tj. uglavnom blage do umjerene depresije, anksioznosti i druge afektivne poremećaje.
Ponovljena i povećana izloženost nizu nepovoljnih psihosocijalnih i fizičkih radnih uvjeta povezano je s većom vjerojatnoćom pojavljivanja mentalnih poremećaja.
Hronični nepovoljni radni uvjeti, izloženost niskoj kontroli posla, visoki zahtjevi za poslom – psihosocijalni i fizički – trebaju se uzeti u obzir pri prevenciji mentalnog zdravlja ljudi na radnim mjestima
Pokazalo se da poremećaji mentalnog zdravlja povećavaju odsutnost zaposlenika sa radnog mjesta, utječe na nižu stopu produktivnosti i povećava troškove.
No, stigma povezana s psihijatrijskim poremećajem takva je da zaposlenici često ne žele zatražiti liječenje – posebno u trenutnoj ekonomskoj klimi – iz straha da bi to moglo ugroziti njihova radna mjesta. Istovremeno, menadžeri možda žele pomoći, ali nisu sigurni kako to učiniti.
Kao rezultat toga, poremećaji mentalnog zdravlja često se ne prepoznaju i ne liječe – ne samo da oštećuju zdravlje i karijeru pojedinca, već i smanjuju produktivnost na poslu.
Prosječan broj psihijatara na 100 000 stanovnika u različitim dijelovima Evropskoj regiji, po SZO su:
- EU15 – 12,9
- zemljama pristupnicama EU od 2004. godine – 8,9
- zemlje u jugoistočnoj Europi – 8
- CIS zemalja – 5,6
- u FBiH, bolnički kapaciteti su pokriveni sa 6,8 psihijatara na 100 000 stanovnika
- Eu region: 1 % gubitak zbog depresivnih poremećaja i 2,9 zbog anksioznih od svih YLD (izgubljene godine)
- U BiH gubitak zbog depresivnih poremećaja je 7,6 %, a anksioznih 3% od svih YLD
Prosječan broj medicinskih tehničara/sestare na 100 000 stanovnika iznosi 21,7, što je dvostruko više od prosječne stope psihijatara u EU. Stanje je, što se tiče kadrovskog omjera, u FBiH slično, tj. 3 puta je više srednjeg medicinskog osoblja u odnosu na broj psihijatara u stacionarnim tj. bolničkim zdravstvenim ustanovama, s napomenom da još uvijek ima ustanova u kojima nisu razdvojene ni kadrovski niti posteljno neurologija i psihijatrija.
U Federaciji BiH broj postelja na 100 000 stanovnika iznosi 25,4, i na raspolaganju je kroz usluge u 16 zdravstvenih ustanova. Psihijatrijske postelje su smještene pored specijalnih bolnica- psihijatrijskih bolnica i zavoda za liječenje ovisnosti, i u općim bolnicama na psihijatrijskim odjelima.Prosječna dužina liječenja iznosi 19 dana, a zauzetosti postelja oko 70%. (podaci za 2015 g)
Mentalno zdravlje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Većina EU 27 zemalja pokazuju da se liječnici opće prakse (GPS) obično bave problemima mentalnog zdravlja u smislu:
- identificiranja osoba sa mentalnim poremećajima, te eventualno dalje upućivanje
- dijagnosticiranje problema; i praćenje ljudi s problemima i pozivanje na konsultacije;
- redovito liječenje običnih mentalnih bolesti, te davanje podrške.
Razvojem psihijatrije u zajednici, kroz Centre za mentalno zdravlje, FBiH je približila zdravstvene usluge stanovništvu, kako prostorno, tako i kadrovski. Kontinuirano se radi na poboljšanju usluga u ovoj oblasti, kao dijelu primarne zdravstvene zaštite.
Statistika Europske unije:
- Depresija na radnom mjestu glavni je uzrok gubitka radne produktivnosti, bolovanja i ranog odlaska u mirovinu; neki ključni nalazi upućuju na to da je jedan od deset radnih ljudi prestalo raditi zbog depresije, a da je oko 350 miliona radnih dana izgubljeno u EU svake godine zbog stresa i depresije.
- Mentalni poremećaji su u Europi veoma zastupljeni i predstavljaju veliki teret pojedincima, društvu i ekonomiji.
- Ukupni finansijski troškovi mentalnih poremećaja, uključujući direktne i indirektne, poput medicinskih troškove kroz brigu i izgubljenu produktivnost, iznose više od 450 milijardi eura godišnje u EU.
Depresija na radnom mjestu
Utjecaj depresije na radnom mjestu očituje se na dva načina:
1) prisustvo, (presentizam) u kojem zaposlenik je na poslu, ali ne radi tj. nije produktivan i
2) odsutnost, (absentizam) koji se odnosi na fizičku odsutnost zaposlenika sa posla.
Svjetska istraživanja ukazuju da je oko 30% radno aktivnog stanovništva iskazalo snažnu simptomatologiju anksioznosti, brige, depresije i stresa zbog posla.
