„VODA JE ŽIVOT, VODA JE HRANA. NE OSTAVLJAJMO NIKOG IZA SEBE.“ Svjetski dan hrane, koji se svake godine obilježava 16. oktobra/listopada, usmjeren je na globalnu promidžbu svijesti o gladi i promidžbu djelovanja za budućnost hrane, ljudi i planeta. U 2023. godini fokus je na poduzimanju mjera vezanih uz vodu kao potpora prehrambenim sustavima. Kampanja Svjetskog dana hrane 2023. koju koordinira Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization of the United Nations–FAO), poziva na povećanje učinkovitosti korištenja vode u proizvodnji hrane, stočne hrane i biogoriva te jednakomjernu distribuciju vode kojom bi bile zadovoljene potrebe svih ljudi, u svim dijelovima svijeta.
Poljoprivreda troši 72% vode, 16% troše domaćinstva i uslužna djelatnost, a 12% industrija. Brzi rast stanovništva, urbanizacija, ekonomski razvoj i klimatske promjene sve više iscrpljuju vodene resurse planete. Dostupnost i kvaliteta vode ubrzano se pogoršavaju zbog decenija lošeg korištenja i upravljanja, prekomjernog crpljenja podzemnih voda, zagađenja i klimatskih promjena.
Sveukupno korištenje resursa vode može se smatrati dugoročno održivim u većem dijelu Europe. Međutim, određene regije mogu se suočiti s problemima povezanima s nedostatkom vode, što je posebice slučaj u dijelovima Južne Europe, gdje će vjerojatno trebati postići povećanje učinkovitosti u korištenju vode u poljoprivredi. Regije s malom količinom padavina, velikom gustoćom naseljenosti ili intenzivnom poljoprivrednom ili industrijskom aktivnošću također bi se mogle suočiti s problemima održivosti u nadolazećim godinama, što bi moglo biti pogoršano utjecajem klimatskih promjena na dostupnost vode i prakse upravljanja vodom.
Stanje svjetskih kopnenih i vodnih resursa za hranu i poljoprivredu (SOLAW 2021)
Dokument naziva “Stanje svjetskih kopnenih i vodnih resursa za hranu i poljoprivredu” (SOLAW 2021) pruža nove informacije o statusu zemljišta, tla i vodnih resursa te dokaze o promjenjivim i alarmantnim trendovima u korištenju tih resursa. Zajedno, oni pokazuju da se stanje znatno pogoršalo u posljednjem desetljeću, kada je prvo izvješće SOLAW 2011. istaknulo da su mnogi produktivni zemljišni i vodeni ekosistemi ugroženi.
Rastuća potražnja za poljoprivredno-prehrambenim proizvodima zahtijeva od nas da tražimo inovativne načine za postizanje ciljeva održivog razvoja, u vremenu izraženih klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti. Ne smijemo podcijeniti razmjere i složenost ovog izazova. To će ovisiti o tome koliko dobro upravljamo rizicima za kvalitetu našeg kopna i vodenih ekosistema, kako spajamo inovativna tehnička i institucionalna rješenja sukladno lokalnim okolnostima i iznad svega, kako se možemo usredotočiti na bolje sustave upravljanja zemljištem i vodom.
S obzirom na to da voda, hrana i energija čine središte održivog razvoja, a poljoprivreda je najveći potrošač svjetskih slatkovodnih resursa, vlade moraju osigurati integrirano i održivo upravljanje vodom, hranom i energijom, kako bi uravnotežile potrebe ljudi, prirode i ekonomije. Mjere učinkovitosti duž cijelog poljoprivredno-prehrambenog lanca mogu pomoći u uštedi vode, poput preciznog navodnjavanja temeljem informacija koje dostavljaju opskrbljivači vodom. Osnovna je važnost djelovanja s ključnim dionicima: poljoprivrednicima, stočarima, šumarima i malim zemljoposjednicima koji su direktno uključeni u upravljanje tlom i očuvanje vodom u poljoprivredi. Oni su čuvari prirode i najbolji pokretači promjena za usvajanje, prilagodbu i prihvaćanje inovacija koje su nam potrebne, kako bismo osigurali održivu budućnost.
Reference:
Home | Food and Agriculture Organization of the United Nations (fao.org)
