Svjetski dan gojaznosti (pretilosti), ustanovljen 2015. godine, potiče i podržava praktične akcije koje predvodi Svjetska federacija za gojaznost, kako bi se pomoglo svim osobama koje žele da postignu i održe zdravu težinu.
Po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, gojaznost je kronična, recidivirajuća, multifaktorska bolest i značajan rizikofaktor za brojne druge nezarazne bolesti (NCD) kao što su, između ostalih, dijabetes, bolesti srca i krvnih žila, rak itd. Osim što imaju zdravstveni problem, ljudi koji žive sa gojaznošću mogu se suočiti sa stigmom, koja za posljedicu može imati loše mentalno zdravlje. Pretilost može utjecati i na postignuća u obrazovanju i mogućnosti zapošljavanja, te se prenositi kroz generacije. Često počinje u ranom životnom razdoblju i postaje sve veći problem javnog zdravlja u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, gdje je rana prevencija ključna.
Mjerenje pretilosti
Najčešće korištena metoda mjerenja i utvrđivanja pretilosti je određivanje indeksa tjelesne mase-BMI (body mass index), izračunat kao težina u kilogramima, podijeljena sa visinom izraženom u metrima na kvadrat (kg/m2). Kod odraslih, BMI od ≥30 kg/m2 definiran je kao pretilost i standardna je mjera koju koristi WHO. Teška pretilost podrazumijeva pretilost II stepena, sa BMI ≥35 kg/m2 i pretilost III stepena, sa BMI ≥40 kg/m2. Za djecu i adolescente koriste se tzv. percentilne krivulje rasta, ovisno o dobi i spolu, kako bi se prilagodile fiziološkim promjenama BMI-a koje se vide tijekom normalnog razvoja. To je također važna mjera za praćenje raširenosti pretilosti na razini populacije i za uporabu u epidemiološkim istraživanjima, npr. kako bi se dobila indikacija lokalne, nacionalne ili regionalne raširenosti ili kako bi se omogućile uporedbe među zemljama.
Uzroci pretilosti
Pretilost, kao i sve kronične bolesti, ima širok raspon pokretača i determinanti. Korijeni pretilosti su: genetika, mentalni, kao i ekonomski status, sociokulturni čimbenici, konzumacija ultraprocesuirane hrane, loš pristup zdravstvenim uslugama, te komercijalne determinante i determinante okruženja. Ti korijeni međusobno djeluju i međusobno se spajaju, što rezultira trendovima koje vidimo danas.
Sve je veća zabrinutost zbog štetnih utjecaja koje komercijalni čimbenici imaju na zdravlje stanovništva, kako kroz promociju nezdravih proizvoda, tako i njihovog šireg utjecaja, uključujući donošenje politika u javnom zdravstvu i regulatorne sustave. Kako bi pojedinačne kompanije preživjele na visoko konkurentnom tržištu, neke će slijediti modele proizvodnje i širenja tržišta koji štete zdravlju ljudi kroz, npr. intenzivan marketing i promociju nezdrave hrane. Vlade bi trebale poduzeti odgovarajuće korake kako bi zaštitile javnost od mogućih štetnih posljedica uzrokovanih aktivnostima nekih kompanija i provoditi regulatorne mjere za zaštitu zdravlja svog stanovništva, kroz veću kontrolu tržišta, otvaranje i razvoj dijaloga sa proizvođačima hrane i unaprijeđenje legislative u oblasti prehrambene industrije.
Bez rješavanja problema sa obesogenim okruženjem i drugim uzrocima, pojedinci ostaju izloženi istim rizicima. Stoga, osobe sa pretilošću trebaju pristup odgovarajućim uslugama specijaliziranih zdravstvenih djelatnika, odnosno multidisciplinarnih timova. Podrška ljudima da žive zdravije živote, ključna je za ostvarivanje zdravijeg društva. Provedba snažnih i sveobuhvatnih paketa politika pomoći će u smanjenju rizika od pretilosti.
Pretilost u Evropi i svijetu
Percepcija pretilosti uveliko se razlikuje širom svijeta. U mnogim zemljama s visokim dohotkom, a sve više u zemljama sa srednjim dohotkom, povezana je s prožimajućom stigmom. S druge strane, u nekim je kulturama veća tjelesna težina poželjna. Također, postoji varijabilnost u povezanosti između pretilosti i socioekonomskog statusa. U mnogim zemljama nejednakost je glavni pokretač pretilosti, pri čemu su ljudi nižeg socioekonomskog položaja izloženi većem riziku od razvoja pretilosti, dok se u drugima pretilost često povezuje s bogatstvom i imetkom, te se stoga doživljava kao poželjna.
Novi podaci predstavljeni u Svjetskom atlasu pretilosti pokazuju da se do 2030. godine predviđa da će 1 od 5 žena i 1 od 7 muškaraca živjeti s pretilošću (BMI ≥30 kg/m2), što izosi više od 1 milijarde ljudi u svijetu. To je posebno zabrinjavajuće u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, gdje sada živi najveći broj ljudi s pretilošću i gdje su zdravstveni sustavi i zdravstveni djelatnici nedovoljno pripremljeni za učinkovito upravljanje i liječenje pretilosti i njezinih posljedica.
U cijeloj evropskoj regiji predviđa se da će gotovo 1 od 3 muškarca (29,42%) i žene (29,97%) imati BMI od ≥30 kg/m2 do 2030. godine. To znači da će oko 102 milijuna muškaraca i 113 miljuna žena u Europskoj regiji biti izloženo riziku od komplikacija pretilosti do 2030. godine.
Kao dio rezolucije WHO-a o dijabetesu koju je 2021. usvojila Svjetska zdravstvena skupština, od WHO-a je zatraženo da razvije preporuke i ciljeve za prevenciju i upravljanje pretilošću tijekom cijelog života. Preporuke pružaju detaljan pregled sveobuhvatnih radnji potrebnih za rješavanje pretilosti, uključujući obuku zdravstvenih djelatnika, pružanje i pristup skrbi za pretilost, kao i politike za poboljšanje prehrane i tjelesne aktivnosti.
Procijenjena globalna prevalenca i broj osoba s pretilošću i teškom pretilošću u 2010., 2020., 2025. i 2030 godini:
Tema Svjetskog dana pretilosti
Unatoč razmjerama epidemije pretilosti, napori da se ona riješi izazovni su zbog pogrešnih predodžbi o njoj i ulozi koju ima u zdravlju osobe. Ne postoji jedinstveni plan rješavanja; svako mora poduzeti nešto što je efikasno za sebe, njegovu zajednicu i zemlju. Međutim, razlike u tome kako se ona percipira dovele su do izolacije, nerazumijevanja i nedosljednosti u tome kako pojedinci i institucije shvaćaju pretilost i postupaju s njom.
Tema Svjetskog dana pretilosti 2023. je “Promjena perspektiva- razgovarajmo o pretilosti”. Kada razgovaramo i dijelimo informacije, možemo promijeniti lični i opći stav, navike i obrasce ponašanja i zdravstvene ishode.
Temelji ovogodišnje kampanje su:
- Poticanje razgovora, širenjem poruka zdravstvenih djelatnika i komunikacije sa kreatorima politika;
- Zajednička borba protiv pretilosti i promjena percepcije pretilosti kao individualnog problema;
- Poduzimanje aktivnosti na nivou države.
Cilj je ispraviti pogrešna shvatanja, okončati stigme i potaknuti sve da donesu odluku da pređu s pojedinačnih pogleda na zajedničke strategije, odnosno pomoći u prepoznavanju složenosti pretilosti i poduzimanju učinkovitih mjera.
Reference:
World Obesity Atlas 2022 | World Obesity Federation
Global_Action_Plan_Letter_signed_FINAL_v6.pdf
World Obesity Day | World Obesity Federation
