Svjetska zdravstvena organizacija debljinu (gojaznost) definira kao prekomjerno nakupljanje masti u tijelu koje predstavlja rizik po zdravlje. Iako je 1948. godine uvrštena u Međunarodnu klasifikaciju bolesti, gojaznost u današnjim uvjetima predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova.
Ukupan broj osoba s gojaznošću u svijetu je 813 milijuna (u dobi od 20 godina i više), a predviđa se da će broj porasti na 1,5 milijardi do 2030. godine. Također, gotovo 400 milijuna djece diljem svijeta će do 2035. godine biti gojazno, što je 100% više u odnosu na 2020. godinu.
Svjetski dan gojaznosti obilježava se 4. ožujka, a ovogodišnja tema “Razgovarajmo o gojaznosti i …” ukazuje na mnoštvo negativnih zdravstvenih aspekata ove bolesti i potrebu za pokretanjem zajedničkih, globalnih napora u njenoj prevenciji i liječenju.
ODREĐIVANJE GOJAZNOSTI
Standardna populacijska mjera pretilosti je indeks tjelesne mase (BMI-body mass index) – težina osobe (u kilogramima) podijeljena s kvadratom njene visine (u metrima). Osoba s BMI jednakim ili većim od 25 smatra se da ima prekomjernu težinu, dok ona čiji je BMI 30 ili više, živi s gojaznošću. Veća tačnost postiže se uz primjenu drugih metoda poput mjerenja obima struka i bokova.
OSNOVNE ČINJENICE O GOJAZNOSTI
Uzroci gojaznosti su raznoliki
Gojaznost je kronična bolest koju pokreću složeni čimbenici od kojih su mnogi izvan kontrole pojedinca. Korijeni joj sežu duboko. Neadekvatna prehrana i nedovoljna tjelovježba doprinose nastanku gojaznosti ali niz genetskih, bioloških i okolišnih faktora koji utječu na mentalno zdravlje, mogu dovesti do većeg rizika od njene pojave.
Genetski, većina svjetske populacije je unaprijed programirana za skladištenje masti kako bi se izbjegla glad. Iako je ovo koristan mehanizam preživljavanja u razdobljima gladi, nije koristan u našim sadašnjim obesogenim okruženjima (onim koja negativno utječu na ishranu i tjelesnu aktivnost), u kojima dominira širenje jeftine i dostupne hrane visoke energetske gustoće, dok su mogućnosti za tjelesnu aktivnost smanjene, što posljedično uzrokuje prekomjerno povećanje tjelesne težine. Gojaznost stoga nije stvar osobnog neuspjeha, već stanje bolesti koje se razvilo kao odgovor na okolinske poticajne čimbenike.
Gojaznost se ne tiče samo tjelesne težine
Tjelesna težina samo je jedan od pokazatelja gojaznosti, ali njeno liječenje dovodi do poboljšanja cjelokupnog zdravlja.
Gojaznost nije više bolest samo bogatih zemalja
Ova bolest sada najbrže raste u zemljama s nižim i srednjim dohotkom, naročito siromašnijim i najranjivijim zajednicama u kojima se mnogi istovremeno bore s gojaznošću i manjkom važnih nutrijenata.
Gojaznost se može spriječiti i liječiti
Gojaznost djeteta može duboko utjecati na njegovo tjelesno, psihičko i socijalno blagostanje. Može biti povezano s lošijim akademskim uspjehom i nižom kvalitetom života. Često se prenosi u odraslu dob, stoga su prevencija i liječenje ključni za zaustavljanje njenog globalnog porasta, a edukacija je neophodna kako bi se podržala odgovarajuća prehrana.
Stigmatizacija osoba s gojaznošću je štetna
U mnogim zemljama osobe koje žive s gojaznošću optužuje se za njihovu bolest. Stigmatizacija zbog tjelesne težine može negativno utjecati na psihofizički status osobe i biti prepreka traženju potrebne medicinske pomoći.
RAZUMIJEVANJE KOMPLIKACIJA/POPRATNIH BOLESTI
Gojaznost je povezana s nastankom više od 200 komplikacija, a njene teške oblike odlikuje smanjeni očekivani životni vijek i povećana stopa smrtnosti, neovisno o dobi ili geografskoj regiji. Ova bolest uključuje veći rizik od razvoja dijabetesa, hipertenzije i hiperlipidemije, osteoartritisa, sindroma policističnih jajnika i neplodnosti kod žena, opstruktivne apnee pri spavanju itd. Zatajenje srca, metabolički sindrom i ishemijski moždani udar druge su značajne i dobro dokazane komplikacije gojaznosti, koja također povećava smrtnost od brojnih vrsta raka, kao što su npr. rak dojke i rak prostate. Gojazne osobe izložene su i većem riziku od depresije, drugim problemima mentalnog zdravlja i sveukupno smanjene kvalitete života. Različiti komorbiditeti povezani s pretilošću ukazuju na važnost rane intervencije, kako bi se spriječili ozbiljni ishodi.
Istraživanja pokazuju i da je visok BMI povezan sa smanjenjem očekivanog životnog vijeka do 10 godina.
Zdravstvene koristi od gubitka težine od 10-15%
Kada je riječ o liječenju pacijenata s gojaznošću, gubitak težine može značajno smanjiti rizik od razvoja komplikacija povezanih s ovom bolesti:
UPUTE ZA PREHRANU I TJELESNU AKTIVNOST
1. Savjetovati se s liječnikom o tjelesnoj aktivnosti
- Na osnovu savjetovanja s liječnikom odabrati one vrste tjelesne aktivnosti koje odgovaraju trenutnoj tjelesnoj težini i zdravstvenim ciljevima.
- Povećavati tjelesnu aktivnost postupno tijekom vremena
2. Pametno kupovati hranu
- Napraviti popis temeljem planova obroka
- Kupovati namirnice nakon konzumacije obroka
- Kupovati svježu hranu kad god je to moguće
- Čitati oznake hranljivih vrijednosti, broj kilokalorija i zasićenih masnoća po porciji
- Koristiti zdrave zamjene za nezdravu hranu.
3. Savjetovati se s liječnikom o načinu prehrane i planirati unos hrane
- Koristiti porcionirani tanjur za glavne obroke – 1/2 tanjura za povrće, 1/4 za cjelovite žitarice i 1/4 za proteinski dio obroka
- Uspostaviti redovito vrijeme obroka kako bi se izbjeglo prejedanje kasnije tijekom dana
- Unaprijed odrediti količinu zdrave hrane za užinu
- Ograničiti unos hrane i pića s dodanim šećerom, zasićenim mastima i natrijem te izbjegavati unos alkoholnih pića
- Zamijeniti prženu i procesuiranu za zdravu, kuhanu hranu.
4. Razgovarati s obitelji i prijateljima u cilju dobijanja potpore u donošenju zdravih izbora i promjeni prehrambenih navika
- U situacijama prinuđenosti na konzumaciju obroka van kuće, birati zdravije varijante i tražiti da obrok bude pripremljen i poslužen bez umaka, sosa, maslaca ili margarina.
5. Održavati zdravu ishranu i način života tijekom putovanja
- Ponijeti za put zdrave grickalice koje se ne kvare
- Ponijeti obrok od kuće za kasniju konzumaciju
- Naručivati vodu umjesto zaslađenih, alkoholnih ili napitaka s vještačkim zaslađivačima
- Naručivati manje porcije
- Pronalaziti vrijeme i mjesta za šetnju ili neki drugi vid tjelesne aktivnosti.
Reference:
Discover the science to obesity for HCPs (rethinkobesity.global)
Complications/comorbidities of obesity (rethinkobesity.global)
Addressing Obesity Together – World Obesity Day Europe (woday.eu)
Obesity resources for physicians & patients (rethinkobesity.global)
