“Depresija- Globalna kriza”
Obilježavanjem Svjetskog dana duševnog zdravlja, 10. oktobra/listopada, već dvadesetak godina usmjerava se pogled svijeta i podiže svijest javnosti o duševnim oboljenjima i duševnom zdravlju. Duševno zdravlje je jedan od osnovnih dijelova općeg zdravlja i temeljnog ljudskog prava na dostojanstven život. Duševne bolesti i smetnje su široko prisutne u našem okruženju; svaka šesta osoba u svijetu će osjetiti smetnje koje se tiču ličnog duševnog zdravlja, a utječu na njezinu/njegovu porodicu ili sredinu u kojoj živi i radi.
I Federacija BiH ne zaostaje za svjetskim trendovima prema kojima su poremećaji raspoloženja sa 27,5% na visokom drugom mjestu učestalosti svih duševnih poremećaja koje registriraju zdravstvene službe.
Tema ovogodišnjeg Dana duševnog zdravlja je “Depresija – Globalna kriza”.
Depresija je veoma čest mentalni poremećaj karakteriziran osjećajem tuge, gubitka interesa ili zadovoljstva, osjećaja krivice ili niskog samopoštovanja, poremećaja vitalnih potreba za hranom ili snom, te produženim osjećajem umora i loše koncentracije.
Depresija može biti dugotrajan poremećaj, ili se može vraćati u izvjesnim periodima života. U vrijeme depresije oboljela osoba nije sposobna da se nosi sa svakodnevnim životom, rješava probleme, i/ili da funkcionira na poslu ili u školi. U najtežem obliku, depresija može dovesti do pogoršavanja međuljudskih odnosa, sukoba i otkaza sa posla, problema u vlastitim porodicama, u društvu, a nerijetko i do smrti drugih ili samog oboljelog, tj. dovesti do samoubojstva.
Potrebno je biti otvoren za javnu diskusiju o problemima mentalnog zdravlja, ali i ulagati u njegovo očuvanje i sprječavanje većih problema, te načinima liječenja i pomoći oboljelima i njihovim najbližima. Otežavajući faktor je globalna ekonomska kriza i teškoće u materijalnom obezbjeđivanju svakodnevnih životnih potreba.
Neznatan je procent onih koji dobiju adekvatnu pomoć za kojom tragaju u duševnoj krizi. Zavod za javno zdravstvo FBiH je ove godine proveo istraživanje o stigmi i diskriminaciji, kao potencijalnim barijerama za pomoć onima koji imaju neki psihički poremećaj. Istraživanje je rađeno u općoj populaciji i među predstavnicima sedme sile, tj. u medijima.
Rezultati ukazuju da skoro polovina opće populacije u FBiH poznaje osobu sa mentalnim poremećajem. U slučaju pojave nekog psihičkog problema, rješenje se najčešće pokušava pronaći unutar porodice (polovina ispitanika), dok je svega 30% posjetilo zdravstvenu ustanovu zbog mentalnog poremećaja.
Velika važnost javnog zdravstva jeste u promoviranju mentalnog zdravlja i preveniranju mentalnih poremećaja, kao i nadzoru i praćenju javnozdravstvenih pokazatelja mentalnog zdravlja.
(Više u “Istraživanje stavova javnosti o osobama sa mentalnim poremećajem“, finalni izvještaj za Federaciju BiH https://www.zzjzfbih.ba/projekti/)
