Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca obilježava se 8. maja/svibnja svake godine, u čast godišnjice rođenja Henryja Dunanta, prvog dobitnika Nobelove nagrade za mir i osnivača Međunarodnog odbora Crvenog križa.
Međunarodni pokret Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca najveća je humanitarna mreža na svijetu. Njegova misija je olakšati ljudske patnje, zaštititi živote i zdravlje i očuvati ljudsko dostojanstvo, posebice tijekom oružanih sukoba i drugih kriznih situacija. Prisutan je u svakoj zemlji i ima podršku milijuna volontera. Čine ga Međunarodni odbor Crvenog križa (u nastavku teksta: MOCK), Međunarodna federacija društava Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca i 192 nacionalna društva Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca. Svaki od njih ima vlastiti pravni identitet i ulogu, ali sve ih ujedinjuje sedam temeljnih načela u kojima je sažeta etika Pokreta i koji čine temelj njegovog pristupa u pružanju pomoći ljudima u vrijeme oružanih sukoba, prirodnih katastrofa i drugih kriznih situacija. Prihvaćena su na 20. međunarodnoj konferenciji u Ženevi 1965. godine.
Sedam temeljnih načela čine bit Pokreta:
- Humanost
Pokret CK/CP nastao je u želji da bez diskriminacije pruži pomoć ranjenicima na bojnom polju. Njegov cilj je zaštititi život, zdravlje i poštovanje svake osobe.
- Nepristranost
Pokret ne pravi razliku prema klasi ili rasi pojedinaca, te nastoji ublažiti njihove patnje vođen samo njihovim potrebama.
- Neutralnost
Da bi sačuvao povjerenje svih, Pokret se ne opredjeljuje u raspravama vjerske, klasne, rasne ili političke prirode.
- Neovisnost
Pokret je neovisan, jer nacionalna društva kao pomoćni organi humanitarnih službi svojih vlada moraju sačuvati svoju autonomiju, kako bi mogla djelovati sukladno načelima.
- Dobrovoljnost
Pokret ne pokreće želja za stjecanjem dobiti, on je dobrovoljan.
- Jedinstvo
U jednoj zemlji može postojati samo jedno društvo CK/CP i ono mora biti dostupno svima i provoditi svoju djelatnost na cijelom teritoriju.
- Univerzalnost
Pokret je univerzalan, jer sva društva u njemu imaju jednak status, pomažu se i dijele jednaka prava.
Nacionalna društva pružaju širok spektar usluga, uključujući i pomoć u kriznim situacijama, te provode zdravstvene i socijalne programe. Za vrijeme rata ona mogu pomagati civilnom stanovništvu i pružati potporu sanitetskoj službi oružanih snaga.
Tema obilježavanja Svjetskog dana Crvenog križa i Crvenog polumjeseca 2023. godine
Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca vrijeme je kada se slavi humanost i odaje priznanje pojedincima koji se u tome ističu u svojim zajednicama.
Ove godine, žele se istaknuti raznoliki univerzalni humani aspekti pokreta, s fokusom na volontere i njihovu uključenost u zajednice.
Ovogodišnja tema je : „Sve što radimo dolazi iz srca.“
Strategija 2030.
Strategija 2030. prepoznaje da je humanitarizam mnogo više od puke potpore ljudima da izdrže krize i da napreduju, te osigurava da
Pokret ostane dinamična globalna mreža organizacija koje odgovaraju svrsi i mogu najbolje služiti zajednicama.
Globalni plan 2023.
Globalni plan Pokreta podcrtava važnost pristupa najhitnijim svjetskim humanitarnim pitanjima, kako bismo osigurali da svako od 192 nacionalna društva ima potporu potrebnu za odgovor na krize.
Iako je svijet obilježen iznimnim krizama u proteklih nekoliko godina, ‘uobičajeni krivci’ poput siromaštva, gladi, loših zdravstvenih usluga i katastrofa nastavljaju uništavati živote milijuna ljudi svake godine. Najranjiviji ljudi na svijetu uvijek plaćaju najveću cijenu.
IFRC mreža je potrebna više nego ikad i zbog klimatskih promjena, sukoba u Ukrajini, migrantske krize diljem svijeta i nastavlja svoj put
k tome da postane još učinkovitija, poboljša svoju koordinaciju kao mreža i poveća opseg svojih akcija.
Globalni plan 2023. za Međunarodnu Federaciju društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) uključuje:
1. Strateški sadržaj IFRC-a i pregled rada u 2023. po strateškim prioritetima, čimbenicima i po regijama
2. Perspektivu Međunarodne Federacije, uključujući rad referentnih centara i određene zahtjeve za financiranjem.
Crveni križ u BiH
Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj je Crveni križ odigrao značajnu ulogu u posljednjih nekoliko desetljeća. Nakon raspada SFRJ, BiH je doživjela dugotrajni i razorni sukob koji je trajao od 1992. do 1995. godine. Tijekom ovog sukoba, Crveni križ je igrao ključnu ulogu u pružanju humanitarne pomoći i potpore tisućama ljudi koji su bili žrtve ovog sukoba. Uz podršku međunarodnih organizacija i donatora, Crveni križ je uspio osigurati hranu, vodu, lijekove i druge osnovne potrepštine za tisuće izbjeglica i raseljenih osoba. Također, Crveni križ je pružao i psihološku potporu žrtvama sukoba, pomažući im da prevladavaju traume koje su doživjeli tijekom rata. Nakon rata, Crveni križ je nastavio s radom u BiH, pomažući u procesu obnove i oporavka zemlje.
Značaj Crvenog križa FBiH prepoznao je i ZZJZFBiH pa je u rujnu 2021. godine potpisao sporazum o suradnji čime je formalizirana i unaprijeđena dugogodišnja suradnja između ove dvije institucije. Volonteri Crvenog križa FBiH imali su veliku ulogu u pandemiji COVID-19, posebice u promoviranju i organiziranju masovnog cijepljenja građana, odnosno omogućavanju dostupnijih cijepnih mjesta za građane kojima su organizirani cijepni punktovi bili teže dostupni.
Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca je prilika da se podsjetimo na važnost humanitarne pomoći i potpore za ljude koji se nalaze u teškim situacijama. Organizacije poput Crvenog križa i Crvenog polumjeseca su ključne u pružanju te pomoći i potpore, a njihov rad je nezamjenjiv u mnogim zemljama svijeta.
Stoga, u ovom danu važno je da se zahvalimo svim volonterima i djelatnicima Crvenog križa i Crvenog polumjeseca koji svakodnevno rade na poboljšanju kvalitete života ljudi diljem svijeta. Njihova humanost, solidarnost i predanost trebaju biti inspiracija za uključivanje u humanitarni rad i pružanje potpore onima kojima je to najpotrebnije.
Reference: