Svjetski dan bubrega je inicijativa Međunarodnog društva nefrologije (ISN) i Međunarodne Federacie bubrežnih fondacija (IFKF), kojom se svakog drugog četvrtka u trećem mjesecu tokom godine obilježava. Ove godine Svjetski dan bubrega i Dan žena podudaraju se istog dana, te se obilježavaju pod sloganom: Bolest bubrega i žensko zdravlje – uključi, procijeni, osnaži.
Obilježavanje Svjetskog dana bubrega je započelo 2006. godine i od tada se obilježavalo po slijedećim temama:
- 2017 Bolesti bubrega i pretilost – zdrav stil života za zdrave bubrege
- 2016 Bubrežna bolest i djeca – djelovati rano kako bi se spriječilo!
- 2015. zdravlje bubrega za sve
- 2014. kronična bolest bubrega i starenje
- 2013. bubrezi za život – zaustavite napad bubrega!
- 2012 Donirajte – BUBREZI ZA ŽIVOT – Primajte
- 2011 Zaštitite bubrege: Spasite svoje srce
- 2010 Zaštitite bubrege: Kontrolirajte dijabetes
- 2009 Zaštitite bubrege: Održavajte nizak krvi pritisak
- 2008 Nevjerojatni bubrezi!
- 2007 Hronično oboljenje bubrega: Često, štetno i izliječljivo
- 2006 Jesu li vaši bubrezi u redu?
Obilježavajući 13. godišnjicu, Svjetski dan bubrega 2018. godine, promoviše dostupan i pravedan pristup zdravstvenom odgoju, zdravstvenom sistemu i prevenciji bolesti bubrega za sve žene i djevojke u svijetu. Obilježavanje datuma je u svjetlu žena i ženskih prava, te SDG, tj.-održivih ciljeva zdravlja i sa akcentom na ravnopravnost, te smanjivanja hroničnih nezaraznih bolesti- koje često idu udruženo sa bolestima bubrega:
- Kardiovaskularne bolesti
- Diabetesa
- Hipertenzija
Bubrezi imaju višestruku ulogu u organizmu: stvaraju urin, pročišćavaju krv i tako odstranjuju višak tekućinu i štetne tvari iz krvotoka, reguliraju ravnotežu natrija i kalija u organizmu, sudjeluju u regulaciji krvnog pritiska, proizvode ADH (antidiuretski hormon ili vazopresin) koji sudjeluje u regulaciji krvnog pritiska i regulišu kiselost tjelesnih tekućina.
Žene i hronično oboljenje bubrega
2018 Svjetski dan bubrega je posvećen ženama i hroničnom oboljenju bubrega, uz koji se često povezuju donacija organa i transplantacija.
Postoji jasna potreba za većom svjesnošću, pravovremenom dijagnozom i pravilnom praćenju hroničnih oboljenja bubrega , a posebno kod žena u trudnoći. S druge strane, trudnoća može biti vrijedna prilika za ranu dijagnozu hroničnog oboljenja bubrega a, što omogućava planiranje terapijskih intervencija.
Hronična bolest bubrega je svjetski javno zdravstveni problem s nepovoljnim krajnjim ishodom u vidu potpunog prestanka rada tj.zatajenja bubrega i prerane smrti hronična bolest bubrega pogađa oko 195 miliona žena širom svijeta i trenutno je 8. vodeći uzrok smrti kod žena, s oko smrtnih ishoda 600.000 svake godine.
Rizik od razvijanja hronične bolest bubrega je među ženama jednak kao kod muškaraca, a možda čak i veći. Prema nekim studijama, hronična bolest bubrega će se vjerojatno razviti u žena u usporedbi s muškarcima, s prosječnom 14% prevalencija kod žena i 12% kod muškaraca. Međutim, broj žena na dijalizi niži je od broja muškaraca. Do sada su prepoznata barem tri glavna razloga:
- napredak hronične bolest bubrega je sporiji kod žena u poredjenju s muškarcima,
- psiho-socio-ekonomske prepreke, kao što je niža svjesnost o bolesti dovele do kasnog ili nikakvog početka dijalize među ženama, i
- nejednaki pristupa skrbi je glavni razlog u zemljama bez univerzalnog pristupa zdravstvenoj zaštiti.
Transplantacija bubrega također je neravnomjerno rasprostranjena, uglavnom zbog socijalnih, kulturnih i psiholoških aspekata, čak i u pojedinim zemljama koje pružaju transplantaciju bubrega i pravično liječenje za oba spola i svim ljudima jednako, žene češće žele donirati bubrege ali je manje vjerojatno da će ih primiti. Postoji doista jasna potreba za rješavanjem pitanja jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti za žene u kojima trenutno nedostaje i povećanju svijesti i obrazovanja kako bi se olakšao pristup ženama u liječenju i bolji zdravstveni ishodi.
Lupus nefropatija i infekcija bubrega
Neke bolesti bubrega, kao što su lupus nefropatija ili infekcija bubrega (akutni ili hronični pijelonefritis) obično se češće razvijaju kod žena, sa povećanim rizikom tokom trudnoće. Da bi se osigurali dobri rezultati, kao i većina bubrežnih bolesti, dijagnoza i liječenje trebaju biti pravovremeni.
Bolesti bubrega i trudnoća
Hronična bolest bubrega se također smatraju faktorom rizika za smanjenu plodnost, nepovoljan tok trudnoće s visokim stopama hipertenzivnih poremećaja, te krajnji ishod trudnoće i prijevremene porode. Kod žena koje imaju hronično oboljenje bubrega koncepcija je moguća, čak i ako je rijetkost, i na dijalizi, a rezultati se poboljšavaju intenzivnim (svakodnevnim ili gotovo svakodnevnim) liječenjem dijalizom, kroz ciljane programe tretmana za te žene.
U uspješno transplantiranih žena, plodnost se može obnoviti i šanse za uspješan porast rađanja. Međutim, kako se komplikacije opažaju češće nego u općoj populaciji, uvijek treba potražiti medicinsko savjetovanje jer trudnoća može biti i vrijedna prilika za ranu dijagnozu hronične bolesti bubrega, čime se omogućuje planiranje terapijskih intervencija.
Zauzvrat, komplikacije povezane s trudnoćom povećavaju rizik od bolesti bubrega: pre-eklampsija, sindrom u kojem defekt implantacije placente utječe na normalne bubrege koji induciraju hipertenziju i proteinuriju, jedan je od tri vodeća uzroka smrtnosti majki. Preeklampsija, septički pobačaj (infekcija placente) i krvarenje nakon poroda (glavni krvarenje nakon porođaja) vodeći su uzroci akutne ozljede bubrega (AKI) kod mladih žena i mogu predvidjeti buduće hronične bolesti bubrega među preživjelima.
Provjerite svoj RIZIK:
- IMATE LI VISOK KRVNI PRITISAK?
- PATITE LI OD POVIŠENOG ŠEĆERA U KRVI?
- JESTE LI DEBELI?
- PUŠITE LI?
- STARIJI STE OD 50 godina?
- JE li U VAŠOJ PORODICI BILO OBOLJELIH OD BUBREŽNIH BOLESTI?
- IMATE LI BUBREŽNE SMETNJE I OBOLJENJA?
Ako ste odgovorili DA na jedno ili više postavljenih pitanja,
molimo Vas da porazgovarate sa svojim ljekarom o tome.
Reference
