Zajednička inicijativa Međunarodnog društva za nefrologiju (ISN) i Međunarodne federacije fondacija za bubrege – World Kidney Alliance (IFKF-WKA), globalna je kampanja koja ima za cilj podizanje svijesti o važnosti zdravlja bubrega za cjelokupno zdravlje i smanjenje učestalosti i uticaja bolesti bubrega i povezanih zdravstvenih problema. Procjenjuje se da od hronične bubrežne bolesti (CKD) boluje više od 850 miliona ljudi u svijetu. Trenutno je bolest bubrega osmi vodeći uzrok smrti, a ako se ne preduzmu preventivne i terapijske mjere, može se popeti na 5. mjesto vodećih uzroka skraćenja života do 2040. godine.
Bubreg je parni organ veličine šake, koji obavlja važne zadaće za održavanje zdravlja:
• Proizvodi urin
• Uklanja otpadne produkte metabolizma i toksine
• Kontroliše i održava hemijsku ravnotežu tijela
• Reguliše ravnotežu vode i elektrolita
• Pomaže u kontroli krvnog pritiska
• Pomaže u održavanju zdravlja kostiju
• Pomaže u stvaranju crvenih krvnih zrnaca.
Bubrežne bolesti su tihe ubice, koje mogu uveliko uticati na kvalitet života. Provjerite imate li jedan ili više faktora visokog rizika, kao što su:
• pušenje
• dijabetes
• hipertenzija
• pretilost
• porodična historija bolesti bubrega
• nedovoljan unos tečnosti (približno 2 l dnevno u normalnim klimatskim uslovima)
• često uzimanje tableta protiv upale/bolova koje se izdaju bez recepta.
Raznoliki nefrotoksični rizici naglašavaju potrebu za podizanjem svijesti o zdravlju i sprječavanju oboljenja bubrega.
Povećanu predispoziciju za razvoj bubrežnih oboljenja posjeduju određene etničke grupe i osobe određene genetske predispozicije. Među ostalim faktorima su i okolišni uslovi kao što je izloženost teškim metalima i drugim toksinima i zagađivačima, prehrambene navike i korištenje nekonvencionalnih lijekova (tradicionalni lijekovi, biljni lijekovi…), pa se izdvajaju pojedine grupe oboljelih poput mladih muškaraca koji rade na plantažama šećerne trske uz Tihi okean ili uzgajivači riže u dijelovima Širi Lanke, o čijim uzrocima teškog obolijevanja bubrega se još uvijek raspravlja i navodi se izloženost teškim metalima, genetska osjetljivost ili uloga učestale dehidracije. Poput “kineske biljne nefropatije”, prvi put opisane i prijavljene u Belgiji zbog korištenja kineskih biljaka u ishrani i u BiH postoje područja endemske nefopatije u Semberiji, nejasne etiologije.
Uzroci hroničnog oštećenja bubrega su mnogobrojni. Smatra se da je 70% pacijenata prethodno patilo od dijabetesa ili hipertenzije. Urološka oboljenja (glomerulonefritis, cistična oboljenja bubrega) uzrokuju hronično oštećenje bubrega kod manjeg broja oboljelih.
Liječenje treba biti jednako i univerzalno dostupno svim pacijentima, u svakoj zemlji i okruženju. Pacijenti imaju problema s pristupom zdravstvenoj zaštiti i liječenju zbog visokih troškova i dezinformacija, što utiče na njihovo zdravstveno ponašanje i pridržavanje terapije.
Dostupnost zdravstvene zaštite za nefrološke pacijente zavisi od:
• zdravstvene politike – primarna i sekundarna prevencija zahtijeva ciljane zdravstvene politike koje integrišu zdravstvenu zaštitu bubrega u postojeće zdravstvene programe, osiguravaju finansiranje liječenja oboljelih i podižu znanje o zdravlju bubrega u javnosti i među zdravstvenim osobljem;
• pružanja zdravstvene zaštite što podrazumijeva sveobuhvatne, na bolesnika usmjerene i lokalno orijentisane pristupe, uz edukaciju pacijenata i pružatelja usluga, dostupnost visokokvalitetne i pravovremene usluge;
• zdravstvenih radnika – rješavanje problema nedostatka liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i nefrologa zahtijeva poboljšanje edukacije davalaca zdravstvenih usluga i izgradnju kapaciteta;
• osnaživanja pacijenata i zajednice.
Podizanje svijesti o faktorima rizika koji doprinose razvoju bubrežnih oboljenja kao što su dijabetes, hipertenzija i pretilost, pravovremeno prepoznavanje svih reverzibilnih uzroka, poboljšanje zdravstvene pismenosti o izboru zdravog načina života, brige o sebi i promicanja dugoročnog pridržavanja strategija liječenja može donijeti velike koristi, posebno ako se rano započne i dosljedno održava.
Preduzimanje koraka za zdrav način života jasno pomaže u smanjenju rizika, a rano otkrivanje i liječenje mogu usporiti ili spriječiti napredovanje bolesti bubrega i smanjiti povećanu učestalost povezanih kardiovaskularnih oboljenja. Uključivanje pacijenata u organizacije za zagovaranje i lokalne zajednice osnažiće ih da donose informisane odluke i poboljšaju svoje zdravstvene ishode.
Klinička slika hronične bolesti bubrega
Simptomi i znaci hroničnog oštećenja bubrega se često razvijaju postepeno, kao posljedica ponavljajućih upala koje su tokom niza godina oštećivale bubrege. Postupni gubitak funkcije bubrega ishoduje slabljenjem glavne funkcije, tj. filtracije krvi.
Klinički znaci nisu specifični, a pacijenti ih ponekad osjete tek kada bubrežna funkcija jako opadne.
Manifestacije hronične bubrežne insuficijencije uključuju promjene boje urina, slabost, zamor, kratkoću daha, mučninu, povraćanje, oticanje nogu, probleme sa spavanjem, pruritus, hipertenziju, neurološke probleme, trzaje mišićaa, grčeve itd. Progresija uremije uzrokuje bol u grudima i parestezije te promjene mentalnog statusa i edeme, do potpunog otkazivanja bubrega i smrtnog ishoda.
Terapija hronične bolesti bubrega
Liječenje hronične bolesti bubrega bazira se na kliničkom stadijumu bolesti i fokusira se na usporavanje napredovanja oštećenja bubrega, uz kontrolu uzroka koji je do toga doveo. Ciljevi liječenja su usporavanje progresije oštećenja bubrega i smanjenje kardiovaskularnog rizika. Nova otkrića u terapiji nude mogućnosti za sprječavanje i ublažavanje komplikacija te poboljšanje života za oboljele. Tokom posljednje tri decenije, napori u liječenju hronične bubrežne bolesti bili su usmjereni i na pripremu i primjenu bubrežnih nadomjesnih terapija.
Nivoi liječenja idu od konzervativnog, medikamentoznog liječenja bubrežne bolesti, do dijalize i transplantacije bubrega.
Vještačko filtriranje krvi kroz postupak dijalize ili pak transplantacija bubrega primjenjuju se u vrlo uznapredovalim stadijima oboljenja bubrega. Otprilike 80% svjetskih pacijenata na nadomjesnoj bubrežnoj terapiji (NBT) živi u bogatim zemljama Evrope, Japanu ili Sjevernoj Americi. Nasuprot tome, u siromašnim zemljama do 70% onih koji započinju dijalizu umiru ili prekidaju liječenje zbog troškova, unutar prva 3 mjeseca. Transplantacija bubrega podrazumijeva hirurški zahvat presađivanja bubrega iz tijela donora – žive ili preminule osobe, uz primjenu imunosupresivnih lijekova, kako tijelo primaoca ne bi odbacilo novi organ. Postoje dvije vrste donora: živi donori i umrli donori (kadaverična transplantacija), a uslov za transplantaciju je dobrovoljni pristanak živog donora ili pristanak njegovih najbližih srodnika, ako je donor preminuo. U većini zemalja s niskim i srednjim dohotkom transplantacija je rijetka zbog nedostatka infrastrukture, a preživljavanje može biti komplikovano zbog slabe dostupnosti imunosupresivnih lijekova, pothranjenosti i zaraznih bolesti, posebno tuberkuloze.
Stanje u Federaciji Bosne i Hercegovine
Tabela 1 – Incidenca bubrežnih bolesti
| Bolesti | Broj oboljelih | Incidencija |
| Svi | 252 | 113.6 |
| Glomerulonefritis | 21 | 9.5 |
| Pijelonefritis | 13 | 5.9 |
| Policistični bubrezi | 12 | 5.4 |
| Dijabetes tip I | 12 | 0.6 |
| Dijabetes tip II | 64 | 3 |
| Oba dijabetesa | 76 | 34.2 |
| Hipertenzija | 24 | 10.8 |
| Bubrežna vaskularna bolest | 1 | 0.5 |
| Razno | 47 | 21.2 |
| Nepoznato | 58 | 26.1 |
Prosječna dob oboljelih muškaraca je 60.2 godine, a za žene 64.8 godine.
Grafikon 1 – Raspodjela pacijenata prema dobi i spolu
Tabela 2 – Stopa prevalence na 1 000 000 stanovnika prema primarnoj bubrežnoj bolesti
| Bolesti | Broj oboljelih | Prevalencija |
| Svi | 1371 | 617.8 |
| Glomerulonefritis | 248 | 111.8 |
| Pijelonefritis | 169 | 76.2 |
| Policistični bubrezi | 91 | 41 |
| Dijabetes tip I | 59 | 16.7 |
| Dijabetes tip II | 196 | 55.5 |
| Oba tipa dijabetesa | 255 | 114.9 |
| Hipertenzija | 150 | 42.5 |
| Bubrežna vaskularna bolest | 14 | 6.3 |
| Razno | 215 | 96.9 |
| Nepoznato | 229 | 103.2 |
Grafikon 2 – Prevalenca bubrežnih bolesti po dobi i spolu
Tabela 3 – Umrli od bubrežnih bolesti po dobi i spolu u 2022. godini
| Dob | Spol | |||
| M | % | Ž | % | |
| 0-19 | 1 | 0.7 | 1 | 1 |
| 20-44 | 9 | 6.3 | 6 | 6.3 |
| 45-64 | 42 | 29.6 | 33 | 34.4 |
| 65-74 | 58 | 40.8 | 33 | 34.4 |
| 75+ | 32 | 22.5 | 23 | 24 |
| UKUPNO | 142 | 59.7 | 96 | 40.3 |
Reference:
