Svake godine 4. februara/veljače, na Svjetski dan borbe protiv raka, širom se svijeta usmjerava pozornost na rak i njegovo suzbijanje, dijagnosticiranje i liječenje, uz priznanje napora organizacijama, zajednicama i pojedincima uloženih za smanjenje globalnog utjecaja te bolesti.
Ovogodišnji slogan Svjetskog dana borbe protiv raka “Ukloniti prepreke u liječenju/skrbi”, predstavlja podizanje svijesti o problemu u jednakosti koji pogađa gotovo sve, bez obzira da li su to zemlje sa visokim ili niskim i srednjim dohotkom. Jaz u pravičnosti pružanja zdravstvene zaštite oboljelim od raka je svakodnevnica u svim zemljama, bez obzira da li se radi o bogatim ili siromašnim i negativno utječe na sve osobe. Nažalost, on je više izražen u zemljama sa niskom i srednjim prihodom.
Broj osoba oboljelih od raka u stalnom je porastu, što je u najvećoj mjeri posljedica povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba starije dobi kod kojih se rak češće pojavljuje. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj oboljelih u svijetu povećati s 14 milijuna u 2012. godini te 19,3 milijuna u 2020. godini na 30,2 milijuna 2040. godine, dok će broj umrlih porasti s 8,2 milijuna u 2012. godini te 10 milijuna u 2020. godini na 16,3 milijuna 2040. godine.
Između 30% i 50% smrti od malignih neoplazmi moglo bi se spriječiti promjenom ponašanja i adekvatnom preventivnom zdravstvenom zaštitom.
Europski kodeks protiv raka (ECAC) nastao je na inicijativu Europske komisije, a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj ECAC-a je informirati ljude o tome što sve mogu poduzeti kako bi umanjili rizik obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje, a pridržavajući se „12 koraka za smanjenje rizika od raka“.
Savjeti za smanjenje rizika od raka
- Ne konzumirajte duhan i duhanske proizvode
- Nemojte dopustiti pušenje u svom domu. Poduprite politiku nepušenja na radnom mjestu
- Održavajte zdravu tjelesnu težinu
- Budite tjelesno aktivni u svakodnevnom životu. Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći
- Hranite se zdravo
- Ako konzumirate alkohol bilo koje vrste, budite umjereni. Nekonzumiranjem alkohola smanjuje se rizik od raka.
- Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, osobito djece. Upotrebljavajte zaštitu od sunca. Ne sunčajte se u solarijima.
- Poštujte zdravstvena i sigurnosna uputstva na radnom mjestu kako biste se zaštitili od tvari koje uzrokuju rak.
- Saznajte jeste li u svojem domu izloženi zračenju od prirodno visokih razina radona. Poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona.
- Za žene: dojenjem majka smanjuje rizik nastanka raka. Ako možete, dojite svoje dijete. Hormonskom nadomjesnom terapijom povećava se rizik od određenih vrsta raka. Ograničite trajanje hormonske nadomjesne terapije
- Uključite svoju djecu u program obavezne imunizacije.
- Sudjelujte u organiziranim programima za rano otkrivanje raka: debelog crijeva, dojke i vrata maternice.
Monitoring trenda malignih neoplazmi u Federaciji BiH
U skladu sa zakonom definiranim funkcijama, Zavod za javno zdravstvo vrši monitoring i analizu zdravstvenog stanja stanovništva Federacije BiH temeljem podataka redovne statističke evidencije i periodičnih polulacionih istraživanja. Sve sakupljene pokazatelje Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine publikuje u okviru redovnih godišnjih publikacija “Izvještaj o zdravstvenom stanovništva Federacije BiH” i “Zdravstveno statistički godišnjak”, koji se dostavljaju relevantnim zdravstvenim ustanovama i donosiocima odluka. U navedenim dokumentima, pored trenda pokazatelja vodećih uzroka obolijevanja i smrtnosti stanovništva Federacije BiH, radi se i analiza odabranih pokazatelja organizacije zdravstvene zaštite.
Vezano za monitoring malignih neoplazmi, pri Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH od 2004. godine uspostavljen je Registar za prikupljanje, istraživanje i interpretiranje podataka o svakom novom slučaju raka na području Federacije BiH, kroz određeno vremensko razdoblje. Podaci registra za rak omogućuju trendovsku analizu obolijevanja i smrti uzrokovanih malignim neoplazmama u Federaciji BiH u periodu 2004. do 2019. godine, zatim kretanje incidencije malignih neoplazmi, geografsku distribuciju, spolnu i dobnu strukturu oboljelih.
Pokazatelji Registra za rak obuhvataju podatke o osobama kojima je uspostavljena dijagnoza raka (bez raka kože) u razdoblju od 2004. do 2019. godine. Zbog mnogobrojih izvora u vezi s prikupljanjem podataka malignih neoplazmi, njihovo objavljivanje i publiciranje je zahtjevan proces koji direktno ovisi o ažurnosti dostave podataka sa kantona.
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH je 2012. godine usvojio Prijedlog Strategije za prevenciju, tretman i kontrolu malignih neoplazmi u Federaciji BiH 2012-2020. godine. Strategija za prevenciju, tretman i kontrolu malignih neoplazmi Federacije Bosne i Hercegovine predstavlja jednu od strategija zdravstvenoga sektora koja je usmjerena ka unapređenju zdravlja stanovništva FBiH, prvenstveno ka promociji zdravlja i prevenciji obolijevanja od malignih oboljenja za cjelokupno stanovništvo, a potom na grupe i pojedince sa povećanim rizikom od nastanka malignih oboljenja, kao na već oboljele od malignih oboljenja kojima su neohodni efikasno liječenje i adekvatna zdravstvena njega.
Podaci za Federaciju BiH
Prema posljednjim podacima kojima Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH raspolaže, broj registriranih malignih neoplazmi u 2019. godini iznosi 5695, od čega je 3056 muškaraca i 2639 žena. Stopa obolijevanja od raka u 2019. godini u muškaraca iznosi 284,3/100000, a u žena 236,7/100000. Prosječna dob registriranih oboljelih je 63 godine (64 kod muškaraca, a 62 kod žena).
Deset najčešćih lokalizacija raka u muškaraca u FBiH u 2019. godini čini 70,4% svih registriranih slučajeva raka u muškaraca. Vodeći, prema lokalizaciji, su rak disajnog sistema (pluća, bronh, traheja) koji čine (19,2%), zatim rak prostate (12,9%), rak rektuma (7,3%) od svih novodijagnosticiranih neoplazmi u muškaraca.
Deset najčešćih lokalizacija raka u žena u FBiH u 2019. godini čini 68% svih registriranih slučajeva raka u žena. Vodeći, prema lokalizaciji, su rak dojke (21,3%), zatim rak disajnog sistema (pluća, bronh, traheje) koji čine (9,8%), rak tijela maternice (7,2%) od svih novodijagnosticiranih neoplazmi u žena.
Struktura vodećih lokalizacija raka u muškaraca u FBiH u 2019. je neznatno izmijenjena u odnosu na 2018. godinu. Rak debelog crijeva je na petom mjestu (u 2018. godini bio je na trećem mjestu) a u 2019. među vodećim lokalizacijama raka je rak mokraćnog mjehura i rektuma koji dijele treće i četvrto mjesto (u 2018. godini bili na četvrtom i petom mjestu). U deset vodećih lokalizacija raka ove godine na devetom mjestu je rak bubrega, a rak mozga i živčanog sustava nije među vodećim lokalizacijama. Vodeći su: rak dišnih organa (traheja, bronhi, pluća), zatim prostate, debelog crijeva i rektuma.
Struktura vodećih lokalizacija raka kod žena u FBiH za 2019. godinu je neznatno izmijenjena u odnosu na 2018. godinu. Rak rektuma je na četvrtom mjestu (u 2018. godini bio je na šestom mjestu), a rak grlića maternice se smanjio i sada je na sedmom mjestu (u 2018. godini bio je na petom mjestu). Rak dojke je i dalje daleko najčešća lokalizacija raka u žena.
Relevantan pokazatelj predstavlja analiza trenda stope smrtnosti od malignih neoplazmi bronha i pluća koje se direktno povezuju s pušenjem kao vodećim faktorom rizika. Bilježi se trend laganog pada smrtnosti od maligne neoplazme bronha i pluća, od broja umrlih od 1.210 ili 5,5/10.000 u 2019. godini do 1.104 ili 5,0/10.000 u 2020. godini.
Posebno su zabrinjavajući podaci o broju umrlih od malignih neoplazmi bronha i pluća. Od ove bolesti u 2020. godini umrle su 1104 osobe u Federaciji BiH, od čega 833 muškarca i 271 žena. Stopa umrlih od maligne neoplazme bronha i pluća iznosi u Bosansko-podrinjskom kantonu 7/10.000, Kantonu sarajevo 7/10.000 i Zeničko-dobojskom kantonu 6/10.000 u 2020. godini.
Navedeni pokazatelji trenda malignih neoplazmi u Federaciji BiH se mogu povezati sa nepovoljnim trendom faktora rizika kao što su:
- nepromjenljivi faktori rizika (genetika, spol, godine) koji čine 10%
- promjenljivi faktori rizika, koji čine 90%
Najčešći faktori rizika za nastanak malignih neoplazmi
- Visok procenat pušača (44,1% odraslih od čega 56,3% muškaraca i 31,6% žena)
- Nepravilna nezdrava ishrana sa 21,2% gojaznih u odraslom stanovništvu od čega 19,1% muškaraca i 23,3% žena
- Visoka izloženost pasivnom pušenju koji potvrđuje odo 60% djece i odraslih
- Izloženost aerozagađenju sa polutantima PM2,5,PM10,PAH
- Djelovanje kancerogenih zagađivača okoliša sa zagađenjem vose, zraka, tla
- Profesionalni rizici na radnom mjestu
- Izloženost UV zracima
- Infekcije (HPV, hepatitis B, C, helicobacter pylori)
Preporučene intervencije prevencije i ranog otkrivanja malignih neoplazmi
- Educirati javnost o prevenciji raka.
- Rješavati probleme kroz politiku i programe prevencije određenih faktora rizika koji negativno utiču na zdravlje ljudi.
- Rano otkrivanje malignih neoplazmi putem organiziranih sistemskih skrininga koji treba da obuhvate barem 75% populacije i rana dijagnostika oboljenja.
- Dostupna terapija multidisciplinarnog tipa (operativni tretman, lijekovi, hemoterapija, radioterapija).
- Dostupna i efikasna palijativna njega s ciljem poboljšanja kvalitete života pacijenta i njihovih porodica.
Tokom pandemije fokus rada zdravstvenih radnika je bio i još uvijek je na odgovoru na pandemiju. Smirivanjem epidemiološke situacije očekuje se da će se zdravstveni radnici u svakodnevnom radu ponovo vratiti promotivno-preventivnom radu s pacijentima pri čemu maligne neoplazme predstavljaju veliki prioritet.
Pandemija bolesti Covid-19 značajno je utjecala na oboljele od raka zbog odgođenih snimanja, pregleda i promjena terapija. U tom kontekstu europski plan borbe protiv raka prilika je za ublažavanje posljedica pandemije na skrb i potporu za oboljele od raka.
Tekst pripremila: Elma Skalonja
