Svjedoci smo globalne krize hrane koja raste potaknuta sukobima, klimatskim promjenama i učincima pandemije COVID-19 i praćena je porastom cijena hrane, goriva i gnojiva. Uzgoj i proizvodnja duhana dovode do gobalnih i dugoročnih ekoloških šteta i klimatskih promjena sa uticajem na budućnost poljoprivrede i sigurnost hrane.
Kampanja pod sloganom “Uzgoj hrane a ne duhana” kojom SZO 2023. godine obilježava Svjetski dan borbe protiv pušenja, posvećena je poticaju vlada zemalja da ukinu subvencije za uzgoj duhana i iskoriste budžete za podršku poljoprivrednicima da pređu na održivije usjeve koji doprinose sigurnosti hrane i ishrane.
Ključne poruke SZO prema zemljama članicama su podsjećanje da uzgoj duhana šteti svima – našem zdravlju, zdravlju poljoprivrednika i narušava okoliš. Duhanska industrija ometa pokušaje supstitucije uzgoja duhana, pridonoseći globalnoj prehrambenoj krizi.
Ciljevi kampanje
- Mobilizirati vlade da ukinu subvencije za uzgoj duhana i korištenje budžeta za programe zamjene usjeva koji podržavaju poljoprivrednike da pređu i poboljšaju sigurnost hrane i ishranu.
- Podići svijest u zajednicama koje se bave uzgojem duhana o prednostima odustajanja od duhana i uzgoja održivih usjeva.
- Podržati napore u borbi protiv degradacije okoliša smanjenjem uzgoja duhana.
- Ključno mjerilo uspjeha kampanje je broj vlada zemalja koje se obavezuju ukinuti subvencije za uzgoj duhana.
Značaj supstitucije uzgoja duhana
Rekordnih 349 miliona ljudi iz 79 zemalja svijeta suočava se sa akutnim nedostatkom hrane, i to veći dio zemalja s niskim i srednjim prihodima. Mnoge od tih zemalja koriste velike površine plodne zemlje za uzgoj duhana, umjesto za zdravu hranu. Zemlje koje uzgajaju duhan često se suočavaju s negativnim ekonomskim učinkom zbog nepovoljnih zdravstvenih, ekoloških i društvenih učinaka uzgoja duhana. U mnogim slučajevima, sredstva ostvarena od izvoza duhana koriste se za uvoz hrane. Uzgoj duhana uzrokuje narušavanje zdravlja poljoprivrednika uzgajivača duhana i nepovratan gubitak dragocjenih resursa okoliša kao što su izvori vode, šume, biljne i životinjske vrste.
Posljedice uzgoja duhana po okoliš
- Obilna upotreba pesticida. Uzgoj duhana zahtijeva velike resurse i veliku upotrebu pesticida i gnojiva, što doprinosi degradaciji zemljišta. Ove hemikalije izlaze u vodeni okoliš, zagađujući jezera, rijeke i pitku vodu. Zemljište koje se koristi za uzgoj duhana ima manji kapacitet za uzgoj drugih usjeva, posebno hrane, budući da duhan smanjuje plodnost zemljišta.
- Krčenje šuma. Uzgoj duhana čini oko 5% ukupne sječe šuma, što dodatno pridonosi emisiji CO2 i klimatskim promjenama. Da bi se napravio prostor za usjeve duhana, potrebno je posjeći stabla i očistiti zemljište. Za proizvodnju 300 cigareta potrebno je otprilike jedno drvo. Oko 200 000 hektara (ha) zemlje iskrči se svake godine za uzgoj i sušenje duhana.
- Gubitak bioraznolikosti. Uzgoj duhana doprinosi fragmentaciji staništa, što znači da se dijelovi staništa uništavaju ostavljajući manja nepovezana područja, što može narušiti ekosisteme i pridonijeti gubitku bioraznolikosti. Uzgoj duhana je povezan s degradacijom u obliku erozije, smanjene plodnosti i produktivnosti zemljišta, te poremećaja ciklusa vode.
Uzgoj duhana – prijetnja sigurnosti hrane
- Nedostatak kvalitetnog zemljišta – kvalitetno zemljište se sve više koristi za uzgoj duhana u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, smanjujući količinu zemlje koja bi se mogla koristiti za usjeve za prehranu ljudi.
- Ograničen izbor alternative – izbori alternativnih usjeva ponekad su ograničeni zbog nepostojanja jakih i sigurnih tržišta u poređenju s tržištem duhana, kao i državne podrške za prelazak s uzgoja duhana.
- Degradacija zemljišta – biljka duhana i hemikalije potrebne za njen uzgoj degradiraju zemljište, a uzgoj više usjeva u neposrednoj blizini predstavlja izazov jer je zemljište osiromašeno bitnim hranjivim materijama za produktivnu poljoprivredu.
- Intenzitet usjeva – duhan je radno intenzivna kultura kojoj je potrebno do 9 mjeseci da sazrije, što malim poljoprivrednicima otežava uzgoj prehrambenih usjeva unutar iste godine.
Poruke SZO prema vladama zemalja
SZO poziva vlade u zemljama koje uzgajaju duhan da ubrzaju provedbu čl. 17. i 18. Okvirne konvencije o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije koji naglašavaju značaj podrške poljoprivrednicima za povećanje proizvodnje zdrave hrane i odustajanje od duhana.
Preporuke SZO za zemlje članice :
- politička volja za programe podrške poljoprivrednicima subvencijama (kvalitetno sjeme, gnojiva ili poljoprivredna oprema) za poticaj poljoprivrednika na uzgoj alternativnih usjeva i poljoprivrednu proizvodnju hrane.
- programi za bolje povezivanje poljoprivrednika s kupcima zdrave hrane, kako bi im se moglo osigurati održivo tržište.
- razvoj poljoprivrednih zadruga kako bi se pomoglo u stvaranju snažne razmjene informacija i znanja, te ublažio rizik prelaska na usjeve koji nisu duhanski.
- strategije diverzifikacije koje su vođene potražnjom i provode politike temeljene na dinamici tržišta.
- saradnja s donosiocima odluka, resornim ministarstvima i zavodima za javno zdravstvo, kako bi se senzibilizirali poljoprivrednici o prednostima zamjene uzgoja duhana s dostupnim alternativama.
Pušenje kao javnozdravstveni problem u Federaciji BiH
Proteklih godina rađena su populaciona istraživanja koja su potvrdila da pušenje još uvijek predstavlja najveći pojedinačni faktor rizika po zdravlje svih populacionih grupa stanovništva.
Pušenje među odraslim stanovništvom
Po rezultatima Studije o stanju zdravlja odraslog stanovništva u Federaciji BiH koju je proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u 2012. godini, pušenje potvrđuje 44,1% ispitanika, od čega 56,3% muškaraca i 31,6% žena. Prema rezultatima iste studije, izloženost pasivnom pušenju u kući potvrđuje preko polovine ispitanika u FBiH (54,1%), ispod polovine ispitanika u FBiH (44,4%) navodi izloženost duhanskom dimu od strane drugih pušača na radnom mjestu, a preko polovine ispitanika u FBiH (52,7%) navodi izloženost duhanskom dimu od strane drugih pušača na javnom mjestu.
Pušenje među zdravstvenim radnicima Federacije BiH
Po rezultatima istraživanja koje je proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije BIH 2017. godine na uzorku od 920 doktora i medicinskih sestara u timovima obiteljske medicine u Federaciji BiH, bilježi se 35% pušača među zdravstvenim radnicima, od čega 28% puši svaki dan, a 7% povremeno. Značajno je da veoma mali procenat (10%) zdravstvenih radnika izjavljuje da su spremni odmah prestati pušiti, 47% njih izjavljuje da razmišlja o prestanku pušenja, a 43% nije spremno za prestanak pušenja niti o tome razmišlja.
Visoka prevalenca pušenja među zdravstvenim radnicima u Federaciji BiH ukazuje na potrebu sistemskog pristupa u odvikavanju i prestanku pušenja i kod ove grupe profesionalaca koji svakodnevno pružaju usluge zaštite zdravlja stanovništva, predstavljajući ne samo izvor znanja, nego i primjere ponašanja vezanih za zdravlje svojim pacijentima i javnosti.
Pušenje među školskom djecom i mladima
Podaci istraživanja Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH iz 2019. god. naglašavaju značaj problema pušenja među djecom i mladima u Federaciji FBiH. Globalno istraživanje pušenja među školskom djecom i mladima (GYTS) provedeno je u 2019. godini od strane Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, podrškom Federalnog ministarstva zdravstva. U istraživanju su učestvovala 5,484 učenika 8. i 9. razreda osnovne i 1. razreda srednje škole (uzrast 13-15 godina). Rezultati istraživanja su pokazali da:
- 4% školske djece i to 27.7% dječaka i 21.1% djevojčica trenutno koristi neki duhanski proizvod
- 8% školske djece i to 15.8% dječaka i 11.7% djevojčica trenutno puši cigarete.
- 1% školske djece i to 17.7% dječaka i 14.4% djevojčica trenutno koristi nargilu ili shishu
- 9% učenika/ica i to 15.9% dječaka, i 5.9% djevojčica trenutno koristi e-cigarete
- 81,4% školske djece koji trenutni puše cigarete, nikada nisu odbijeni u kupovini zbog svojih godina
- Skoro 6 od 10 djece (57.1%) primijetilo je reklamiranje i promociju duhanskih proizvoda na mjestu prodaje.
Zakonski okvir za kontrolu duhana u Federaciji BiH
Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH, čiji je predlagač Federalno ministarstvo zdravstva, usvojen je 26.05.2021. godine od strane Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kao Prijedlog zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, da bi 24.03.2022. godine Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio Prijedlog uz amandmane, zbog kojih je zakon morao ponovo u Predstavnički dom na usaglašavanje. Dana 27.04.2022. godine Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usaglasio tekst Zakona. Početak primjene Zakona je godinu dana od stupanja na snagu, tj. od dana objave u Službenim novinama Federacije BiH. (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 38/22 od 20.05.2022.
Šta smo dobili ovim Zakonom?
- mjere za zabranu i ograničenje upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje
- zabrana reklamiranja i promocije duhanskih proizvoda kao i sponzorisanja
- sprječavanje pristupa maloljetnim licima duhanskim proizvodima
- kontrola sastava duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje
- obavezne oznake na pakovanjima duhanskih proizvoda
- suzbijanje štetnih posljedica upotrebe i izloženosti duhanskom dimu i preventivne mjere
- osnivanje Federalne komisije za kontrolu upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje.
