Svjetski dan borbe protiv poremećaja u prehrani (World Eating Disorders Action Day) obilježava se 2. juna/lipnja, kako bi se unaprijedilo razumijevanje poremećaja prehrane kao ozbiljnih ali izlječivih bolesti. Tema ovogodišnje kampanje: “Stvarni ljudi. Stvarni oporavak.”, ističe da je oporavak realan i moguć, te ukazuje da vlade i zajednice trebaju obezbijediti financijska sredstva, kvalitetan kadar i usluge za osobe oboljele od poremećaja prehrane.
Poremećaji prehrane su složene bio-psiho-socijalne bolesti koje mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje, produktivnost i socijalne veze. To nisu hirovi, faze ili izbori stila života. Najčešći poremećaji prehrane su anoreksija nervoza, bulimija nervoza i poremećaj prejedanja. Ostali poremećaji prehrane uključuju: izbjegavajući restriktivni poremećaj unosa hrane, sindrom ruminacije (ponavljana, nenamjerna regurgitacija hrane), pika sindrom (konzumacija neprehrambenih proizvoda), druge specificirane poremećaje hranjenja i nespecificirani poremećaj hranjenja.
Osobe koje se bore s poremećajem prehrane često postaju opsjednute hranom, izgledom tijela i/ili težinom. Ovi poremećaji mogu biti opasni po život ako se ne prepoznaju i ne liječe na odgovarajući način. Što je raniji početak liječenja, veća je vjerojatnoća potpunog oporavka.
Rizikofaktori za nastanak poremećaja prehrane
U rizikofaktore spadaju:
1.Biološki faktori
– Blisko srodstvo s osobom koja ima poremećaj prehrane
– Blisko srodstvo s osobom koja boluje od depresije, anksioznosti ili je ovisnik o psihoaktivnim supstancama
– Ranija primjena dijeta ili drugih metoda za kontrolu tjelesne težine
– Dijabetes-tip 1
2.Psihološki
– Perfekcionizam
– Nezadovoljstvo vlastitim izgledom tijela
– Pozitivna anamneza anksioznog poremećaja
– Nepopustljivost (rigidnost) u ponašanju
3.Socijalni:
– Stigmatizacija osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom
– Šikaniranje i zlostavljanje
– Prihvatanje društvenog stava o “idealnom izgledu tijela”
– Ograničeni socijalni kontakti
-Transgeneracijska trauma
Upozoravajući znakovi poremećaja prehrane
Upozoravajući znakovi mogu biti:
– Zaokupljenost težinom, hranom, kalorijama, dijetom i/ili izgledom tijela
– Pojava abnormalnih, ekstremnih, ritualnih ili skrivenih navika prehrane
– Povlačenje od uobičajenih aktivnosti i formi druženja
– Dokazi o prejedanju, kao što je nestanak velike količine hrane
– Dokazi o ponašanju čišćenja, uključujući česte odlaske u kupaonicu nakon obroka, samoizazvano povraćanje, razdoblja gladovanja ili korištenja laksativa, tableta za mršavljenje ili zlouporabe diuretika
– Kompulzivno ili pretjerano vježbanje
– Promjena boje ili pojava mrlja na zubima (zbog samoizazvanog povraćanja)
– Osjećaj izoliranosti, depresije, tjeskobe ili razdražljivosti
Vrste poremećaja prehrane
Anoreksija nervoza
Odlikuje se prvenstveno samoizgladnjivanjem i pretjeranim gubitkom težine.
Simptomi su:
– Neadekvatan unos hrane koji dovodi do značajnog gubitka težine
– Intenzivan strah od debljanja, opsjednutost tjelesnom masom i uporna primjena obrazaca ponašanja usmjerenih ka sprječavanju dobijanja kilograma
– Poremećaj slike o vlastitom tijelu
– Poricanje ozbiljnosti niske tjelesne težine
Zdravstvene posljedice uključuju: gubitak mišića, osteoporozu, rast lanugo dlačica po cijelom tijelu, hormonalni disbalans, zatajenje srca itd.
Bulimija nervoza
Karakterizirana je ciklusom prejedanja praćenog kompenzacijskim ponašanjem, kao što je samoizazvano povraćanje, u pokušaju da se anuliraju učinci prejedanja.
Simptomi su:
– Redovito uzimanje velikih količina hrane popraćeno osjećajem gubitka kontrole nad ponašanjem pri jedenju
– Korištenje neprikladnih kompenzacijskih ponašanja kao što je povraćanje, zlouporaba laksativa ili diuretika, gladovanje i/ili opsesivno ili kompulzivno vježbanje
– Ekstremna zabrinutost oko tjelesne težine i izgleda tijela
Zdravstvene posljedice mogu biti karijes, ruptura jednjaka, ruptura želuca, pankreatitis, zatajenje srca i sl.
Poremećaj prejedanja
Karakterizira ga ponavljajuće prejedanje bez česte primjene kompenzacijskih mjera.
Simptomi su:
– Konzumiranje veće količine hrane od normalne tijekom kratkog vremenskog razdoblja, praćeno osjećajem uznemirenosti.
– Nedostatak kontrole nad unosom hrane tijekom epizode prejedanja (osjećaj da ne možete prestati jesti ili kontrolirati što ili koliko jedete)
– Prežderavanje u izolaciji i osjećaj gađenja, srama ili krivnje nakon takve epizode.
Zdravstvene posljedice su metabolički problemi uključujući PCOS (sindrom policističnih jajnika), bolovi u zglobovima i mišićima, gastrointestinalni problemi, depresija, anksioznost i zlouporaba opojnih supstanci.
Izbjegavajući restriktivni poremećaj unosa hrane
Primarno se odlikuje ograničenjima u količini i/ili vrstama konzumirane hrane.
Simptomi uključuju očigledan nedostatak interesa za jelo ili hranu; izbjegavanje temeljem senzornih karakteristika hrane; zabrinutost zbog negativnih posljedica unosa hrane, što se očituje kontinuiranim nezadovoljavanjem odgovarajućih prehrambenih potreba.
Drugi specificirani poremećaji prehrane (OSFED-other specified feeding or eating disorder)
Uključuju poremećaje prehrane koji uzrokuju značajnu tjeskobu ili oštećenja ali pri tom ne ispunjavaju kriterije za druge poremećaje prehrane.
U OSFED spada:
– Atipična anoreksija nervoza kod koje tjelesna težina nije značajno niska
– Bulimija nervoza s rjeđim ponašanjem koje odlikuje bulimiju
– Poremećaj prejedanja s rjeđim karakterističnim ponašanjem
– Pročišćavanje bez prejedanja
– Sindrom noćnog prejedanja.
Liječenje poremećaja prehrane
Najučinkovitije liječenje uključuje neki oblik psihoterapije ili savjetovanja, zajedno s pažljivim tretmanom zdravstvenih i prehrambenih potreba. Liječenje treba biti prilagođeno individualnim problemima bolesnika i mora tretirati simptome poremećaja prehrane, kao i obuhvatiti djelovanje psiholoških, bioloških, nutritivnih, socijalnih i kulturnih čimbenika koji ili održavaju ili doprinose poremećaju.
Rana dijagnoza i intervencija značajno ubrzavaju oporavak.
Oporavak od poremećaja prehrane
Oporavak od poremećaja prehrane, ponovno učenje normalnih prehrambenih navika i vještina suočavanja s tim problemom može potrajati dugo i često zahtijeva veliku podršku stručnjaka, prijatelja i obitelji.
Psiholozi su identificirali tri široka područja oporavka:
– Fizički oporavak– uključuje normalizaciju fizičkih učinaka poremećaja prehrane, uključujući vraćanje težine na odgovarajuću razinu za pojedinca, normalizaciju razine elektrolita i hormona i sl., u čemu je značajna uloga liječnika i kvalificiranih nutricionista
– Promjena ponašanja– ovaj aspekt oporavka znači prestanak ili značajno smanjenje restrikcije hrane, pretjeranog vježbanja, čišćenja i/ili prejedanja
– Psihički oporavak– predstavlja područje oporavka koje je možda najteže definirati, a usmjeren je ka rješavanju kognitivnih i emocionalnih aspekata poremećaja hranjenja, kao što je odnos prema vlastitoj slici tijela, perfekcionizam i pravila vezana za vrstu namirnica, način prehrane i odnos prema tjelesnoj težini. Potrebno je tretirati popratna stanja kao što su poremećaji raspoloženja, depresija i anksioznost, kako bi se održao trajan oporavak.
Aktivni sustav potpore često igra ključnu ulogu u oporavku. Roditeljska potpora djeci da ustraju u terapiji, konzumiraju redovite obroke i koriste usvojene nove vještine suočavanja s poremećajem prehrane izuzetno je značajna. Partneri i prijatelji takođe mogu pružiti potporu i pomoći u usvajanju novih, zdravih životnih navika. Za osobe s dugotrajnim poremećajima prehrane, normalni sustavi socijalne potpore često vremenom slabe, jer prijatelji i obitelj često ‘izgaraju’ od pružanja skrbi. Zbog toga je važna izgradnja sustavne, institucionalne, funkcionalne potpore koja može zadovoljiti potrebe osoba oboljelih od poremećaja prehrane, kao i njihovih obitelji.
World Eating Disorders Action Day (worldeatingdisordersday.org)
Recovery & Relapse | National Eating Disorders Association
