Svake godine 31. maj se širom svijeta obilježava kao Svjetski dan bez duhanskog dima. Kao dan u kojem se zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pozivaju da mobiliziraju sve relevatne ustanove u vladinom i nevladinom sektoru, sa ciljem podizanja javne svijesti o značaju intervencija kontrole duhana.
Podaci SZO upozoravaju da se globalna epidemija pušenja ne smiruje. Svake godine širom svijeta od posljedica pušenja umire preko 7 miliona ljudi, među kojima oko 900 000 nepušača koji umiru usljed izloženosti duhanskom dimu od strane drugih pušača. Skoro 80%, od ukupno 1 milijarde pušača u svijetu, dolaze iz nerazvijenih ili srednje razvijenih zemalja, sa najvećim teretom obolijevanja i smrtnosti od pušenjem uzrokovanih bolesti i stanja.
Ove godine, odlukom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pod sloganom „ Pušenje i zdravlje pluća“, Svjetski dan bez duhanskog dima fokusira se na posljedice koje uzrokuje duhanski dim u razvoju hroničnih i opstruktivnih upalnih procesa, alergijskih manifestacija i malignih neoplazmi respiratornog sistema.
Neke činjenice o djelovanju duhanskog dima na respiratoirni sistem
Maligna neoplazma ili rak pluća. Pušenje je najveći pojedinačni faktor rizika za razvoj raka bronha i pluća, od kojeg svake godine umiru milioni ljudi širom svijeta. Također, izloženost pasivnom ili sekundarnom pušenju u kući, radnom mjestu ili drugim zatvorenim javnim prostorima povećava rizik za nastanak raka bronha i pluća. Prestanak pušenja može značajno smanjiti rizik za nastanak raka bronha i pluća, 10 godina nakon prestanka pušenja rizik za dobijanje raka bronha i pluća smanjuje se za 50%.
Hronična respiratorna oboljenja. Pušenje je vodeći faktor rizika za nastanak hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP), stanja sa pojačanim stvaranjem sekreta koji sužava prohodnost disajnih puteva praćeno sa gušenjem, otežanim disanjem te bolnim i upornim kašljem. Rizik za razvoj HOBP je povećan kod osoba sa dugim pušačkim stažom i početkom pušenja u ranoj mladosti, jer duhanski dim značajno smanjuje funkciju pluća i disajnih organa. Pušenje pojačava napade bronhijalne astme, koja značajno umanjuje zdravlje i kvalitet života. Prestanak pušenja u što mlađim starosnim skupinama je najbolji lijek za usporavanje razvoja HOBP i ublažavanje astmatičnih napada.
Tuberkuloza. Tuberkuloza (TBC) koja oštećuje plućno tkivo i umanjuje disajni kapacitet pluća također se povezuje sa pušenjem kao faktorom rizika. Hemijske komponente u duhanskom dimu mogu pokrenuti latentnu infekciju TBC, sa kojom je inficirana četvrtina populacije. Aktivna TBC se razvija brže zbog štetnog djelovanja duhanskog dima, značajno povećava rizok od prijevremene smrtnosti i invalidnosti usljed oslabljene funkcije pluća i disajnih organa.
Izloženost duhanskom dimu. U slučaju da majka puši tokom trudnoće ili je tokom trudnoće izložena pasivnom ili sekundarnom pušenju od strane drugih pušača, novorođenčad su još intrauterino izložena štetenom djelovanju duhanskog dima, sa rizikom za razvoj prijevremenog poroda ili pobačaja, ili rađanja sa sklonošću za upalnim procesima i alergijskim manifestacijama disajnih organa.
Procjenjuje se da svake godine širom svijeta oko 165 000 djece starosti ispod 5 godina umire usljed infekcija donjih respiratornih puteva kao posljedica izloženosti pasivnom ili sekundarnom pušenju od strane drugih pušača. Također, izloženost duhanskom dimu kod djece u ranom djetinjstvu povećava rizik od razvoja hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP) u odrasloj dobi.
Zagađenje zraka. Duhanski dim je jedan od glavnih uzroka zagađenja zraka u zatvorenim prostorima jer sadrži preko 7000 hemijskih komponenti od kojih se 69 direktno povezuje sa razvojem raka u organizmu, dok veći dio zajedno sa drugim zagađivačima u zraku prestavlja faktor rizika za razvoj upalnih procesa, hroničnih opstruktivnih bolesti pluća i smanjenju disajnog kapaciteta pluća.
Šta je cilj Svjetskog dana bez duhanskog dima 2019. godine?
Najefikasniji način za unaprijeđenje zdravlja pluća i disajnih organa je prestanak pušenja te efikasna zaštita od posljedica pasivnog ili sekundarnog pušenja. Uprkos značajnim dokazima struke i nauke o štetnom djelovanju duhanskog dima u svakom obliku izloženosti, mjere zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima u mnogim zemljama još uvijek nisu u potpunosti zaživjele, uzrokujući nepovoljne trendove po zdravlje i kvalitet života ljudi.
Zbog svega navedenog, SZO na ovaj dan poziva zemlje članice da svoje aktivnosti usmjere na jačanje svjesti javnosti o:
- Rizicima po zdravlje koji se povezuju sa izloženošću duhanskom dimu u svakom obliku;
- Posljedicama pušenja po zdravlje i funkciju pluća;
- Trendove smrtnosti i obolijevanja od bolesti disajnih organa povezanih sa štetnim djelovanjem duhanskog dima;
- Dokazima povezanosti između pušenja i obolijevanja i smrtnosti od tuberkuloze;
- Posljedica izloženosti sekundarnom ili pasivnom pušenju po zdravlje ljudi svih starosnih skupina;
- Značaj zaštite zdravlja pluća za cjelokupno zdravlje i kvalitet života;
- Značaj intervencija od pojedinaca do ustanova i vlada zemalja koje se trebaju poduzeti sa ciljem zaštite zdravlja stanovništva.
Pušenje kao bolesti ovisnosti stanovništva Federacije BiH
Po podacima Studije o stanju zdravlja stanovništva Federacije BiH iz 2012. Godine, bilježi se 44,1% stanovnika u starosnoj skupini 18-65 godina, od čega 56,3% muškaraca, a 31,6% žena. ( Izvor: Studija o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH 2012, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, www.zzjzfbih.ba )
Prema rezultatima Globalnog istraživanja pušenja kod mladih (GYTS), koje je 2013 god. na uzorku školske djece starosnih skupina 13-15 godina proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, bilježi se 12.7% trenutnih pušača, od čega 15.5% dječaka i 9.7% djevojčica. Izvor: Globalno istraživanje pušenja kod školske djece u Federaciji BiH GYTS, 2013, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH 2013.)
Pušenje i zdravlje stanovništva Federacije BiH
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, posljednjih godina u vodećim uzrocima smrti stanovništva Federacije BiH dominiraju oboljenja koja se između ostalih faktora rizika povezuju sa pušenjem.
Vodeći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH 2017. godine su oboljenja cirkulatornog sistema (I00-I99) s udjelom od 51,6% svih uzroka (stopa 508,2/100.000 stanovnika), nakon čega slijede maligne neoplazme (C00-C97) sa 22,3% udjela (stopa 219,6/100.000 stanovnika) što predstavlja povećanje u poređenju sa 2016. godinom kad je udio bio 21,8% a stopa 208,1/100.000. Ove dvije grupe oboljenja čine oko tri četvrtine svih uzroka smrti.
Kao i prethodnih godina, od malignih neoplazmi u 2017. godini među uzrocima smrti vodeća je maligna neoplazma bronha i pluća (C34), sa učešćem od 23,0% koja bilježi trend blagog opadanja u odnosu na 2016. godinu kada je učešće bilo 24,3%.
Maligne neoplazme bronha i pluća (C34) su među prvih pet uzroka smrti i kod muškaraca i kod žena u Federaciji BiH. Tako se kod muškaraca maligna neoplazma bronha i pluća (C34) nalazi na trećem mjestu među uzrocima smrtnosti u 2017. godini sa stopom od 49,7/100.000 stanovnika, što je nešto manje u poređenju sa 2016. godinom, kada je stopa na 100.000 stanovnika iznosila 50,1.
U indeksu strukture mortaliteta od malignih neoplazmi, maligna neoplazma bronha i pluća (C34) kod muškaraca se nalazi na prvom mjestu sa 24,3 u 2016. god. i 23,0 u 2017. god. dok se kod žena nalazi na drugom mjestu uzroka smrtnosti, sa indeksom strukture 14,7 u 2016. god. i 12,8 u 2017. godini.
Po podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u ambulantno-polikliničkom morbiditetu, najučestalija su oboljenja respiratornog sistema u 2017. godini zastupljena sa 27,1% i stopom obolijevanja od 2.548/10.000, što je manje nego u 2016. godini (28,3% učešća i stopa od 2.728/10.000).
Hronične opstruktivne bolesti pluća HOBP (J40-J46) u 2017. godini učestvuju sa 6,1% u oboljenjima respiratornog sistema i bilježe laganu stopu rasta: u 2016. godini je stopa obolijevanja iznosila 194,1/10.000 stanovnika, dok je u 2017. imala vrijednost od 211,2/100.000. Uz sve veći broj izvora zagađenja zraka u vanjskim i zatvorenim prostorima i visoku prevalencu konzumacije duhana među odraslim (44,1%), HOBP imaju sve veći javnozdravstveni značaj.
Aktuelne intervencije kontrole duhana u Federaciji BiH
U periodu 2016/2017 god. u sklopu “Projekta za smanjenje faktora rizika za zdravlje u BiH” koji podržava Vlada Švicarske i Švicarska razvojna agencija preko ureda Svjetske banke (WB) u BiH, od strane Federalnog ministarstva zdravstva inicirana je izrada dokumenata novog Zakona i Strategije kontrole duhana u Federaciji BiH. Dokumenti nacrta Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje i Strategije kontrole duhana pripremljeni su od strane intersektorijalnih radnih skupina sa prestavnicima relevantnih sektora i ustanova, kao i predstavnika nevladinog sektora.
Nacrt Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH usvojen je od strane Vlade Federacije BiH i oba doma Parlamenta Federacije BiH. Tekst Zakona u formi prijedloga usvojen je od strane Vlade Federacije BiH, u julu 2018. god. i upućen je u daljnju proceduru usvajanja.
Ovim Zakonom uređuju se mjere za zabranu i ograničenje upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, zabranu njihovog reklamiranja, promocije i sponzoriranja, sprječavanje pristupa i prodaje duhanskih proizvoda maloljetnim licima, te osnivanje federalne komisije za kontrolu upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje. Zakonom se, također, regulira i sastav duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, obavezne oznake na pakovanjima, suzbijanje štetnih posljedica, preventivne mjere i nadzor nad provođenjem zakona. Zakon se donosi u cilju regulisanja kontrole i ograničene upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, a radi zaštite i unaprjeđenja zdravlja stanovništva.
