Svjetski dan astme (WAD)- prvi utorak u mjesecu svibnju/maju, organizira Globalna inicijativa za astmu (GINA), partnerska organizacija Svjetske zdravstvene organizacije osnovana 1993. SZO prepoznaje javnozdravstvenu važnost astme. Obilježavanje datuma je simbolično povezano sa periodom proljeća kada bolest ima intenzivniju aktivnost, te je to pravo vrijeme da se široj javnosti skrene pažnja na njenu sve veću učestalost, tj. s ciljem usmjeravanja pažnje i podizanja svijesti o astmi o ranoj prevenciji, dijagnostici i liječenju astme.
Svake godine od respiratornih oboljenja umire više od deset miliona ljudi, a stotine miliona „ljudi se bore za dah svaki dan“ – zbog astme, HOPB-a, karcinoma pluća, upale pluća.
Prvi Svjetski dan astme, 1998. proslavljen je u više od 35 zemalja, a danas je postao jedan od najvažnijih dana kojim se podiže svijest i obrazovanje o ovoj bolesti.
Dosadašnje teme skretanja pozornosti i podizanje svijesti o astmi na Svjetski dan astme od njegovog uspostavljanja su:
1998: Ustanovljenje Svjetskog dana astme
1999: Podrška našoj djeci da dišu
2000: Da svi dišu normalno
2001: Prevladajmo astmu zajedno
2002: Razumijevanje astme
2003: Smanjimo opterećenje koje nosi astma
2004: Fokus na astmu, smanjenje tereta astme
2005: Neispunjene potrebe za astmom
2006: Neispunjene potrebe za astmom
2007: Možete kontrolisati svoju astmu
2008: Možete kontrolisati svoju astmu
2009: Kako možete kontrolisati svoju astmu
2010: Možete kontrolisati svoju astmu
2011: Možete kontrolisati svoju astmu
2012: Možete kontrolisati svoju astmu
2013: Možeš kontrolisati astmu- vrijeme je da to uradiš
2014: Možeš kontrolisati astmu- vrijeme je da to uradiš
2015: Možeš kontrolisati astmu- vrijeme je da to uradiš
2016, Sam/a možeš kontrolisati astmu
2017 : Alergija i astma
2018: Bolji zrak bolje disanje
2019: STOP za astmu (Zaustavimo astmu)
2020: Smanjite smrtnost zbog astme. Nikad prerano, nikad prekasno.
2021: Otkrivanje zabluda o astmi
2022: Smanjivanje raskoraka u tretmanu astme
Ovogodišnja tema ukazuje na mnoštvo postojećih nedostataka i problema sa kojima se suočavaju oboljeli od astme. Trenutni nedostaci u tretmanu astme uključuju:
- nejednak pristup dijagnozi i liječenju
- raskorak u tretmanu za različite socioekonomske, etničke i starosne grupe
- raskorak između bogatih i siromašnijih zajednica i zemalja;
- jaz u komunikaciji i tretmanu između primarne/sekundarne/tercijarne zaštite
- različitost u komunikaciji i edukaciji za osobe s astmom, (kvalitet planova njege astme)
- jaz u poznavanju astme i svijesti o astmi između pružalaca zdravstvenih usluga
- jaz u određivanju prioriteta između astme i drugih dugotrajnih stanja
- raskorak između propisivanja inhalatora i praćenja pridržavanja i mogućnosti upotrebe ovih uređaja;
- nepostojanje svijesti i razumijevanja šire javnosti (ne-astmatičara) i zdravstvenih radnika, da je astma kronična (ne akutna) bolest.
- Raskorak između naučnih dokaza i stvarne primjene terapije za osobe oboljele od astme.
Šta uzrokuje astmu?
Astma je uzrokovana oticanjem i sužavanjem disajnih puteva koji prenose zrak u, i iz pluća.
Astma je najčešća hronična bolest dječijeg doba i često se prvi put javlja upravo u djetinjstvu. Atopija (genetska sklonost imunog sistema da proizvodi antitijela na uobičajene alergene) i alergije u porodici, najveći su faktori rizika za razvoj te bolesti kod djece.
Iako genetika ima veliku ulogu u nastanku astme, nasljeđuje se sklonost prema bolesti, a ne sama bolest. Postoje rizici zbog načina života i okolinskih faktora koji mogu pomoći u postojanosti ili u nekim slučajevima pogoršati stanje već razvijene astme.
Smatra se da je za nastanak bolesti kod jedne trećine oboljelih odgovoran imunološki mehanizam. Nisu svi oblici astme alergijski niti sve alergije dovode do astme. Alergijski uzročnici najčešće pripadaju grupi inhalacionih alergena (kućna prašina, grinje, perje, životinjske dlake, buđ, različiti poleni). Pri dolasku u dodir s prethodno senzibilisanim organizmom, izazivaju simptome astme.
Poznato je da neke vrste lijekova izazivaju akutni napad astme. To su acetilsalicilna kiselina, beta-adrenergijski antagonisti, nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, tartarazin (sredstvo za bojenje prehrambenih proizvoda) i drugi. Porast atmosferskog zagađenja i loši klimatski uslovi pogoršavaju astmu. Dobro je poznat takav efekat duhanskog dima, ozona, azot-dioksida i sumpor-dioksida (u velikim koncentracijama). Profesionalni faktori koji izazivaju astmu su brojni, naročito u industrijskim granama kao što su obrada metala (hrom, nikl, platina), drveta, biljnih prerađevina, plastičnih masa i životinjskih produkata.
Infekcije disajnih organa različitih mikrobioloških uzročnika najčešće uzrokuje akutno pogoršanje astme.
Šta je astma?
Astma je hronična opstruktivna upalna bolest disajnih puteva. Bolest karakteriše pojačana reaktivnost bronhija na različite nadražaje. Javlja se u epizodama, tj. akutna pogoršanja bolesti izmjenjuju se periodima u kojima nema simptoma astme. Glavno obilježje astme je bronhospazam koji izaziva pojavu zviždanja, osjećaja pritiska u prsima i kratkoće daha. Do napada obično dolazi pri pogoršanju upale, jer je u neposrednoj okolini prisutan neki provokativni faktor astme.
Postavljanje dijagnoze astme
Dijagnoza astme postavlja se na osnovu podataka iz istorije bolesti pacijenta, fizikalnog pregleda, postojanja riziko faktora za nastanak bolesti, kožnih i inhalacionih testova, funkcionalnih dijagnostičkih testova (spirometrija-određivanje forsiranog ekspiratornog volumena u prvoj sekundi (FEV1) i forsiranog vitalnog kapaciteta (FVC) kao i mjerenje vršnog protoka u ekspirijumu-PEF).
Klasifikacija astme
- alergijska (extrinsic) bronhijalna astma /atopijska, neatopijska i profesionalna astma/
- intrinsic (autonomna) bronhijalna astma
- miješana bronhijalna astma
- posebni oblici astme, izazivane:
- aspirinom, drugim analgeticima i antireumaticima
- fizičkim naporom
- emocijama
- astma uslovljena trudnoćom
- hronična astma
U procjeni težine kliničke slike pacijenta koriste se slijedeći parametri:
simptomi, noćni simptomi i PEF-a (Peak ekspiratorni protok (PEF) je maksimalni protok postignut zraka tokom forsiranog izdisaja počevši od nivoa maksimalnog napuhivanja pluća).
Prema navedenom, astma se dijeli na četiri stepena (tabela 1.):
Tabela 1: Kaskadni pristup u procjeni težine astme kod odraslih i djece iznad pet godina starosti
| Stepen astme | Simptomi | Noćni simptomi |
| 10 povremena (intermitentna astma) | <1x sedmično | < ili= 2X mjesečno |
| 20 blaga trajna astma | >1x sedmično
<1x dnevno, |
>2X mjesečno |
| 30 umjerena trajna astma | dnevni simptomi napada utječu na fizičku aktivnost | >1x sedmično |
| 40-teška trajna astma | stalni simptomi, ograničavaju fizičku aktivnost | česti |
Terapija
Nove smjernice Globalne inicijative za astmu (GINA) ukazuju da je važno provoditi ispravnu i trajnu terapiju, dok je simptomatska terapija, koja se donedavno redovito koristila za kratkotrajno uklanjanje tegoba astme, sada definirana kao alternativna, jer njezino učestalo korištenje otežava postizanje kontrole astme, odnosno uklanja samo površne simptome.
Cilj liječenja astme je smanjiti broj simptoma ili ih potpuno ukloniti, održati plućnu funkciju, te smanjiti broj pogoršanja bolesti uz minimalnu dozu lijeka.
Proces liječenja podrazumijeva interdisciplinarnu podršku. Liječenje astme uključuje medikamentozne, higijensko-epidemiološke i edukacijske mjere, a pri liječenju se primjenjuju lijekovi za dugotrajnu kontrolu bolesti i za ublažavanje simptoma bolesti.
Učestalost anksioznih poremećaja kod osoba sa astmom je iznimno velika, čak do 40 posto u odnosu na ostale bolesnike, dok su kod plućnih bolesnika općenito šanse za napad panike 70 posto veće nego u općoj populaciji. Razlog tome najčešće je zaduha, odnosno osjećaj nedostatka zraka“
Međunarodna istraživanja pokazuju da više od pedeset posto pacijenata sa astmom ima bespotrebno učestale simptome i smanjen kvalitet života zbog loše kontrole astme, te preko 90 posto pacijenata sa astmom još uvijek smatra da su prisutni simptomi uobičajeni dio života.
Epidemiološki podaci
U svjetskim razmjerama, procijenjuje se da u svijetu od astme boluje više od 300 miliona ljudi. To je gotovo jedna osoba od 20 ljudi u svijetu. Samo u SAD-u je 26 miliona oboljelih. Prevalenca astme raste kontinuirano od 1970. godine, predviđa se da će u svijetu do 2025. godine biti još 100 miliona oboljelih od astme.
Uprkos rastućoj prevalenci oboljenja, zabilježen je pad mortaliteta.
2016.godine bilo je 417.918 smrtnih slučajeva od astme na globalnom nivou. Svaki dan u svijetu, oko 1150 ljudi nepotrebno umire, zbog astme
U FBiH je 2020.godine zbog astmatskog statusa umrlo 22, a zbog astme 28 ljudi, i to više muškaraca. Najveća smrtnost je registrovana u starosnoj grupi od 85 i više godina (više od polovine svih umrlih.).
Astma zahvata više dječake nego djevojčice, u najranijem djetinjstvu, dok nakon puberteta astma postupno postaje češća kod žena. Porast smrtnosti se bilježi u starosnoj grupi 60+.
U FBIH je 2020.godine prijavljeno 10 581 osoba sa astmom i status asthmaticusom Dg: J45 i J46) , što je stopa od 484,3/10 000 na godišnjem nivou, a tokom proteklog perioda praćenja od 2010. do 2020. godine, sa stopom morbiditeta od 453,9 /10 000 godišnje koliko je zabilježeno 2010.godine, trend oboljevanja je gotovo isti svake godine, uz lagani rast.
COVID-19 i astma
Tokom perioda 2020–2021. mnoge zemlje su zabilježile smanjenje egzacerbacija astme i bolesti povezanih s gripom. Generalno, ljudi sa dobro kontrolisanom astmom nisu pod povećanim rizikom od smrti uzrokovane COVID-19 (Williamson, Nature 2020; Liu et al JACI IP 2021)
Iako pravi razlozi nisu precizno poznati, objašnjenje bi moglo biti da je to rezultat epidemioloških mjera poput preporuka učestalog održavanja higijene, tj. pranja ruku, držanja distance i nošenja maski, čime se smanjilo pojavljivanje i učestalost drugih respiratornih infekcija, uključujući i gripu.
U jednoj studiji hospitalizovanih pacijenata starih ≥50 godina sa COVID-19, upotreba inhalacionih kortikosteroida (ICS-a) kod onih sa astmom je bila povezan sa nižim mortalitetom nego kod pacijenata bez osnovnog respiratornog stanja (Bloom, Lancet RM 2021)
Međutim, povećan je rizik od smrti od COVID-19 kod ljudi kojima su nedavno bili potrebni oralni kortikosteroidi (OCS) za njihovu astmu (Williamson, Nature 2020) i kod hospitaliziranih pacijenata s teškom astmom (Bloom, Lancet RM 2021).
Razlikovanje korona virusa od napada astme?COVID-19 može uzrokovati simptome, poput nedostatka zraka i kašlja, slične astmi. Ali visoka temperatura, umor i promjene u okusu ili mirisu obično se ne dešavaju s napadom astme. Vjerovatnije je da su ovi simptomi posljedica infekcije koronavirusom.
Inhalator za ublažavanje simptoma astme možda neće pomoći kod simptoma, poput nedostatka zraka i kašlja, uzrokovanih koronavirusom.
Ako niste sigurni radi li se o pogoršanju astme ili simptomima koronavirusa, svejedno upotrijebite sredstvo za ublažavanje problema i nazovite svog liječnika opće prakse za savjet.
Čini se da osobe s astmom, jer već imaju problem sa disanjem, ipak nisu pod povećanim rizikom od dobijanja COVID-19, a pregledi međunarodno objavljene literature nisu pokazale povećan rizik od teškog COVID-19 kod ljudi s dobro nadziranom, tj kontrolisanom blagom do umjerenom astmom.
Možda možete biti više izloženi riziku ako:
- ne uzimate redovno propisane lijekove za sprječavanje napada
- vaša astma nije nekontrolisana
- pored astme imate i druga stanja, kao što su bolesti srca ili dijabetes
- pušač ste
- imate veliku težinu (gojazni ste)
- starije ste životne dobi
- imate ne alergijsku astmu.
Koje su implikacije za liječenje astme?
Važno je nastaviti propisane lijekove za astmu, posebno inhalacijske kortikosteroide jer dobro liječenje astme (kao što je opisano u GINA izvještaju), sa strategijama za održavanjei dobre kontrole simptoma, smanjuje rizik od teških egzacerbacija i minimizira potrebu za oralnim kortikosteroidima (OKS).
Savjetovati pacijente da nastave uzimati bilo oralnu ili inhalacionu kortiko ili biološku terapiju, kako im je propisano.
Pobrinite se da svi pacijenti imaju pisani akcioni plan za astmu, savjetujući ih da:
- Povećaju dozu lijeka za kontrolu i ublažavanje stanja kada se astma pogorša (vidjeti GINA izvještaj Okvir 4-2)
- Prođite kratak kurs OCS kada je prikladno za teške egzacerbacije astme
- Izbjegavajte nebulizatore gdje je to moguće, kako biste smanjili rizik od širenja virusa na zdravstvene radnike i drugi pacijenti/članovi porodice
- Poželjan je inhalator sa odmjerenom dozom pod pritiskom preko odstojnika osim za egzacerbacije opasne po život
- Dodajte nastavak za usta ili masku u spejser (odstojnik) ako je potrebno
- U slučaju pozitivnog PCR testa na Covid, najbolje je započeti što je prije moguće tretman, čak i ako su simptomi blagi.
Vakcine protiv COVID-19 i astma
- Uz opšte mjere opreza, prilikom vakcinacije, GINA preporučuje za osobe sa astmom COVID-19 vakcinaciju (uključujući booster doze, ako je dostupna).
- Predlaže se da prva doza biološke terapije za astmu i vakcine protiv COVID-19 ne bude istog dana, kako da se eventualni neželjeni efekti mogli lakše razlikovati.
- Za osobe sa astmom se preporučije godišnja vakcinacija protiv gripa.
- CDC preporučuje da se vakcina protiv gripa i vakcina protiv COVID-19 mogu primiti istog dana
Jesu li vakcine protiv COVID-19 bezbjedne za osobe sa alergijama?
Primjenjuju se uobičajene mjere opreza za vakcinaciju, na primjer:
- Ako pacijent ima temperaturu ili drugu infekciju, odgodite vakcinaciju dok ne ozdravi
- Generalno, alergijske reakcije na vakcine su rijetke
- Ljudi sa alergijama na hranu, otrove insekata ili druge lijekove mogu bezbjedno primiti vakcine protiv COVID-19
- Pitajte da li pacijent ima istoriju alergije na bilo koju komponentu vakcine:
- Pacijenti sa istorijom teške alergijske reakcije na sastojak vakcine protiv COVID-19 (npr. polietilen glikol za Pfizer/BioNTech ili Moderna, ili polisorbat 80 za AstraZeneca ili J&J/Janssen), trebalo bi da dobiju drugačiju Covid19 vakcinu.
- Kao i uvijek, pacijenti bi trebali razgovarati sa svojim ljekarom, ako su zabrinuti
- Pratite pacijente 15-30 minuta nakon vakcinacije protiv COVID-19
- Nakon COVID-19 vacinacije, nastavite sa zaštitom, tipa nošenja maski, po preporuci CDC-a, posebno u sredinama sa povećanim brojem i rizikom za zarazu.
Zbog svega navedenog, stavimo astmu kao bolest „pod kontrolu“:
- Što je bolest bolje kontrolirana, zahtijevat će liječenje manjim brojem i nižim dozama lijekova, a ako se radi o nekontroliranoj bolesti, potrebno je pojačavati i dodavati terapiju dok se ne postigne kontrola bolesti.
- Najbolja kontrola se postiže redovnim uzimanjem preporučene terapije i izbjegavanjem okidača bolesti.
- Iako se astma ne može izliječiti, moguće je upravljati astmom kako bi se smanjili i spriječili napadi astme, koji se nazivaju i epizodama ili egzacerbacijama.
- Astma je „pod kontrolom“ kada pacijent može obavljati bez poteškoća uobičajene dnevne aktivnosti, raditi, i baviti se sportom.
- Tehnika opuštanja važna je i u svladavanju napadaja otežanog disanja.
- Za postizanje dobre relaksacije treba vježbati svaki dan dva puta po 10 – 15 minuta.
ASTMA JE DOŽIVOTNA BOLEST, SA KOJOM JE MOGUĆ NORMALAN ŽIVOT.
Naučite upravljati svojom bolešću: bolje upoznajte astmu, budite svjesni vlastitih reakcija, ali promjenite i prehrambene navike, naučite pravilne tehnike disanja i povećajte fizičku aktivnost.
Pripremila: prim. dr. Milka Dančević-Gojković, mr. sci
Reference:
- ginasthma.org
- https://ginasthma.org/covid-19/
- https://www.worldoasthmaday.org/
- https://www.youtube.com/watch?v=EBV_fh8GwTc
- https://wecapable.com/world-asthma-day-theme-
- https://www.solutionweb.in/world-asthma-day/
- https://mz.ks.gov.ba/node/2112
- https://www.nih.gov/news-events/news-releases/nih-statement-world-asthma-day-2019
- https://www.asthma.org.uk/about/media/news/world-asthma-day-2020/
- https://hrvatskakucadisanja.hr/novosti/svjetski-dan-astme-astma-je-dozivotna-bolest-no-pazljiva-kontrola-i-suradnja-s-lijecnicima-omogucuju-normalan-zivot/3735/
- https://iuis.org/news/world-asthma-day-2019/
- Izvještaj o oboljenjima, stanjima i povredama, registriranim u PZZ za 2020, ZZJZFBIH, 2020.
- https://ginasthma.org/covid-19/ 2022/02/22_02_10
