Svjetski dan Alzheimerove bolesti, 21.septembar/ rujan svake godine, dan je na koji udruženja oboljelih, članova njihovih obitelji i zdravstvene organizacije širom svijeta koncentriraju svoje napore na podizanju svijesti o Alzheimerovoj bolesti i demenciji. Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije, grupe poremećaja koji narušava mentalno funkcioniranje.
Demencija je jedno od najbrže rastućih zdravstvenih pitanja širom svijeta, a sa starenjem stanovništva očekuje se da će se slučajevi utrostručiti u narednih 30 godina. Do 2020. godine oko 70% svjetske populacije u dobi od 60 i više godina živjet će u zemljama u razvoju.
Svjetska zdravstvena organizacija kaže da 47,5 miliona ljudi širom svijeta živi s demencijom.
Alzheimerova bolest odgovorna je za oko 50 do 70 posto svih slučajeva demencije.
Demencija i Alzheimerova bolest nisu isto. Demencija je opći pojam koji se koristi za opisivanje simptoma koji utječu na pamćenje, obavljanje svakodnevnih aktivnosti i komunikacijske sposobnosti. Ljudi mogu imati više vrsta demencije. Ovo je poznato kao mješovita demencija. Ljudi sa mješovitom demencijom često imaju više različitih kliničkih stanja. Prava dijagnoza se može se potvrditi samo obdukcijom.
Alzheimerova bolest je najčešći tip demencije. Alzheimerova bolest se s vremenom pogoršava i utječe na pamćenje, jezik i misli.
Iako mlađi ljudi mogu razviti demenciju ili Alzheimerovu bolest, vaš rizik raste s godinama. Ipak, niti jedno se ne smatra normalnim dijelom starenja. Alzheimerova bolest je najčešća vrsta demencije.
Alzheimerova bolest (AD) sve je veći javnozdravstveni problem, čije brzo povećava Alzheimerova bolest često se naziva porodičnom bolešću zbog kroničnog stresa gledanja voljene osobe kako polako propada utječe na sve.
Ova bolest se progresivno pogoršava, gdje se simptomi demencije sve više pogoršavaju tokom nekoliko godina.
Gubitak pamćenja je blag u ranoj fazi Alzheimerove bolesti, ali kod Alzheimerove bolesti u kasnoj fazi, ljudi s tom bolešću gube sposobnost vođenja razgovora i reagiranja na okolinu. Procjenjuje se da posječna osoba s utvrđenom dijagnozom Alzheimerove bolesti ima životni vijek otprilike četiri do osam godina nakon utvrđene dijagnoze (nakon što njihovi simptomi postanu uočljivi za druge, ali ovisno o dobi i drugim zdravstvenim uvjetima), ali neki ljudi mogu živjeti s Alzheimerovom bolešću i do 20 godina.
Alzheimerova bolest (AD) nije normalan dio starenja. Spada pod sliku starosnog opadanja mentalnih sposobnosti, poznatog kao demencija. Bolest remeti sve aspekte čovjekovog života: kako razmišlja, osjeća i kako se ponaša.
Svakih 65 sekundi neko razvije Alzheimerovu bolest, simptomi bolesti, uglavnom počinju nakon 60. godine života.
Vrijeme od dijagnoze do smrti može biti samo tri godine kod ljudi starijih od 80 godina. Međutim, to može biti mnogo duže za mlađe ljude.
- Pored toga, svake godine se dijagnosticira gotovo 10 miliona novih slučajeva – a očekuje se da će se broj ljudi s demencijom utrostručiti u narednih 30 godina, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO).
Uporedbe radi, sa trenutnim brojem oboljelih
- 5,7 miliona ljudi u Sjedinjenim Državama ima Alzheimerovu bolest (Nacionalni institut za zdravlje USA), to 34 struko povećanje bi bilo preko 17 miliona oboljelih do 2050
- oko 4 miliona ljudi (procjena) u Indiji živi s nekim oblikom demencije, uključujući Alzheimerovu bolest, bi bila 12 miliona
U Federaciji BiH je od protekle godine uvedeno pojedinačno registriranje oboljelih od Alchajmerove bolesti, pa je njihova zastupljenost među svim oboljelima od demncije 82%, i rastućim ukupnim trendom osoba sa Dg demencije, neovisno od uzroka u petogodišnjem periodu,(grafikon). Vidljiva je veća zastupljenost među ženama (19,2%) u odnosu na muškarce (17,4%), životne dobi preko 80 godina.
- Iako još uvijek nemamo lijek za demenciju, SZO sugerira da zdrav način života može smanjiti rizik od kognitivnog pada i demencije.
Zdrav životni stil može smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti; kao i druge bolesti povezane sa demencijom. Istraživači procjenjuju da otprilike polovina slučajeva Alzheimerove bolesti širom svijeta može biti posljedica 7 glavnih faktora rizika koji se mogu kontrolirati: dijabetesa, visokog krvnog pritiska, gojaznosti, pušenja, depresije, mentalne neaktivnosti ili lošeg obrazovanja i tjelesne neaktivnosti.
Savjeti za prevenciju Alzheimerove bolesti ili demencije
- Budite fizički aktivni
- Izbjegavajte pušenje i prekomjernu konzumaciju alkohola
- Pratite svoje “brojeve“: držite krvni pritisak, holesterol, šećer u krvi i težinu u preporučenim granicama
- Ostanite socijalno povezani i redovno komunicirajte s drugima
- Odlučite se za zdravu hranu, jedite uravnoteženu i zdravu prehranu bogatu žitaricama, ribom, mahunarkama i povrćem
- Smanjite stres
- „Izazovite“ svoj mozak pokušavajući nešto novo, igrajući igre ili učeći novi jezik
- Zaštitite glavu od povreda noseći kacigu kada se bavite sportskim aktivnostima
- Sistematsko vježbanje meditacije; npr. joga bi mogla biti jeftino, sigurno i jednostavno rješenje za poboljšanje kondicije u mozgu.
Alzheimerova bolest
Demencija je termin koji se primjenjuje na skupinu simptoma koji negativno utječu na pamćenje, ali Alzheimer-ova je progresivna bolest mozga koja polako uzrokuje oštećenje pamćenja i kognitivnih funkcija. Tačan uzrok je nepoznat i nije dostupan lijek.
Alzheimer-ova bolest nije uzrokovana moždanim udarom. Ne postoji poznati uzrok Alzheimerove bolesti, a vaš rizik od nastanka povećava se s godinama., Vaskularni problemi, poput moždanog udara, visokog holesterola i hipertenzije, nisu povezani s Alzheimerovom bolešću.
Iako Alzheimer-ova bolest može uzrokovati probleme s pamćenjem, neki od prvih znakova nisu povezani s memorijom. Odrasle osobe u ranim fazama bolesti mogu imati probleme vida, traženja odgovarajućih riječi i poteškoća i prostornog orjentisanja.
Efekti Alzheimerove bolesti na mozak
Oštećenje mozga započinje godinama prije nego što se pojave simptomi. Nenormalne naslage proteina stvaraju plakove u mozgu nekoga ko pati od Alzheimerove bolesti. Veze između ćelija se gube i one počinju da umiru. U naprednim slučajevima mozak pokazuje značajno skupljanje (atrofiju).
Nemoguće je dijagnosticirati Alzheimerovu bolest s potpunom preciznošću dok je osoba živa. Dijagnoza se može potvrditi samo kada se mozak pregleda pod mikroskopom tokom obdukcije. Međutim, stručnjaci su u mogućnosti postaviti ispravnu dijagnozu i do 90 posto
Simptomi Alzheimerove bolesti i demencije
Simptomi Alzheimerove bolesti i demencije mogu se preklapati, ali mogu postojati neke razlike.
Oba stanja mogu prouzrokovati:
- pad sposobnosti razmišljanja
- oštećenje memorije
- oštećenje komunikacije
Simptomi Alzheimerove bolesti uključuju:
- poteškoće s pamćenjem nedavnih događaja ili razgovora
- apatija
- depresija
- oslabljena procjena
- dezorijentacija
- konfuzija
- promjene u ponašanju
- poteškoće u govoru, gutanju ili hodanju u poodmakloj fazi bolesti
Liječenje
Alzheimer je terminalna bolest i trenutno nije dostupan nijedan lijek za liječenje, već se daju različiti lijekovi u tretmanu simptoma demencije, a opcije koje pomažu u ublažavnju simptoma bolest. Ne postoji lijek za bolesti, ali simptomi se mogu liječiti. Iako ovi tretmani ne mogu spriječiti napredovanje Alzheimerove bolesti, mogu nakratko usporiti napredak simptoma demencije, poboljšavajući kvalitetu života oboljelih od Alzheimerove bolesti i njihovih njegovatelja.
Lijekovi kao što su Donepezil, inhibitor holinesteraze i Memantin, antagonist receptora N-metil-D-aspartata (NMDA), među lijekovima su propisani za poboljšanje specifičnih simptoma:
- lijekovi za promjene u ponašanju, poput antipsihotika
- lijekovi za gubitak pamćenja, koji uključuju inhibitore holinesteraze donepezil (Aricept) i rivastigmin (Exelon) i memantin (Namenda)
- alternativni lijekovi kojima je cilj jačanje funkcije mozga ili ukupnog zdravlja, poput kokosovog ulja ili ribljeg ulja
- lijekovi za promjene sna
- lijekovi za depresiju
Pomaganje pomagaču
Član obitelji koji preuzima vodeću ulogu u brizi o oboljelom treba biti pripravan da u potpunosti promijeni način života i podredi ga potrebama oboljelog- i to od fizičke do psihološke prilagodbe. Uobičava se reći da od Alzheimerove bolesti ne obolijeva samo bolesnik, već i čitava obitelj koja osjeća posljedice oboljenja Potrebne promjene i prilagodbe se šire i na a društvo u cjelini, koje bi trebalo osigurati ne samo materijalnu, već i psihosocijalnu podrške s obzirom na to su njegovatelji s oboljelim ne samo tokom 24 sata dnevno, već nekoliko godina.
Reference:
- https://www.netmeds.com/health-library/post/worse-dementia-alzheimers/
- Izvještaj o bolestima i stanjima utvrđenim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u FBIH, 2014-2019 ZZJZFBIH
- UZUN S, Kozumplik O , Požgain I , Mimica,N ALZHEIMEROVA BOLEST I DRUGE DEMENCIJE – ŠTO MOŽEMO UČINITI? Croat. Vol. 67, Suppl. 3, 2018
