Svjetska sedmica svjesnosti o važnosti soli u ishrani
12-18 03.2018. Jedemo previše soli
Dosadašnje obilježavanje Svjetske sedmice podizanja svijesti o unosu soli u ljudskoj prehrani je započeto 2008.godine, i prve dvije godine nije imalo neki poseban moto. Ipak, od uopštenog značaja ove teme, počelo se ciljano ukazivati na utjecaj soli, posebno prekomjernog unosa, na zdravlje djece, odraslih, različitim uticajima prema spolu osobe. Dosadašnje teme obilježavanja:
2008.,28.01-03.02.
2009.,02-08.02.-
2010.,-07.02.- So i Vaše zdravlje
2011., 21-27 03.- So i zdravlje muškaraca
2012,. 26.03-01.04.-So i sprječavanje moždanog udara
2013., 11 -17 03.-Manje soli, molim
2014., 10-16.03.- Uključi so
2015., 16-22.03. – Djeca i so
2016., 29.02-06.03. -Pazite na skrivenu so
2017., 21-27.03. – Zaboravljeni ubica
2018., 12-18.03.- Jedemo previše soli
Naš organizam treba malene količine soli da bi normalno funkcionisao. Važno je znati da mnoga hrana sadrži so, iako nije neophodno da se osjeća slanosti tokom jela. Prekomjeran unos dovodi do zdravstvenih smetnji i doprinosi razvoju ozbiljnih bolesti. Poznata je uloga soli u sprječavaniju nastanka hroničnih nezaraznih bolesti, poput visokog krvnog pritiska i bubrežnih i srčanih oboljenja, kao i srčanog i moždanog udara
Cilj Svjetske sedmice i dana svjesnosti o važnosti soli u ishrani i životu je:
Smanjenje korištenja soli u svakodnevnoj ishrani djece i odraslih osoba
Količina potrebnog unosa je različita za djecu i odrasle
Praktično savjetovanje i ukazivanje na vlastite promjene podnašanja i mogućosti smanjivanja unosa soli u ishrani
Utvrditi koji su izvori soli u hrani koja se konzumira, posebno onoj namijenjenoj djeci
2012g. WHO je usvojila šest globalnih ciljeva prehrane djece, uključujući smanjenje soli, kao i sprječavanje niske težine po rođenju. zaostajanja u rastu i gubitak težine novorođenčadi, te porasta prekomjerne težine kod djece, poboljšanje dojenja i smanjenje anemije.
Tokom 2013. godine Svjetska zdravstvena organizacija dogovorila je 9 globalnih ciljeva za sprječavanje i suzbijanje hroničnih nezaraznih bolesti (NCD-a), što uključuje između ostalih i zaustavljanje rasta dijabetesa i pretilosti, te smanjenje unosa soli za 30% do 2025. godine. “Globalni akcijski plan za Prevenciju i nadzor nad nezaraznim bolestima 2013-2020 ” daje smjernice i izbor politika za države članice WHO i druge agencije UN-a za postizanje pomenutih ciljeva.
Zemlje članice SZO postići će svoj cilj smanjenja unosa soli kod stanovništva do 2025 godine za 30%, prateći uputstva tj. 5načina za unos 5 grama soli dnevno, što je preporučena vrijednost dnevnog unosa za odrasle osobe, ili količina jedne male kafene kašičice.
Zašto 5g?
Ova količina soli i cilj dosezanja zacrtani su jer, imaju maksimalni učinak na krvni tlak, ali su i najpraktični za prehrambenu industriju i potrošače.
WHO je postavio ovaj svjetski cilj od 5g soli još 1983.godine i sve do danas je dodatno potvrđen.
U svijetu se procjenjuje da bi smanjenje od 6 g / dan unosa soli spriječilo godišnje oko 2,5 miliona smrtnih slučajeva zbog moždanog udara i koronarne bolesti srca
U zemljama s niskim i srednjim dohotkom smanjenjem od 15% tokom perioda od 10 godina bi se smanjio broj umrlih za više od 8,5 miliona.
Dužim vremenskim razdobljem smanjenog unosa soli učinak bi bilo čak i veći, jer sprečavanje pojave visokog krvnog pritiska kod odraslih započinje u djetinjstvu.
Smanjenje soli je najjednostavnija, najisplativija mjera za smanjenje kardiovaskularnih bolesti, zbog lake ostvarivosti i niskog troška sprovođenja.
U nekim zemljama većina soli dolazi od soli dodate tokom kuhanja. U većini zemalja, čak 80%, so koja se jede dolazi iz hrane koju kupujemo, tako potrošači imaju vrlo mali izbor i mogućnost kontrole.
Sve soli koja se koriste u ljudskoj prehrani trebaju biti jodizirane ili “obogaćene” jodom, koji je neophodan za zdrav razvoj mozga fetusa i male djece, te optimiziranje mentalne funkcije ljudi, općenito.
O soli, natriju i kaliju
Natrij je neophodan nutrijent potreban za održavanje volumena plazme, ravnoteže između kiselina i baza, prijenosa živčanih impulsa i normalne funkcije stanica.
Višak natrija povezan je s nepovoljnim zdravstvenim ishodima, uključujući povišeni krvni tlak.
Primarni doprinosi potrošnji natrija ovisi o kulturnom kontekstu i prehrambenim navikama stanovništva.
Natrij se prirodno nalazi u raznovrsnoj hrani, kao što je mlijeko, meso i školjke. Često se nalazi u velikim količinama u procesuiranoj tj obrađenoj hrani kao što su kruh, prerađeno meso i brza hrana, kao i u začinima (npr. soja, ribe).
Natrij se takođe nalazi u natrijevom glutamatu, koji se koristi kao dodatak hrani u mnogim dijelovima svijeta.
Kalij je bitan nutrijent potreban za održavanje ukupnog volumena tjelesne tekućine, ravnoteže kiseline i elektrolita, te normalne funkcije stanica.
Kalij se obično nalazi u različitim nerafiniranim namirnicama, osobito voću i povrću.
Povećani unos kalija smanjuje sistolički i dijastolički krvni tlak
Kalijumova sol (KCl) je adekvatna zamjena običnoj kuhinjskoj soli (NaCl).
Da postignemo unos od 5 grama soli dnevno, postoji 5 načina:
Svaka osoba može:
1. Postepeno smanjujte količinu unijete soli u hranu i priviknite se na manje zasoljeno jelo.
2. Umjesto što je solite, koristite biljke, začine, bijeli luk i limun kako biste poboljšali ukus hrani koju jedete,.
3. Sklonite slanik, slane sosove sa stola dok objedujete, stvarajući naviku djeci da ne sole hranu automatski s dostupnom solju.
4. Provjerite sadržaj soli na pakovanjima gotovih proizvoda prije nego odlučite da ga kupite.
5. Jedite puno više svježeg voća i povrća , nego konzervisanog, a i njega isušite i isperite prije korištenja.
Stanovništvo se može:
1. Obrazovati- upoznati se s opasnostima koje visok unos soli nosi po zdravlje ljudi.
2. Naučiti kako se može smanjiti količina u hrani, i istražiti koliko soli u organizam unosimo.
3. Uključiti industrija i ohrabriti ih da smanje unos udjela soli u hranu.
4. Uvesti nutriciono obilježavanje, osnažiti konzumente da adekvatnom spoznajom donesu odluku o korištenju proizvoda ( informisano odlučivanje).
5. Osnažiti školske i radničke kantine i restorane da ponude manje slane obroke i jela.
Prehrambrena industrija i ušteda
Za smanjenje količine soli koju korisimo ključna je i prehrambena industrija. Uspješna politika smanjivanja količine soli već ima rezultata npr. u Velikoj Britaniji koja je pionir u ovoj inicijativi – većina proizvoda tokom posljednjih pet godina imala je smanjenu količinu soli za 20-30%, čime se štedi preko 6000 života godišnje i rezultira zdravstvenom uštedom od £ 1.5billion godišnje (NICE).
Akcija smanjivanja količine soli u gotovoj hrani za 45%, u Engleskoj je rezultirala uštedom od 15 % u potrošnji lijekova.
U Finskoj su smanjivanjem unosa soli, smanjili smrtnost kod ljudi srednje životne dobi za čak 80%.
Ušteda smanjivanjem unosa soli u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom je procjenjena na US$ 0.09/po osobi/godišnje.
Smanjivanjem unosa soli ukupna smrtnost se smanjuje za oko 20%.
Zbog svega gore navedenog, smanjenje količine soli je zbog visokog utjecaja na zdravlje identificirano kao prioritetna intervencija i navedeno kao najbolja intervencija (best buy) „za kupiti’ u prevenciji hroničnih nezaraznih bolesti Strategije smanjenja unosa soli usmjerene su prema cjelokupnoj populaciji, a sveukupna je dobrobiti ostvariva bez obzira na starost, ekonomski status ili nacionalnosti, i prvenstveno je fokusirana na smanjivanje hroničnih nezaraznih bolesti.
Više informacija možete naći na
http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs393/en/
www.worldactiononsalt.com
#5ways%grams
