Svjetska sedmica svjesnosti o poremećajima prehrane obilježava se u zadnjoj sedmici februara kada organizacije, ustanove i zajednice širom svijeta provode različite inicijative kako bi skrenule pažnju na važnost prepoznavanja, liječenja i podrške osobama koje pate od poremećaja prehrane i poticale na aktivnosti koje potiču dijalog o ulozi mentalnog zdravlja u području nutricije i prevencije poremećaja prehrane.

VRSTE POREMEĆAJA PREHRANE

Anorexia nervosa (AN)

Osobe s anoreksijom nervozom imaju intenzivan strah od debljanja i  ograničavaju unos hrane kako bi postigle izuzetno nisku tjelesnu težinu (ekstremne dijete, prekomjerno vježbanje i druge ponašajne strategije za gubitak težine).

Bulimia nervosa (BN)

Karakteriše je ciklički obrazac prekomjernog unosa hrane (prejedanje) praćen pokušajem kompenzacije, kao što je izazivanje povraćanja, prekomjerno vježbanje ili korištenje laksativa.

Binge eating disorder (BED) – kompulzivno prejedanje

Odlikuje ga prejedanje bez pokušaja kompenzacije kao što je povraćanje ili prekomjerno vježbanje. Osobe s BED-om često jedu velike količine hrane u kratkom vremenskom periodu i osjećaju gubitak kontrole nad prehranom.

Izbjegavajući/restriktivni poremećaj prehrane-Avoidant/Restrictive food intake disorder (ARFID)

ARFID je poremećaj prehrane koji uključuje izbjegavanje namirnica određenih vrsta, tekstura ili mirisa. Osobe s ARFID-om mogu imati vrlo ograničen izbor hrane, što za rezultat može imati nutritivni deficit.

Ortorexia nervosa

Orthorexia nervosa nije službeno priznata dijagnoza u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje (DSM) ali se koristi za opisivanje opsesivnog fokusa na zdravu hranu.

Pica

Pica je poremećaj prehrane koji uključuje konzumiranje stvari koje nisu hrana, poput kose, zemlje, papira, pijeska itd. Može predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje.

Drugi specifični poremećaji prehrane – Other specified feeding or eating disorder (OSFED)

OSFED obuhvata razne poremećaje prehrane koji ne ispunjavaju kriterije za anoreksiju nervozu, bulimiju nervozu ili kompulzivno prejedanje koji i dalje predstavljaju značajne izazove u vezi s hranom i zdravstvenim statusom.

Poremećaji prehrane mogu imati ozbiljne fizičke i mentalne posljedice, stoga je važno potražiti stručnu pomoć u slučaju prisustva njihove simptomatologije.

TEMA KAMPANJE SVJETSKE SEDMICE SVJESNOSTI O POREMEĆAJIMA PREHRANE 2024: ARFID

Sedmica svjesnosti o poremećajima prehrane ima za cilj razbiti stigme i zablude u vezi sa ovim poremećajima koji predstavljaju  složena stanja mentalnog zdravlja. Radi se o skretanju pažnje na znakove, rizike i potrebu za ranom intervencijom. Ove godine fokus je na zdravstvenom stanju za koje znamo da ne dobiva uvijek pažnju koju zaslužuje: ARFID.

ARFID je skraćenica za izbjegavajući/restriktivni poremećaj unosa hrane, donedavno uglavnom nepoznat i pogrešno shvaćen poremećaj prehrane, koji može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ako se ne liječi.

Postao je klinička dijagnoza 2013. godine, sa izdavanjem DSM-5. Nekoliko ključnih karakteristika izdvajaju ga od ostalih poremećaja prehrane. Djeca s ARFID-om ne mare posebno za težinu ili oblik tijela na način na koji to čine mladi ljudi sa

 bulimijom nervozom, tipičnom anoreksijom nervozom i sl. Oni izbjegavaju određene namirnice ili grupe namirnica iz niza razloga koji su često zbunjujući za njihove porodice.

Može se javiti u bilo kojoj dobi ali često počinje u djetinjstvu i adolescenciji. Različiti faktori mogu doprinijeti razvoju ovog poremećaja, a simptomi se mogu manifestovati na različite načine. Djeca mogu razviti odbijanje određenih vrsta namirnica, izbjegavati određene teksture  ili imati poteškoće sa probavom novih namirnica, što kao rezultat može imati smanjen unos hrane i nutritivni deficit. ARFID se može javiti i kao rezultat zdravstvenih problema poput gastrointestinalnih, koji uzrokuju nelagodu tokom obroka ili traumatskih događaja, poput incidenta gušenja. Postoji i genetska predispozicija za razvoj poremećaja prehrane, uključujući i ARFID. 

KLJUČNE KARAKTERISTIKE ARFID-A

Izbjegavanje određenih vrsta hrane

Osobe s ARFID-om mogu izbjegavati određene vrste, čak i grupe namirnica zbog specifičnih osjetilnih karakteristika poput mirisa, teksture ili izgleda, što vodi u ograničen izbor hrane i nedostatak važnih nutrijenata.

Nedostatak brige o tjelesnoj slici

Za razliku od drugih poremećaja prehrane, ARFID nije povezan sa brigom o tjelesnoj slici ili željom za gubitkom težine. Fokus je na ograničenjima u prehrambenim navikama u vezi sa karakteristikama određenih namirnica, odnosno hrane.

Mogući zdravstveni problemi

Zbog nutritivnih deficita, gubitka težine, gastrontestinalnih i problema sa rastom i razvojem te drugih zdravstvenih komplikacija, ARFID ima ozbiljan uticaj na društvene odnose i ukupnu funkcionalnost oboljele osobe. 

Cilj ovogodišnje kampanje je uticati na razumijevanje da se ne radi o tome da je neka osoba izbirljiva ili traži pažnju, već je to stanje sa ozbiljnim posljedicama po zdravlje. Pri sumnji na ARFID, važno je dobiti temelju procjenu od stručnjaka za mentalno zdravlje i stručnjaka za poremećaje prehrane. Osim adekvatnog terapijskog pristupa i promjena u prehrambenim navikama, potrebno je osigurati podršku obitelji kako bi se optimiziralo zdravlje osobe sa ARFID-om.

PREVENCIJA ARFID-A

Ključni aspekti prevencije ARFID-a usmjereni su na podizanje svijesti o ARFID-u, ranu intervenciju  i ranu identifikaciju:

Obrazovanje o ARFID-u

Edukacija, kako među zdravstvenim radnicima tako i među roditeljima, nastavnicima i starateljima, može igrati ključnu ulogu u prepoznavanju ranih znakova i simptoma ARFID-a. Razumijevanje različitosti u prehrambenim navikama i senzoričkim karakteristikama može pomoći u pravovremenom intervenisanju.

Rana intervencija

Identifikacija i rana intervencija kod djece koja pokazuju znakove problema s ukusom, mirisom, teksturom, bojom hrane, može spriječiti razvoj ozbiljnijih problema. Saradnja s pedijatrima i  stručnjacima za prehranu  može biti ključna za razvoj djece.

Promovisanje pozitivnog okruženja u toku konzumacije obroka

Stvaranje pozitivnog okruženja tokom obroka može pomoći u prevenciji stvaranja negativnih asocijacija u vezi sa hranom. Porodica i staratelji trebali bi podsticati ugodno i opušteno okruženje tokom obroka, izbjegavajući pritisak ili stvaranje stresa vezanog uz hranu.

Raznovrsna prehrana u djetinjstvu

Podsticanje djece na isprobavanje raznovrsne hrane od najranije dobi može promovisati otvorenost prema različitim okusima, teksturama i mirisima. Ovo može pomoći u smanjenju rizika od razvoja restriktivnih prehrambenih navika.

Praćenje rasta i razvoja

Redovno  praćenje  rasta i razvoja djeteta od strane pedijatra može pomoći u ranoj identifikaciji bilo kakvih problema vezanih uz prehranu. Pravovremena intervencija može spriječiti ozbiljnije komplikacije.

Podrška mentalnom zdravlju

Podrška mentalnom zdravlju djece i adolescenata važna je za prevenciju razvoja različitih poremećaja prehrane, uključujući ARFID. Rano prepoznavanje anksioznosti ili stresa može pomoći u sprječavanju njihovog negativnog uticaja na prehrambene navike.

Top of Form

Reference:

Eating Disorder Awareness Week 2024 (beateatingdisorders.org.uk)

EDAW_2024 External messaging doc (contentfiles.net)

ARFID (Avoidant/Restrictive Food Intake Disorder): Symptoms (clevelandclinic.org)