Bakterije, virusi, gljivice i paraziti koji su otporni na lijekove mogu se širiti unutar i između životinjske, ljudske i biljne populacije, te se kretati kroz okoliš. Zbog toga, rješavanje antimikrobne rezistencije zahtijeva multisektoralnu intervenciju poznatu kao „Jedinstveni pristup zdravlju (One Health Approach)“. To je holistički pristup koji prepoznaje da su životinjsko, ljudsko, biljno te zdravlje okoliša neraskidivo povezani i međusobno ovisni.
Svjetska kampanja za podizanje svijesti o antimikrobnoj rezistenciji (engl. World Antimicrobial Awareness Week- WAAW) je globalna kampanja koja promovira najbolje prakse iz „Jedinstvenog pristupa zdravlju (One Health Approach)“ kako bi smanjila pojavu i širenje patogena otpornih na lijekove. Ova kampanja obilježava se svake godine od 18. do 24. novembra.
Tema WAAW 2022- Spriječimo zajedno antimikrobnu rezistenciju
Antimikrobna rezistencija ja prijetnja za ljude, životinje, biljke i okoliš. Utiče na sve nas. Ovogodišnja tema poziva na suradnju više sektora da bi sačuvali učinkovitnost antimikrobnih proizvoda.
Kako bi učinkovito suzbili antimikrobnu rezistenciju, svi sektori moraju koristiti antimikrobne lijekove razborito i usvojiti druge preventivne mjere.
Slogan za podizanje svijesti o antimikrobnoj rezistenciji tokom WAAW-a ostaje isti kao prethodnih godina: Pažljivo rukujte sa antimikrobnim sredstvima.
Antimikrobna rezistencija: vrijeme ističe za rješavanje ovog problema
Faktori koji povećavaju stopu antimikrobne rezistencije su:
- Prekomjerna i neadekvatna upotreba antibiotika kod ljudi i životinja,
- Upotreba antibiotika u poljoprivredi,
- Prekomjerna potrošnja antibiotika u zemljama u razvoju,
- Biološki čimbenici kroz mutaciju i evoluciju mikroba,
- Praznine u znanju budući da se statistički podaci iz zdravstvene zaštite i animalne proizvodnje ne prikupljaju sistematično u cijelom svijetu.
CDC (Centers for Disease Control and Prevention) je predložio tri mjere za borbu protiv antimikrobne rezistencije:
- Na prvom mjestu je prevencija- spriječiti infekciju;
- Poboljšati upotrebu antibiotika da bi usporili razvoj otpornosti;
- Zaustaviti širenje rezistencije kada se ona razvije.
Antimikrobna rezistencija postaje prepreka eliminaciji HIV-a, tuberkuloze i malarije.
Kako pacijenti mogu zaustaviti širenje DR-TB i HIV-DR (Tuberkoloza i HIV otporni na lijekove)?
- Testirajte se i držite se svog tretmana do samog kraja.
Kako doktori mogu zaustaviti širenje DR-TB i HIV-DR?
- Kod HIV-a redovito testirati na virusno opeterećenje i brzo mijenjati terapiju ukoliko je trenutna neuspješna.
- Kod tuberkoloze- više testirati na DR-TB i podržavati oralne tretmane kod kuće ili u zajednici.
Kako donosioci odluka mogu zaustaviti širenje DR-TB i HIV-DR?
- Osigurati optimalne alate za testiranje;
- Osigurati pacijentima dostupnost lijekova i tretmana koje će moći ispoštovati do kraja;
- Obezbijediti finansijsku podršku za istraživanja i inovacije.
Kako vakcine pomažu u sprječavanju antimikrobne rezistencije?
- Vakcine pružaju zaštitu od obolijevanja ili težih oblika bolesti;
- Transmisija patogena manja je u vakcinisanim zajednicama;
- Manje zaraženih znači da će manje ljudi trebati antimikrobna sredstva;
- Smanjena izloženost antimikrobnim sredstvima znači da mikrobi imaju manje šanse za razvoj rezistencije;
- Smanjena antimikrobna rezistencija smanjuje šansu da će osoba postati inficirana rezistentnim patogenima;
- Bolesti koje su prevenirane ne trebaju tretman. Redovito se vakcinišite.
Jedinstveni pristup zdravlju (One Health Approach)
„Jedinstveni pristup zdravlju“ je integrirani, objedinjujući pristup koji ima za cilj održivu ravnotežu zdravlja ljudi, životinja i biljnog svijeta.
To je pristup koji prepoznaje da su zdravlje ljudi, domaćih i divljih životinja, biljaka i šireg okoliša usko povezani i međusobno ovisni.
Dok su zdravlje, hrana, voda, energija i okoliš sve šire teme s interesima specifičnim za pojedine sektore, saradnja između sektora doprinosi zaštiti zdravlja, rješavanju zdravstvenih izazova kao što su pojava zaraznih bolesti, antimikrobna rezistencija i sigurnost hrane te promoviraju zdravlje i cjelovitost naših ekosistema.
Povezivanjem ljudi, životinja i okoliša, ovaj prustup može pomoći u rješavanju cijelog spektra kontrole bolesti- od prevencije do otkrivanja, pripravnosti, odgovora i upravljanja, te doprinijeti globalnoj zdravstvenoj sigurnosti.
Pristup se može primijeniti na razini pojedinca, zajednice, podnacionalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini, a oslanja se na zajedničko i učinkovito upravljanje, komunikaciju, saradnju i koordinaciju.
Ključne poruke
- Antimikrobna sredstva su sredstva koja se koriste za prevenciju, kontrolu i liječenje zaraznih bolesti kod ljudi, životinja i biljaka, ali ona postaju sve manje efikasna.
- Antimikrobna rezistencija nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reaguju na antimikrobna sredstva. Kao rezultat rezistencije patogena na lijekove, antibiotici i drugi antimikrobni agensi postaju neefikasni i infekcije postaju teške ili nemoguće za liječiti, povećavajući rizik od širenja bolesti, teške bolesti i smrti.
- Antimikrobna rezistencija se dešava ovdje i sada. To je danas jedna od najvećih prijetnji globalnom zdravlju, sigurnosti hrane i razvoju.
- Zloupotreba i prekomjerna upotreba antimikrobnih sredstava kod ljudi, životinja i biljaka dovodi do ubrzanog razvoja i širenja antimikrobne rezistencije širom svijeta.
- Izazovi antimikrobne rezistencije su složeni i višestruki, ali nisu nepremostivi. Odgovor koji zastupa „Jedinstveni pristup zdravlju (One Health Approach) za borbu protiv antimikrobne rezistencije, pomoći će uštedjeti milione života, sačuvati antimikrobna sredstva za buduće generacije i osigurati budućnost od patogena otpornih na lijekove.
Potrebna je kolektivna akcija i snažna multisektorska saradnja i partnerstvo te politička podrška širom svijeta za provedbu ovih radnji. Bez adekvatne saradnje vladinog i nevladinog sektora, istraživača, sektora javnog zdravstva, farmaceutske industrije, poljoprivredne i prehrambene industrije, zdravstvenih radnika i pacijenata- kontrola antimikrobne rezistencije će biti veoma teška.
Reference:
- Svjetska zdravstvena organizacija ( World Health Organization), World Antimicrobial Awareness Week 18-24 November Campaing Guide, dostupno na: https://www.who.int/campaigns/world-antimicrobial-awareness-week/2022
- Morgan et al. eLife 2022;11:e76461. Adding a One Health approach to a research framework for minority health and health disparities, 2022., dostupno na: https://doi.org/10.7554/eLife.76461
- Federico G de Cosio( Pan American Health Organization (PAHO)), 20 proposed global health challenges for 2022 and beyond, Februar 2022., dostupno na: 13140/RG.2.2.26629.83686
